Sjetva

Najveći događaj godine je žetva.(kineska poslovica)

Priča br. 1: Treba li zbog straha od smrti staraca, koji će i onako umrijeti, paralizirati proizvodnju? Glad je vladala u nekom dalekom carstvu. Car je naredio da se ubiju starci, jer će tako biti manje usta koja treba nahraniti. Ljudi su poslušali tu naredbu. No, neki su svojeg djeda sakrili kako ga vlasti ne bi pronašle. Glad je bila sve veća, jer su ljudi pojeli i sjeme, pa su pitali djeda u skrovištu što sada treba činiti, jer je vrijeme sjetve. On im je rekao: „Skinite šopnati pokrov s krova od ražene slame i pronaći ćete preostala zrna raži.“

Važan je zadatak staraca na mlađa pokoljenja prenijeti neke mudrosti koje su stekli u životu. Najčešće su te mudrosti jednostavne i lako razumljive.[i] Nema žetve, ako nema sjetve. Rečeno jednostavno, oštro kao Ockhamova britva: Glad obično nastupi kada se pojede sjeme. No za sjetvu, uz sjeme, treba imati i tlo, strojeve, oruđa i ljude. Izračunao sam da stanovnici koji imaju svoje kuće i dvorišta (takvih je 62 % u RH) mogu oko 15 000 ha tla pripremiti za obrađivanje. Neki građani u Zagrebu i drugim gradovima dobili su društveno zemljište za uređivanje svojih vrtova. Što trebaju učiniti oni koji žive u stanovima? Napuniti zemljom što više zdjela, lonaca i tegli i izvršiti sjetvu povrća s presadnicama!!! Znam da to zvuči čudno. Bilo nam je čudno i kada smo čitali kako Kinezi sade kupus u teglama i drže ih na prozoru. Rajčica, kupus, patliđani, blitva u tegli…, to je moguće. Kliknite za novu vrstu povrtlarstva:

.Koliki je prinos ili urod po jednom četvornom metru tla? Kliknite za više informacija: 

                        
                                 Nedjeljni izgled  trga prije više od sto godina .
                                     Danas na tom  mjestu ima desetak kafića. (Iz zbirke F. Bahovac)

Priča br. 2: Do bu nahranil ove ljude kaj sidiju? Do bu nahranil ove ljude kaj sidiju, a tak puno posla ima za delati v polu v trsju i na tramniku. Bile su to riječi mojeg tateka na našem glavnom trgu u ljetno vrijeme prije tridesetak godina. Danas je taj plac potpuno prazan. Ljudi su doma zbog karantene. Prije karantene na tom placu u više od deset kafića sjedilo je mnoštvo ljudi i pilo kavu. Uz pandemiju i potres, uz sve izvanredne mjere, preporuke, zakone, uredbe, naredbe, prijetnje, koje nas pritišću u ovo vrijeme nedoumica i neizvjesnosti, javljaju se nove nepoznanice među kojima valja istaći hoće li se moći i koliko izvršiti sjetva. Poljoprivreda bi trebala uskočiti i ublažiti gubitke BDP-a zbog pada industrije i turizma?! Tražimo svjetlo na kraju tunela. Kinezi imaju jednu izreku: Kada dođeš pred zid i vidiš da nema izlaza, znaj da ih imaš barem stotinu. Pronađimo te izlaze! O jednom od tih „izlaza“ pisao sam prije 8 godina Podsjetnik o poduzetništvu“? Kliknite na: 

Naime, glavna je poruka kako se vratiti na staru etiku gdje su rad i štednja bili glavne okosnice u odnosu na današnju globalizacijsku filozofiju – zaduživanja, a sve  probleme u gospodarstvu će tržište srediti[ii]. Čitam u novinama:“Vlada mora pod hitno ponuditi viziju oporavka gospodarstva“.Vizije,  izlaska iz  kriza sadašnjih  i ranijih, bile su „razapete“ između dviju etika ponašanja kako građana tako i vlasti  zadužite se ili štedjeti!

Stara etika	Nova etika
Rad	Dokoličarenje
Štednja	Zaduživanje
Konkurencija	Protekcija
Žrtvovanje	Sebičnost
Nejednakost	Jednakost
Bogatstvo	Nacionalizacija
Poštivanje zakona	Ne poštivanje zakona
Prihvaćanje rizika	Ne prihvaćanje rizika
Korisnost/produktivnost	Kvaliteta života
Investicije	Opća potrošnja

Ekonomskim rječnikom rečeno  kako rješavati zaposlenost i potrošnju te standard građana fiskalnom ili monetarnom politikom? . Fiskalnom politikom  Vlada određuje poreze za   prikupljanje novca za opće potrebe   dok monetarnom politikom odlučuje oko  tiskanje i posuđivanja novca. Novac je roba kao i svaka druga roba koja se može nabaviti i prodavati.  Američki dolar $ upotrebljava se kao  obračunska jedinica u međunarodnoj trgovini. No,  dolar je do 1971 g.  imao zlatno pokriće gdje je $35 dolara zamijenjen za 1 unča ( US ounce= 28,349 g) zlata. To je bio tzv. gold standard koji danas više ne vrijedi i ta valuta se  tiska i njome se kupuje nafta koja je krv današnje ekonomije.   Rješavanja svjetskih krize uz mnoge ekonomske studije  nagrađene Nobelom bavile su se istom tom problematikom da li štediti ili se zaduživati.Paul Krugman[iii] nobelovac napisao je knjigu „Odmah okončajmo ovu  krizu!“ gdje se zalaže ne  štedjeti i njemu bi bila  čudna  izjava mojeg oca

