petak, 22. studenoga 2024.

Staračka i mladenačka dob

 

Svatko  želi da dugo živi, ali nitko ne želi da bude star. Swift

1. Uvod

Kad se pogledaju EU statistički podaci, vidljivo je kako je EU stara, baš kao i naše HR pučanstvo. Hrvatska je tako svrstana u 4. skupinu država Europe s vrlo starom populacijom, jer prema procjenama baziranim na zadnjem popisu stanovništva u ovom trenutku imamo više od 20 % stanovnika starijih od 65 godina. Imamo i negativni priraštaj od 2 promila. Svjetski ekonomski forum (WEF) nedavno je definirao starost kroz novu mjeru nazvanu "prospektivna dob" koja gleda na prosječan broj godina koje su ljudima preostale za život. Dakle, prema WEF-u, starost ne počinje u dobi od 65 godina, već kad ljudima u prosjeku preostane još 15 godina života. Prevedeno, u prosjeku, u dobi od 65 godina, ženama ostaje još četvrtina života, a muškarcima nešto više od jedne petine. Mlađi smo od naših roditelja, djedova i baka kada su bili u našim godinama.


              Broj stanovnika 2021: EU 449206579, HR 3871833 što čini 0,861 % 

2. Pad stanovništva, naročito seoskog

Čuju se komentari kako su ljudi "pobjegli" u gradove i zato ih je manje na selu. U mojem rodnom selu Klokočevec Samoborski postoje podaci o broju stanovnika od 1857. do danas. Prirodni priraštaj stanovništva bio je linearno pozitivan do 1961. kada dolazi do pada stanovnika. Manje ljudi se rađa i mnogi odlaze iz sela u gradove Zagreb, Samobor. Grad Samobor se od 1953. do 2001. povećao za 10755 osoba, što je +42 % , dok se selo Klokočevec Samoborski smanjilo za 13 ljudi ili –3,1 %. Zagreb se povećao (prirodni priraštaj + doseljenici) za 417581 ljudi što iznosi +53 %. Paradoks, sada selo Klokočevec ima 326 stanovnika, što je skoro isti broj kao i prije 100 godina, tj. 1923. godine. U Njemačkoj 89 % stanovnika živi u gradovima, a u Hrvatskoj oko 60 %. Svaki četvrti stanovnik živi u jednom od četiri najveća hrvatska grada – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek. Traže se koncepti i razumna provedba planova prema ekološkim načelima života u gradovima. To nije lako za današnje gradove koji se guše u prometu i smeću.[i] Kako bi se poboljšala međunarodna usporedivost urbanih i ruralnih pokazatelja za ciljeve održivog razvoja, preporuča se primijeniti ih prema stupnju urbanizacije. Vidi izvještaj Eurostata; Metodički priručnik[ii] za definiranje gradova, mjesta i seoskih područja za međunarodne usporedbe.

3. Što učiniti za poboljšanje demografskog stanja na selu

Zadatak je očito jasan, valja rasteretiti gradove i vratiti život u sela. Čitam u knjizi "Boj za živo selo"[iii] da su obiteljska gospodarstva bila temelj hrvatske poljoprivrede. Nestajanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nestalo je 150 000 radnih mjesta u devet godina (str. 34). Ranije je postojao prirodni priraštaj ljudi u selu. Većina ljudi živjela je tradicionalnim seoskim načinom života od onoga što im je zemlja "darovala". Bio je uravnotežen odnos broja staraca i djece u domaćinstvima, a koja su bila "radnici" za poslove primjerene njihovim godinama i koji su svojim malim učinkom doprinosili određeni dohodak obitelji. Svjedočim da sam kao dijete čuvao purice na livadi.

Danas imamo mnogo čudnih pojava u društvu, jer nema društvenog dogovora o važnim sastavnicama obiteljskog života; majčinstvo, odgoj djece kod kuće s majkom ili u vrtiću itd. Vidimo u gradovima kolone ljudi koji se s transparentom "hod za život" na ulici sučeljavaju s drugom grupom ljudi koji nose transparente "žena je gospodar svog tijela". Kada sam bio mlad, onda su žene dobivale u gradu dječji dodatak, doplatak, dok ga seoske žene zemljoradnice nisu dobivale. Obrazloženje je bilo da imaju zemlju i ne treba im doplatak kao primjerice rodiljama radnika proletera. Bio je to krnji socijalni poredak, jer se vjerovalo u razvoj industrije, a ne u poljoprivredu i ravnopravnost građana. Tada je bilo slučajeva gdje su se radnici (poluproleteri) odricali od svojeg vlasništva na grunt-zemlju kako bi njihove žene (rodilje) dobivale dječji doplatak. Bio je to jedan od razloga odlaska ljudi iz sela u grad. Danas u gradovima postoje jeftiniji domovi za starije, s dotacijom i skuplji, bez dotacije u ruralnim predjelima RH!?

Godinama se u javnosti govori o hitnim mjerama poboljšanja demografske slike našeg društva. Prijašnja vlast u Zagrebu je željela povećati prirodni prirast stanovništva tako da majke nakon trećeg djeteta ili više dobivaju određenu plaću kao zaposlenice odgajateljice. Naime, tek treće dijete stvara prirodni priraštaj u obitelji i društvu. Obitelj s dvoje djece demografski gledano ne stvara višak ljudi tj. priraštaj. Nova vlast Grada ukida zakon s obrazloženjem da će sagraditi nove dječje vrtiće, a majke onda mogu biti na tržištu rada. Grubo gledano, valja investirati u djecu, jer oni su novi budući radnici, vojnici, medicinske sestre, koji su nužan uvjet razvoja i opstanka društva u RH i EU.

4. Ključni pokazatelji o europskim životnim uvjetima

Ova publikacija[iv] sadrži izbor ključnih pokazatelja za Europsku uniju (EU), 27 država EU-a iz bogate zbirke podataka dostupnih u Eurostatu 2024. Ovi pokazatelji igraju ključnu ulogu u analizi različitih društveno-ekonomskih fenomena u oblikovanju politika i ciljeva EU-a i ciljeva RH.

1. EU ima 200 milijuna domaćinstava s 2,3 člana, HR 1,49 milijuna s 2,7 članova

2. EU dvoje odraslih imaju djecu: 20 %, HR 20 %

3. EU dvoje odrasli nemaju djece: 28 %, HR 25 %

4. EU odrasli samci bez djece: 35 %, HR 27 %

5. EU odrasli samci s djecom: 4 %, HR 3 %

6. Rizik od siromaštva u domaćinstvu: 22 % EU, HR 28 % ruralno i 15 % urbano

7. Ne mogu grijati prostor gdje žive: 10 % u EU, 8 % u RH

8. Dohodak prema standardu kupovne moći po stanovniku: EU 19955 €, RH od 11 000 do 13500 €

Očekivano trajanje života od 2021. do 2023. g. je: EU muškarci 78,9 g., žene 84,2 g., a u RH muškarci 75,4 g., žene 81,7 g. Za liječničku skrb izdvajaju po stanovniku EU 810 €, RH 600 €.

5. Strategija,

Naknade ili dječji doplatak za novorođenčad se u 2025 udvostručuje s 309 na  618 €. To je dio paketa za demografsku  revitalizaciju istaknuo je predsjednik Vlade u proračunu za 2025 godinu,

 

 

Objavio/la u

2 komentara:

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)