nedjelja, 11. rujna 2011.

Žetva i/ili berba




Žetva i/ili berba
„Žetva je najvažniji događaj godine“ prepisano iz studije o hrani: HO-PING „Food for Everyone“, (M. Gabel, Anchor Books, NY, 1979.) gdje je i slika znaka „ho-ping“ iz kineskog pisma, što znači isto hrana i mir .
Žetva se slavi u stihovima ,koji nisu ušli u himnu iz „Horvatska domovina“ A. Mihanovića od 1835 g Ženju srpi, mašu kose, Djed se žuri, snope broji, Škriplju vozi, brašno nose, Snaša preduć malo doji:
Jučer smo završili berbu grožđa. Žetva i berba su radost uvijek i svugdje. Velika je radost kada se ima što žeti i što brati. Pravo značenje žetve ili berbe su kruh da nećeš biti gladan i vino s kojim se možeš okrijepiti.
Berbu i žetvu se može promatrati, ekološki gledano, kroz tzv „ekološke piramide“ gdje se računa energetska i materijalna bilanca svih faktora, pa čak i broj čimbenika od sjetve do žetve.
Sunce je „snažan grijač“ jer grije snagom od 1,35 kW na svaki četvorni metar vanjskog plašta atmosfere Zemlje. Godišnje se dozrači na tlo RH oko 1400 kWh/m2 sunčeve energije. Iskorištenje te energije iznosi od 1-4% u pretvorbi za rast biljaka npr. pšenice i grožđa. Energija sunčevog zračenja koja se godišnje pretvara u biomasu iznosi kod prašume 10,2 kWh/(m2 a) kontinentalnih šuma 6,5 kWh/(m2 a) i obradive zemlje 3,2 kWh/(m2 a) . Godišnje se iskoristi sunčeve energije oko 3,4 kWh/m2 na tlu njive ili vinograda. Uz dobru sjetvu,gnojivo i dovoljno vlage u tlu izraste 0,3 kg/m2 zrna pšenice i 0,3 kg/m2 slame, što čini ukupno prinos oko 0,6 kg/m2 bio mase. U našem vinogradu je ovu godinu na 250 trsova na površini od 600 m2 izraslo 500 litara slatkog mošta s 147 g/l šećera Preračunato urod grožđa graševine i plemenke, je bio približno 0,87 kg/m2. Zašto je berba ipak i muka! Bilo je potrebno ručno zakopati uz trsove gnoj-stajnjak i još oko 12 puta se „dotaknuti“ svakog trsa od rezidbe, njegovana do zaštite i berbe .
Prema energetskoj bilanci na prosječnoj njivi dobije se godišnje po četvornom metru priroda ( pšenica ili repa) preračunato na energetske jedinice 2,91 kWh/(m2 a). Energetski troškovi za benzin ,proizvodnju umjetnog gnojiva ,pesticida, siliranje, konzerviranje, sušenje plodova potrebno je 0,49 kWh/(m2 a). Omjer potrošene (Input) i dobivene (Output) energije je oko 1:6. U tradicionalnoj poljoprivredi naših predaka( danas kažemo organska poljoprivreda) prinos je bio manji, ali energetska učinkovitost je bila bolja, je su energetski omjeri Input/Output iznosili oko 1:20; budući su volovi ( energija žive sile) bili „pogonjeni solarnom energijom“ iz sijena. Tada onečišćenja/ zagađenje okoliša nije bilo, što je važno u promatranju održivosti potrošnje i proizvodnje nekada i danas.
Prije 35 godina kupio sam knjigu, koju je napisao poznati ekonomist E.F. Schumacher Small is beautiful – „Malo je lijepo“. Schumacher tu navodi kako u proizvodnji hrane ne može biti jedino mjerilo uspješnosti u gospodarenju profit, već valja težiti prije svega zdravoj hrani, očuvanju tla ,ljepoti, skladnosti čovjeka s prirodom. On navodi kako nije još stvorena-odgojena krava(važna za gnoj-stajnjak ) koja se može tjedno samo 5 dana hraniti.
Međunarodna organizacija IFOAM koja podupire organsku poljoprivredu također teži načelima vezanim uz zdravlje ,ekologiju, pravičnost i zaštitu sela. Definicija organske poljoprivrede je: Organska poljoprivreda je sustav proizvodnje koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima,bez korištenje materijala s neželjenim efektima. Organska poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije i znanost u korist zajedničkog okoliša i promicanja pravične odnose i dobru kvalitetu života za sve ljude. (JK)