U izolaciji sam, sjedim pokraj računala, tražim „izlaze“ čitajući sve što mi dođe pod ruku. Pod dojmom sam poruke iz knjige „uskadištene“ na mojoj Kindle platformi „Kraj rasta“ (The End of Growth) Richarda Heinberga. Poruka iz knjige glasi: Više ne vrijedi mjerilo BDP-a za procjenu dobrog gospodarstva, što slušamo iz svjetskih centara moći. Danas postoje i drukčiji pokazatelji dobrog gospodarenja. Izdvojit ću samo dva, tzv. pravi indikator napretka Genuine Progress Indicator (GPI) i ljudski razvojni indeks Human Development Index (HDI) koji pokazuju i kvalitetu života kroz socijalne, inovativne ili ekološke vrijednosti.  Afera Agrokora je li to možda kriva nova etika?

Fosilna hrana: Konzumiranje naše budućnosti. Za proizvodnju i transport svake kalorije hrane u prosječnoj američkoj prehrani potrebno je oko 10 kalorija fosilnih goriva. Ostale poruke glede hrane iz knjige istog autora su na linku: 

Bolje jeuštedjeti kWh energije i litru vode, nego proizvesti kWh energije i iscrpsti litru vode iz podzemnog izvora. To je pozitivan proces, a nije naveden, tj. sumiran u BDP-u. Stalno slušamo na TV kako se treba zadužiti da bi se postigao neki BDP, tj. kako bi u budžetu bilo novca za sve naše potrebe. Izgleda da je velika mudrost, koju upravo sada rješava Vlada, kako ljude koji sjede u kafićima „natjerati“ k motiki.

Priča br. 3: Kukuruzni, a ne bijeli pšenični kruh.Već su stari Latini znali reći: „Trbuh zadaje čovjeku najviše posla.“ Rim je propao, jer je bilo premalo robova koji bi brodovima dopremili žito iz velikog Rimskog carstva. U najstarijoj molitvi „Oče naš“ postoji rečenica: Kruh naš svagdanji daj nam danas… Od naših staraca čuli smo: Gdje ima kruha ikakva, nema glada nikakva. Ponovite ovu rečenicu, rekao sam svojim unucima. Oni su uz smijeh odgovorili: Gdje nema kruha nikakva, nema glada ikakva.

Mojem je ocu u dubokoj starosti liječnik rekao da nije zdravo jesti bijeli kruh, nego kukuruzni, a špek nikako. Onda sam mu ja jednom kupio kukuruzni kruh uz napomenu da mu je to propisao liječnik. Opsovao je i mene i liječnika: Daj mi bijeli kruh, jer sam cijeli život jeo tvrdi, kukuruzni kruh. Dakako da sam udovoljio tati. Poslije mi je jedan priznati doktor rekao kako starim ljudima nije uputno propisivati stroge dijete.

Sjećam se kako je baka pekla kruh u petak, devet velikih hljebova, koji bi do četvrtka bio strašno tvrd i već pomalo pljesniv. Poslije smo doznali kako je taj kruh zapravo bio zdrav, jer je u toj pljesni bilo penicilina (antibiotik) koji je mnoge ljude izliječio od tuberkuloze.

Za života mog oca prinos kukuruza je bio 0,5 kg po četvornom metru, dok je pšenice bio 0,2 kg, pa se kruh od kukuruznog brašna jeo zbog rentabilnijeg iskorištenja tla kojeg nije bilo dostatno za pšenicu. Danas u industrijaliziranoj proizvodnji hrane navedeni prinosi mogu se skoro udvostručiti, ali se i uzročno-posljedično događa i veće onečišćenje tla i vode.

No, kada dođe prava kriza, onda mnoge ekonomske analize ne vrijede. Ostane nam mudrost naših staraca koji su govorili „krpež i trpež“ drže svijet.
.Uzmimo racionalnom eventualnu mjeru Vlade s uredbom o većem trošenju kukuruznog kruha.

Priča br. 4: Nema gladi dok iz jednog krumpira izrastu tri

Moj ujak Matija vratio se bolestan iz Amerike gdje je radio u rudniku. Dočekali su ga moj djed i moja majka koja je tada bila mala djevojčica i koja mi je to pričala. Ona, jer je bila najmlađa, tada je prvi put vidjela svog brata koji joj izgledao kao starac. On je rekao, kad ga je djed 1909. vozio doma od samoborskog kolodvora do sela Otok: „Tatek, dok god kod nas iz jednog krumpira izrastu tri, ja više nikam nejdem.“ U to se vrijeme zbog neimaštine išlo u pečalbu u Europu i u Ameriku. Već je tada bila poznata uzrečica o „američkom snu“. Danas isto postoji i „europski san“ o radnim mjestima koja sanjaju mlađi naraštaji. Očito je da treba pročitati cijelu Šenoinu pjesmu „Budi svoj“ 

U doba pandemije velik broj ljudi koji su živjeli ili žive u Europi morat će se vratiti doma, što stvara novu nepoznanicu za svaku obitelji i svaku vlast. Rekordi današnjih prinosa su: krumpira je 3,5 kg, kukuruza 1,5 kg i pšenice 1,1 kg po četvornome metru. Ovo su tri naše osnovne hranidbene biljke.

Dakle, sjetva, kakva takva, trebala bi trajati od 20. travnja do 20. svibnja. Neka sjetva krumpira bude najvažnija.

Danas  slavimo Dan Planete Zemlje. Vijest dana! Cijena nafte ispod nule -35$ po barelu!!??Špekulanti su u igri-izgleda. Inaće je cijena nafte 18,14 $ po barelu.

---

[i] Wilhelm Ockham, franjevac i filozof, živio oko 1280 g. rekao je:  „Besmisleno je koristiti više pretpostavki, ako se neki pojam može pojasniti s manje pretpostavki.“ Ili, preneseno, treba odstraniti sve što je suvišno ili ako se nešto može postići s manje, uzaludno je trošiti više.

[ii] Prema  časopisu: Bussness horizonts 1984 (3) 5

[iii]  Paul Krugman: Odmah okončajmo ovu krizu, Algoritam, Zagreb, 2014

Pandemija, potres i održivost

Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
i budi svoj.  August Šenoa 1874

   1.Pandemija i novo zlo potres

a ) Dok sam pisao o pandemiji dogodilo se još jedno zlo potres od 5.3 po Richteru   u Zagrebu.  Od  epicentra potresa  sam bio  udaljen  oko 40 km.  Osjetili smo podrhtavanje u sobi dok smo spavali ali se nije niša dogodilo s kućom i  namještajem. Moj sin koji  živi u Zagrebu izletio je sa svojom obitelji iz zgrade.Prije 140 godina  potres je jako uništio Zagreb, gdje je bila srušena prvostolnica.Od ovog  potresa samo je polomljen vrh  južnog tornja na prvostolnici ili katedrali.

b) Covid 19 ili koronavirus došao je tiho i nepozvano k nama. Svi slušamo naputke Vlasti i pridržavamo se istih.Više podataka o panedemiji vidi u ovom  linku.  Moramo biti u samoizolaciji i održavati higijenu pranjem ruku. Ljudi moraju biti odmaknuti jedan od drugoga više od jednog metra. Lijepo je svjetska zdravstvena organizacija u jednom malom filmu opisala kako se čuvati od širenja tog opakog virusa. Sličnih crteža i naputaka o virusu Covid 19 punesu novine i portali.

Moje tete  (s lijeva na desno) Janča. Rezika, Palona i moja majka

Ova je pandemija slična pandemijama kuge koje su bile ranije u svijetu. U našem jeziku postoji dosta sinonima za kugu: čuma, morija, kratelj, pošast, pošalina, pošlica, rednja, srdobolja. Bilo je mnogo odredaba protiv kuge, jedna je bila, primjerice, zabrana primiti stranca.[i]

c) Evo kako je prije stotinu godina izgledala epidemija ili pandemija španjolske gripe i boginja u mojoj bližoj obitelji.

Tast mi je pričao jednu zgodu iz tog vremana: „Jednog jutra dva moja brata leže mrtvi na krevetu, a mene otac dovodi da ih vidim. Otac kaže, dobro, ovi su umrli, a ovaj će ostati. I pogladi me po glavi. Za mene je ta izjava mog oca bila kao trenutačno ozdravljenje.“ Tast je tu priču svog života često ponavljao.

Majka mi je pak pričala slučaj boginja (variole) u našoj obitelji. Imao sam dvije tete; po majci tetu Palonu i po baki tetu Magdu. Obje tete pamtim. Na kozičavom licu tete Palone ostali su tragovi gnojnih čireva, dok kod tete Magde nije bilo tragova čireva, jer su ih skinuli odljepljivanjem kože, koju su svukli s lica, tako da je ona imala glatku kožu.

Danas su obične bolesti, kao što je proljev ili difterija, prije više od stotinu godina završavale vrlo tragično. Listam Austrougarske upravne zakone za Hrvatsku i Slavoniju od 31. listopada 1888. g., gdje je propisano što uraditi ako se u razredu dogodi difterija (proljev). Smrtnost djece zbog difterije bila je velika. Dijete bi dehidriralo i umrlo. Ovako piše u dodatku 49. članka:

1.) Oboli li koje školsko dijete na difteriju, ima se na 14 dana zabraniti prolaz škole svoj onoj djeci koja su s oboljelim učenikom (učenicom) sjedila u istoj klupi. 2.) Čim se pojavi ma i jedan slučaj difterije među školskom mladeži, imaju se školske prostorije svestrano dezinficirati. 3.) Pojave li se u kratkom vremenu dva slučaja difterije u jednom razredu, ima se taj razred zatvoriti.

Mi smo u selu imali jedan bunar koji se morao zasipati, jer je u njega ulazila gnojnica iz obližnjih štala. Pročitajte feljton u večernjaku o Andriji Štamparu, koji je otac socijalne medicine u svijetu i  kod nas.Mnoge njegove  zdravstvene naredbe odnosile su se na seoski život, koje i danas vrijede.