3 komentara:

  1. Informatički sam tek đak prvak, tek kad se ponovo rodim i ako tada bude ova tehnologija u uporabi naučit ću, možda "blogiranje". Baz tog znanja, dajem ti dargi prijatelju Joža ovim putem na znanje da me raduju tekstovi koje nudiš javnosti ovovjekom tehnikom. Teme iznimno dobro objašnjavaš pa su ne samo razumljive, već su na osobit način poticajne, pozivaju na vlastita razmišljanja.
    Nije mi poznata trajnost ovovjekih pisanih uradaka. Ako je dnevno upotrebljiva, predlažem da ih tiskaš na papiru, koji se danas može dobiti recikliranjem koječega.
    Prijedlog je tek usputan uz pročitano na "tarabama", jer upamtila sam tvoju ideju i želju da temu "održivog, ekološkog i...." načina života napišeš onako kako si sam doživio u vrijeme o roditeljskoj ovisnosti i nakon iskustva "modernog" stila u svakom pogledu. Zapravo nadam se i očekujem blogove sabrane u jedno klasično pisano djelo. U tome moja podrška, vjerujem i ne samo moja.
    Bara Vinković preko E-mail

    OdgovoriIzbriši
  2. Joža, kolumnu o berbi moram pročitati više puta. Prezentirao si tako puno statističkih podataka bez citata literature od kuda si to izvukao. Mislim da ti najvažniji ipak fali ? Ako znaš hitno mi javi koliko ove godine moraš dodati šećera na 100 L svoga mošta da dobiješ vino za koje ćemo na godišnjici reči :" Bravo Đurđa i Joža; ovogodišnje vino najbolje je do sada".To mi piše Miće u E-mailu. Odgovaram mu:Prema Klosterneu koncentracija šećera je bila 14,4% i dodati ću 2kg/100L grožđanog šečera kako bi vino imalo 10 vol % alkohola. Vino nije samo alkohol nego i ostalih 20 više spojeva koji čine kvalitu.

    OdgovoriIzbriši
  3. Joza,
    odlicno ste nam servirali mjerne podatke. Danas su se mnogi autori raspisali na temu "malo je veliko", a vi spominjete knjigu i autora od prije 25 godina koji je govorio da je malo veliko. Prije 25 godina je bila energetska industrija, velike tvornice, velike poljoprivredne "tvornice" u svijetu i kod nas. Danas, kad se pokazalo da (vase rijeci) "resursi nisu beskonacni", pa je cijena energije (= hrana) posla prema nebu, velike tvornice nestale ili se preselile na istok, ljudi ostali bez posla, opet se razmislja o tome kako su nasi djedovi zivjeli na svojim ogranicenim posjedima (to je takodjer bilo vrijeme "malo je veliko" samo tada to nismo vidjeli niti tako zvali :)).
    Biste li mogli napraviti jednu studiju kako bi mogla danas jedna obitelj prezivjeti od zemlje i stoke, konkretno u vasem selu, s dvoje djece koje treba podignuti, ali i s ocem i majkom koji su kao vi moderni s racunalom, Facebookom, Skypeom, koji imaju potrebu za kazalistem knjigom, putovanjem, druzenjem, kavom u gradu...
    Kako bi takav njihov odrzivi zivot bio izgledao? Popraceno s mjernim jedinicama.

    OdgovoriIzbriši