 Pamtim  bunar  "roić" koji je prije 70 godina bio zatrpan  kako bi se spriječila zarazna oboljenja.Slika od Milana Dvoržaka 1923g.

2. Održivost 

a) Ovo moram spomenuti glede održivog načina života koji propisuju zakoni i naredbe Vlasti u RH . Prije oko 40 godina pročitao sam u jednom časopisu ovu frazu: Move information not people – pokrećiinformaciju, a ne ljude. Tada mi ta fraza nije bila baš jako važna. No danas je to postala naredba koja je lako ostvariva, baš zahvaljujući Internetu. Danas su sve škole i fakulteti te dječji vrtići zatvoreni i nastava se odvija digitalno preko računala ili televizije 

b) Jasno je kako sila mijenja zakone, ali i svjetonazore ili paradigme. Tako će se morati ponovno definirati što je to napredak i utvrditi kako nije dobro da tehnosfera uništava biosferu. A u biosferu spada i ljudski rod. Najedamput  će sada biti važna hrana i gospodarenje  mlijekom 

Ova će pandemija donijeti i neke nove pozitivne prilike, koje ćemo usvojiti i biti bliže održivom načinu života! pokušat ćemo pravilno koristiti:ljude,  tlo,  atmosferske prilike i znanja.

c) Prije dvadesetak godina posjetio sam DOW tvrtku u Švicarskoj i začudio sam se kako su im kancelarije prazne. Na moj upit zašto su kancelarije prazne odgovorili su mi da je zbog štednje energije činovnike jeftinije premjestiti u vlastite domove, a komunikaciju među ljudima održavati pomoću moderne IT tehnologije. Kancelarije ne treba grijati i hladiti kada ljudi rade kod kuće, gdje se prostorije također moraju grijati i hladiti. Usput postoji i ušteda energije zbog smanjenja prijevoza.

Samo povremeno moguće je činovnike iz JAVNOG SEKTORA pozivati  ne važne sastanke. Danas je to moguće, što i činimo, jer smo mnoga radna mjesta preseliti u domaćinstva.

d) Kod velike nestašice hrane morat će se uvesti R i G kartice U postu Održiva baština od prije 9 godina pisao sam o toj problematici. Sjećam se tih kartica! Izgleda da će se  i za toaletni papir propisati neke kartice pod nazivom T.

e) Čitam u Večernjaku od 19. ožujka na koji način su Kinezi provodili mjere karantene, pa je za prekršitelje bila uvedena čak i smrtna kazna. Karantena je bila uobičajena metoda sprečavanja zaraze od kuge i drugih boleština u Dubrovačkoj republici. Vjerojatno smo bili prvi u tadašnjoj Europi, koji smo provodili karantenu, jer je Dubrovnik sa svojim brodovima bio povezan sa čitavim svijetom, gdje su vladale različite boleštine. Dubrovnik je 1377 donio uredbu o osnivanju  karantene  prve u svijetu.

---

[i]  Vladimir Mažuranić: Pravno-povijesni rječnik, Informator, Zagreb, pretisak  1975.

Samoobjava knjige na Amazonu

1.Klimatske promjene...

...koje su aktualne i akutne uzročno su povezane s našim neodrživim načinom života. Preko tvrtke Amazon samoobjavio sam knjigu „A testimony to Sustainability“ – svjedočanstvo održivosti, https://www.amazon.com/dp/1657063445/, koja je zapravo zbir postova koje pišem u svom blogu ekovalen već devet godina. U uvodu svoje knjige napisao sam da nije dobro da tehnosfera uništava biosferu. Ovo pišem kako bih potencijalne čitatelje na Amazon platformi doveo do klika za kupnju. Važna je strategija samopromocije, što uključuje postove na društvenim platformama, primjerice, na mom blogu.

Naslovnica tiskane knjige (Paperback), no jeftinija verzija se može čitati kao e-knjiga (Kindle)

2.Jesam li ja zaista vjerodostojan svjedok?

Često se propitujem jesam li ja zaista vjerodostojan svjedok načina života koji nazivamo održivim. Potvrdu da jesam čuo sam na dodjeli Oscara 2020. godine, kada je Joaquin Phoenix, dobitnik Oscara za glavnog glumca u filmu „Joker“, sa svečane pozornice rekao sljedeće: “Govorimo o borbi protiv uvjerenja da jedan narod, jedan čovjek, jedna rasa, jedan spol, jedna vrsta ima pravo dominirati, ali i kontrolirati druge. Ulazimo u prirodni svijet i pljačkamo ga. Osjećamo pravo da možemo umjetnim putem oploditi kravu i oteti joj tele iako je njen krik nemoguće ne čuti. A poslije joj uzmemo mlijeko namijenjeno njezinom teletu i stavljamo ga u svoju kavu.“ Taj njegov iskaz podsjetio me na moje djetinjstvo kada sam s roditeljima živio na selu sa svim okolnostima koje pruža seoski život. Mi smo u našem gospodarstvu imali i kravei bika. Bik nam je bio čvrst izvor novaca. Mene je moj tata priučio, kada sam imao 14 godina, da pustim bika iz štale, da prirodno OSJEMENI kravu. Važno je bilo privezati čvrsto kravu za jedan stup da ne pobjegne. Bik bi se poslije osjemenjivanja zadovoljno lagano vratio u štalu.

Dalje, što svjedočim, jasno je da smo telad hranili mlijekom do njegove težine od 100 do 120 kg, jer je to bilo najbolje za tele i za vime krave. Prema tome, ja svjedočim nešto što je bilo prirodno i održivo. Pokojni susjed Franjo je rekao kako će veterinari uništiti krave umjetnim osjemenjivanjem, jer su naše krave otelile i po 14 teladi, dok kod umjetne oplodnje krave su imale prosjek oko 5 do 6 teladi. U mnogim industrijskim farmama krave ne odlaze na ispašu na pašnjake. Vidio sam na njemačkoj televiziji da njihove krave ipak idu na ispašu, a pritom im je na nogu instaliran pedometar koji bilježi broj koraka. Sve se prati preko kompjutora i relacijskih baza podataka. Zbog lakšeg održanja papaka i ostalih funkcija važno je da krave hodaju i da se pasu, jer je to najveći prinos energetskoj učinkovitosti u proizvodnji hrane tj. mlijeka. Zašto? Sunce sije, trava raste, a krava se (bez tehničkih pomagala) hrani i proizvodi mlijeko, tele i stajski gnoj. Ne zaboravimo krava je stroj snage od 700 W  koja stalno radi! U analizi (vidi klik ranije) utjecaja na okoliš prema HRN ISO 14001  pročitajte od sto savjeta pod brojem 55: Krava koja pase travu i daje mlijeko je najrentabilnije i najekonomičnije i naj ekološkija primjena sunčane energije. Krava je „stroj“ koji ima snagu od 700 W.

Podsjetit ću vas na dvije hrvatskeposlovice:

Ženi sina gdje je rodu dika, a kćer udaj gdje je sira i mlijeka .

U koga su mliječne krave, u toga su riječi prave.

Tablica Periodnog sustava elemenata

Ja naime smatram da među svim točkama materije postoji neka međusobna sila koja ovisi o udaljenostima; pa kada se promijene udaljenosti mijenja se i  ona, tako da  pri jednim udaljenostima ona biva privlačna a pri drugim odbojna. Ruđer Bošković-hrvatski znanstvenik ,svečenik (1711-1787)

A. Uvod

Ruski kemičar Dimitrij Ivanović Mendeljejev prije 150 godina, odnosno 1869. godine, otkrio je ili objavio periodni sustav elemenata koji omogućuje izradu njihove inventure na  Zemlji. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava. Ta je tablica zapis kemijskih elemenata od kojih su satkane sve tvari (tekućine, krutine, plinovi) koje nas okružuju. Koliko je važna ta tablica? Ona je anketom među 800 znanstvenika preko magazina Science & Mechanics proglašena najvažnijim ljudskim otkrićem, većim od pronalaženja postupka dobivanja željeza, bakra, stakla, vapna i drugih polimernih materijala kojima su se ljudi bavili milenijima. Prošla je godina pod pokroviteljstvom UNESCO-a proglašena Međunarodnom godinom periodnog sustava elemenata.

Rasprostranjenost  elemenata mg/kg u kori Zemlje Klikni za veću sliku

Izvor: quickstudy.com

U Minsku je 2018. godine održana 52. Mendeljejeva olimpijada srednjoškolaca posvećena ovoj tablici. Našisu učenici na tom natjecanju osvojili jednu srebrnu i jednu brončanu medalju 

Što je zapravo radio Mendeljejev, veliki ruski kemičar? On je 1869. godine na kartice ispisao svojstva onda poznatih kemijskih elemenata, pa ih je slagao, kao pasijans, prema svojstvima i atomskim težinama u retke i stupce 

Slične elemente po svojstvima stavio je u stupce. Redajući elemente prema rastućim relativnim atomskim masama (tada atomskim težinama), dobio se poredak u kojem su se u periodičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Prema toj početnoj tablici s tada poznatih oko 50 elemenata vidjelo se koji elementi postoje, ali još nisu otkriveni, što je onda ubrzalo pronalaženje tih elemenata. Elemenata ima 118, a zapravo ih je devedesetak bitno. U plinovitom je stanju 11 elemenata (vodik H₂ , helij He, neon Ne, argon Ar, klor Cl₂, kripto Kr ksenon Xe, dušik N₂, kisik O₂, flor F₂, radon Rn), dva su u tekućem stanju (brom Br₂, živa Hg), a ostali su u čvrstom stanju. Danas je ta tablica bitna da se vidi koji su elementi u suvišku, a koji su u manjku za proizvodnju ljudskih dobara.

Ruđer Bošković[i]  je prvi u svjetskoj znanosti tvrdio da su svojstva  tvari ovisne o njihovoj strukturi. Bio je predhodnik fizičara koji su  XX stoljeću  izučavali  strukturu atoma.

B.  Važni elementi

B1. Vodik
Prema svojoj masi tvori 75% vidljivog svemir

Zbog održivosti života čovjek mora izraditi 
bilancu ili inventuru svega što ga okružuje na Zemlji, pa čak još dalje, do Sunca. To znači da valja brojiti atome i molekule mnogih elemenata i spojeva.[ii] Najvažniji element svemira je atom vodika. Sunce troši šest stotina milijuna tona vodika u sekundi pretvarajući ga u helij. Četiri milijuna tona u sekundi pretvara se u energiju, od čega kilogram i sedamsto grama po sekundi dolazi do Zemlje kao svjetlost i toplina.

B2. Još neki važni elementi

Najvažnijih desetak elemenata prema obilju u kori Zemlje su: kisik, silicij, aluminij, željezo, kalcij, natrij, magnezij, kalij, titan i vodik. Neki elementi nisu u obilju prisutni u Zemljinoj kori. Oko 17 od njih su ugroženi, kao i mnoge biljne i životinjske vrste. Neki elementi nalaze se u tragovima i praktično „izumiru“ za korištenje. Ovdje je pojam smeća, u kojem se nalaze stari mobiteli koje smo odbacili iz kružne ekonomije, vrlo važno povezati i stvoriti pravilnu eksploataciju uz recikliranje elemenata. Kisika ima najviše 461 000, dok vodika ima 1400 mg/kg kore Zemlje. Ostale podatke o količini na Zemlji vidi na slici.

Tantal 2 , litij, fosfor, indij i drugi elementi (na linku se to vidi 

 kritični su prema svojim nalazištima, a značajni su za razvoj tehnologije. Tako tantala Ta ima 2, litija  Li 3,58, fosfora P 1050, indija In 0,25 mg/kg kore Zemlje. Baterije za mobitele i električne automobile ne mogu se zamisliti bez litija. Ali danas imamo i pametne telefone za čiju proizvodnju treba 31 element koji su kritični u proizvodnji. Zatim, tu je LED hladna rasvjeta te moderni ekrani TV i računala, što stvara velike poteškoće kod nabave osnovnih sirovina za njihovu proizvodnju.

Spomenuo sam fosfor koji nije na onom popisu elemenata kojih ima dovoljno za ljudske potrebe. Ali fosfor je priča za sebe. Fosfati su glavni sastojak umjetnog gnojiva. Nijemci noveliraju propise o mulju uz kanalizacijskih voda tako da će gradovi s 100 000 ES – ekvivalent stanovnika 2029. godine – morati organizirati dobivanje fosfora iz mulja

.To je vrlo važan element tzv. kružne ekonomije. Oko 70 % fosforne rudače u svjetskim nalazištima nalazi se u Zapadnoj Sahari i Maroku i jako su iscrpljena, pa će se fosfor za gnojivo morati dobivati iz mulja. Sjećam se kako sam grabio lišće u šumi za stelju našeg blaga – krava, volova, svinja, peradi. Upravo je to lišće bilo dodatna količina u stajskom gnoju koja je sadržavala ne samo fosfor nego i druge mikro elemente koji su bitni za pravilnu biopoljoprivredu.

B3 Uranij. U tablici je na 92. mjestu prirodnih elemenata relativne atomske mase 238, gustoće 19,05 kg/dm³. Najprije se mora spomenuti kako je prvo atomsko oružje bila uranijeva fisijska bomba korištena nad Hirošimom u Japanu 1945. godine čime je zapravo završio Drugi svjetski rat. Nisu tu bombu niti testirali, jer su imali izotopa ²³⁵U uranija dovoljno samo za jednu bombu. Svega 0,81 % ovog izotopa ima u prirodnom uranu 238. Tri dana kasnije imali su Amerikanci i bombu od plutonija, koji se nalazi na 94. mjestu tablice, atomske mase 244, koja je bačena na Nagasaki u Japanu. Zbog radioaktivnosti postoji strah od ovih elemenata, ali budućnost dobivanja električne energije jako će ovisiti upravo o atomskim ili nuklearnim elektranama. Budući  su prisutne klimatske promjene, dugoročno gledano, najveća prijetnja opstanku čovječanstva i života uopće, posljednjih godina ponovno se sve intenzivnije vode rasprave o tome koliko nam je dobra, a koliko zla donijela nuklearna tehnologija. Prema tome, izlazak iz problema promjene klima i uništenja okoliša je ponovno intenziviranje napora izgradnje nuklearnih elektrana!!! Zlobnici tvrde kako imamo "rat"  između "mafija" koje  zastupaju ugljik ili uranij koji su čovječanstvu izvori energije. Inače uranija ima 2,7 a ugljika 200 mg/kg u kori Zemlje. Troškovi  prizvodnje električne struje pročitaje na linku.

C. Molekule, spojevi

Naši su trenutačni problemi komunalnih aktivnosti (vidi naslove u novinama) na koji način  smeće koje se sastoji od atoma, elemenata, molekula i spojeva pospremiti, iskoristiti i ne dopustiti da nas to smeće truje. Već je samo sortiranje tog smeća kompliciran proces kako bi ono postalo koristan otpad za kružno gospodarstvo.

Elementi se međusobno spajaju jedan s drugim prema kemijskim pravilima i tvore molekule. Postoji 25 molekula[iii] koje su bitne za sadašnji način života. To su molekule koje imaju znanstvenu povijest, a utjecale su na razvoj društva kakvo danas poznajemo: voda, glukoza, celuloza, ugljikov dioksid, B12, fulereni, talidomid, kinin, progesteron, penicilin, morfij, heroin, etanol, dopamin, kofein, aspirin, urea, sumporna kiselina, stearinska kiselina, polietilen, DDT, amonijak, nitroglicerin, silicijev dioksid, deoksiribonukleinska kiselina (DNK). VitaminB12 meni zdravstveno čini probleme, jer ga moj organizam ne prerađuje, pa svaka dva mjeseca moram dobivati injekciju od 1000 pmola/L . 

---

[i] Ruđer  Bošković,Teorija prirodne filozofije, Sveučilišna naklada Liber,  Zagreb 1974

[ii] Theodore Gray, Elementi, Školska knjiga, Zagreb, 2009., str. 14

[iii] Ljiljana Fruk, Bernd Lintermann, 25 molekula koje su promijenile svijet, Artresor naklada, Zagreb, 2016.

Klimatske promjene

1.Kada su primječene klimatske promjene

Prosinac je mjesec darivanja. Sveti Nikola ili Božić (mali Isus, mali Bog) ili Djed Božićnjak dariva djecu, ponekad i odrasle. Hoćemo li ove godine imati bijeli Božić, pitanje je koje ne postavljaju samo djeca. Zbog globalnog zagrijavanja tj. promjene globalne temperature, padanje snijega sve je rjeđe u našem podneblju, pa kažemo da je došlo do promjene klime 

Prvi znak te pojave vidio je švicarski seljak J. Peeraudin 1811. godine, zamijetivši kako gromade kamenja i tla padaju u dolinu zbog ledenjaka koji se pomiče. To je priopćio građevnom inženjeru Ignatzu Venetz-Sittenu koji je tu pojavu opisao 1821. godine u povijesnom društvu u Lucernu. Velike znanstvene diskusije danas se vode o tome u kojem udjelu staklenički plinovi uzrokuju promjenu klime u odnosu na druge uzroke.

Božična čestitka, Zagreb 1830. -V.Kirin

2. Što svijet radi oko smanjenja klimatskih promjena

U ovom mjesecu postoje mnogi događaji koji govore o strategijama i planovima glede promjene klime. U Madridu se od 2. do 13. prosinca održala konferencija državnika i znanstvenika o promjeni klime tzv. COP 25. Očekivali smo ili smo se nadali pozitivnim rezultatima s navedene konferencije. No, svijet će tek na COP 26 Glasgow sljedeće godine znati može li se madridski samit o klimi smatrati uspješnim, izjavila je njemačka ministrica okoliša Svenja Schulze. Pa  čak UN- generalni sekretar  Antonio Guterres je rekao „Razočaran sam rezultatima  COP25.Međunarodna zajednica izgubila je važnu priliku za pokazivanje povećane ambicije na ublažavanju, prilagodbi i financiranju za rješavanje klimatske krize“ Ubrzo nakon završetka konferencije u Madridu, završilo je drugo razdoblje Kyoto protokola, koji krajem studenog 2019. još nije stupio na snagu, jer nije postignut minimalni broj ratifikacija.

Na nama je sada prihvaćati ili vjerovati zaključcima mnogih konferencija o klimi. Od 1946. do 2015. g. tijekom 70-ak godina održano je uz pomoć UN-a 29 eko-konferencija koje su
djelomično ili potpuno obrađivale pojmove održivosti, prehrane i promjene klime. Prisjetimo se samo nekih, primjerice Međunarodne konvencije o kitolovu 1946. godine, Konferencije o ljudskom okolišu (Stockholm, 1972.), Zaštita ozona (Montreal, 1987.), UNCED-ove konferencije (Rio de Jaineiro, 1992.), izvještaji tzv. Agende 21 s poznatom frazom Globalno misliti, lokalno djelovati, Svjetskog samita o hrani (Rim, 1996.), UN-ove konvencije o zaštiti klime (Kyoto protokol, 1997.), Skupa o osam milenijskih ciljeva (New York, 2000.), Svjetske konferencije o klimi (Kopenhagen, 2009.; Durban, 2012.; Pariz, 2015.)…

Na kraju treba spomenuti Samit UN-a o održivom razvoju (New York, 2015.), na kojem je postavljeno 17 ciljeva do 2030. g. (tzv. Agenda 30) 

Ciljbr. 13 govori o zaštiti klime. Citiram tekst izbrošure (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, I. izdanje, prosinac 2015.):

“Poduzeti hitne akcije u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica. Klimatske promjene utječu na sve zemlje, na svim kontinentima. Ljudi već osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena koje uključuju promjene vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i više ekstremnih vremenskih pojava. Bez akcije, predviđa se rast prosječne temperature na planetu tijekom 21. stoljeća, koji bi vjerojatno nadmašio 3 stupnja Celzijeva. Najsiromašniji i najranjiviji ljudi su, nažalost, najviše pogođeni. Danas su dostupna povoljna rješenja koja omogućuju zemljama prijelaz na čišća i otpornija gospodarstva. Sve se više ljudi okreće obnovljivim izvorima energije i drugim mjerama koje smanjuju emisije i doprinose naporima prilagodbe. Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne granice. Emisije na jednom mjestu utječu na ljude u širem okruženju. Mjere za smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove. Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podići razinu svijesti, kao i ljudske i institucionalne kapacitete za ublažavanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagođavanja do ranog upozoravanja.“

3. Nada i očekivanje

Za daljnju diskusiju valja utvrditi razliku između nade i očekivanja kako nas upućuje filozof Ivan Illich (1926. – 2002.) rođen u Beču, od oca Hrvata i majke Židovke. Pisao je kritički o školstvu i zdravstvu. Prema grčkoj mitologiji Pandora, boginja Zemlje, nosila je u svojoj kutiji sva zla i dobra. Pandora je pustila na slobodu i zlo i dobro. Dobro pušteno iz kutije je nada. Nada u strogom smislu te riječi označava nepokolebljivo vjerovanje u dobrotu prirode, dok je pojam očekivanje nešto što nas upućuje na ishode ili rezultate koje čovjek sam planira i kontrolira. Nadamo se kako je Zemlja živ organizam koji će se sam od sebe popraviti. Ugrčkoj mitologija Gaja je personifikacija Zemlje kroz utjelovljenje ideje da je slična liku čovjeka. Gaja je majka predaka svih života: božica prvobitne majke Zemlje  Gaja je hipoteza da Zemljine žive i nežive komponente funkcioniraju kao jedan sustav koji regulira životne komponente i održava uvjete kao što su temperatura ili salinitet oceana ili sastav atmosfere, tako da bude pogodna za život. Gaja Zemlju smatra živim organizmom.

4. Što mi u Hrvatskoj radimo po tom pitanju?

Ove jeseni donesen je Nacrt energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatskuza razdoblje od 2021. do 2030 (NECP) 

Riječ je o dokumentu od iznimne važnosti, čak i veće od nacionalne energetske strategije, jer je njegovo donošenje obavezno za sve članice Europske unije, a Europska komisija provodi reviziju planova u smislu jesu li konkretni i usklađeni s EU politikama. Plan se sada donosi prvi put. On opisuje sadašnju situaciju u ključnim sektorima (energetika, promet, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, industrijski procesi, šumarstvo) i treba sadržavati mjerljive doprinose za ostvarivanje ciljeva u smjeru održive proizvodnje i potrošnje energije. NECP plan moramo dostaviti Europskoj komisiji do 31 prosinca. Mnoge države moraju u svojim planovima i akcijama navesti napuštanje fosilnih goriva što više mogu.

Neki podaci iz tog plana;

4.1.Planirani iznos neposredne potrošnje energije u 2020. godini je 291,3 PJ (6,96 Mt_en), što uključuje kao apsolutni iznos primarne energije 448,5 PJ (10,71 Mt_en). (t_en= tona ekvivalentne nafte 11600 kWh) Omjer između  potrošene  i primarne energije  je broj koji grubo pokazuje kako gospodarimo energijom. U našem slučaju 35% energije se gubi u pretvorbi. Taj broj je  zapravo prva stepenica na kojoj se procjenjuje mogućnost štednje i ostali gubici koji su  po naravi neizbježivi gubici energije. 

4.2. Udio obnovljivih izvora energije OIE 2030. g. treba biti 36,4 %. Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova za RH u 2030. godini kreću se od 7 do 43 %.

4.3. Hrvatska ima potencijal dobivanja energije od sunca od 8 do 10 tisuća MW, isto toliko i iz vjetra. Planirana je samo jedna petina.

4.4. Na televiziji je u studenom prikazano otvaranje geotermalne elektrane u Bjelovaru od 100 MW, a postoji potencijal od 1000 MW.

4.5. Na otoku Vis pušta se u pogon elektrana na sunce. U Hrvatskoj je realizirano 800 MW iz OIE, što je premalo prema drugim zemljama EU.

4.6. Glavni cilj NECP plana je dekarbonizacija, uklanjanje emisija stakleničkih plinova te primjene obnovljivih izvora energije OIE.

4.7. Energetskaučinkovitost ima svoj  nacionalni portal iz kojeg se može mnogo toga naučiti i vidjeti 

4.8. Početak glavnih radova na izgradnji kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, investiciji vrijednoj 900 milijuna kuna održan je19  prosinca. Novi visokoučinkoviti blok KKE EL-TO Zagreb, snage 150 megavata električne (MWe) i 114 megavata (MWt) toplinske energije, predstavlja najveće pojedinačno ulaganje Hrvatske elektroprivrede (HEP) u nove proizvodne objekte u posljednjih 10 godina, istaknuto je na svečanosti uz prisustvo predsjednika Vlade  A. Plenkovića-

4.9. Neki gradovi  zbog gradskog  smoga u Indije  koriste nužnu mjeru da se vozi automobili  prema registarskoj tablici na par nepar. Takva mjera može vrlo brzo postati stalna praksa i kod nas zbog smoga i zakrčenog prometa.

4.10.Akcije smanjenja potrošnje ne samo  fosilnih goriva valja „spustiti“ na brigu  običnih građane. Moja  ideja za  novi zakon !!! o energetskoj učinkovitosti; Ne smije  se nabaviti  energetsko trošilo primjerice automobil, dok se ne dokaže da  građanin  investira u uređaje za korištenje sunčeve energije ili  za povećanje energetske učinkovitosti primjerice ugradba toplinske izolacije u zgradarstvvu. Upoznajmo se gospodarenjem s okolišem prema HRN USO 14000.