Svjetlosno onečišćenje

Leptir ki oko svijeće leti, najposlije izgori- hrvatska  poslovica.

Svjetlosno onečišćenje povezano je s potrošnjom energije i biološkom raznolikosti. Održivost i štednja energije teme su o kojima danas ljudi često govore zbog potrebe ublažavanja ekoloških, ekonomskih i gospodarskih prilika. No, valja uzeti u obzir neke slične prilike pređašnjih vremena kada su se sijali konoplja i lan te se navečer prela pređa iz kudelje za platno. Moja mi je majka pričala kako moj djed nije dopustio koristiti lampe ili svijeće za osvjetljenje (posvit) kada se navečer prelo, ako je bila mjesečina. On bi rekao: „Vi znate presti na kolovratu i u kmici tj. u mraku.“ Zašto ovu djedovu tvrdnju ne primijeniti i danas te zagasiti uličnu rasvjetu u noći punog mjeseca (Vidi tablicu 1).

Kolovrat uspomena na majku koja je prela i pri mjesečini

Cilj nam je minimalizirati potrošnju električne struje i emisiju CO₂. Kod kupnje žarulje moramo se pozabaviti njezinom svjetlosnom učinkovitošću. Primjerice, svjetleća dioda ili LED žarulja (light-emitting diode) snage 7 W daje količinu svjetlosnog toka od 600 lumena (lm) kao i žarulja sa žarnom niti od 50 W. 1 lumen je onaj svjetlosni tok koji daje točkasti izvor svjetlosti od 1 kandele u prostorni kut od 1 steradijana. Tako, primjerice, petrolejka ima svjetlosni tok od 100 lumena, električna žarulja od 100 W 1750 lumena, a halogena žarulja od 400 W 40000 lumena.

Da bismo mogli tehnički opisivati različitu potrošnju potrebno je sedam osnovnih mjernih veličina (duljina, masa, vrijeme, električna struja, termodinamička temperatura, količina tvari i svjetlosna jakost) usporediti s odgovarajućih sedam mjernih jedinica koje prepoznajemo po znakovima: m = metar, kg = kilogram, s = sekunda, A = amper, K = kelvin, mol = mol i cd = kandela. Dalje, iz optike i fotometrije za razumijevanje problematike važno je nabrojiti ostale fotometrijske mjerne veličine s mjernim jedinicama. Vidi tablicu 2.

Vanjsko svjetlosno onečišćenje skupo je na druge načine. Međunarodna udruga za tamno nebo procjenjuje da se 30 posto toga rasipa. Što se tiče troškova, to iznosi 3,3 milijarde dolara. To je također ekvivalentno 21 milijunu tona ugljičnog dioksida koji se ispusti u atmosferu svake godine, a to je samo od svjetala u Sjedinjenim Državama. Svake godine trebalo bi posaditi 875 milijuna stabala kako bi se nadoknadile sve te emisije. Prema američkom Ministarstvu energetike, 13 posto električne energije koju koriste domaćinstva je za vanjsku rasvjetu, a 0,5 kilovat-sati energije po kući gubi se zbog loše rasvjete. Godišnje se u Sjedinjenim Američkim Državama potroši oko 120 teravat-sati energije samo za osvjetljavanje ulica, parkirališta i drugih otvorenih prostora. Hrvatska troši oko 726 kWh po osobi električne energije za istu svrhu.

Zakon o zaštiti okoliša definira svjetlosno onečišćenje na sljedeći način: "Svjetlosno je onečišćenje promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem." Dobivena vrijednost od 36 cd/m² po stanovniku, nažalost, prilično je velika, što pokazuje mogućnost poboljšanja javne rasvjete i smanjenja rasipanja električne energije. https://hrcak.srce.hr/file/107383

Na fotografijama noćnog neba vidi se kako je Zagreb jednako osvjetljen kao i Beč i Budimpešta, iako je površinski i po broju stanovnika daleko manji. Čitam, te pozdravljam kako se u mom rodnom gradu stara ulična rasvjeta zamjenjuje LED rasvjetom. Svjetiljke LED ne bi trebale imate više od 30 W za uličnu rasvjetu.

U jesen drveće pod uličnom rasvjetom može dulje zadržati zeleno lišće, što nije dobro. Svjetla također mogu utjecati na biljku koja se oslanja na prirodne cikluse dan/noć, što ne samo da ima implikacije na biljni život već i na divlje životinje koje ovise o njima. Ptice se noću ubijaju na  osvjetljenim zgradama. Više ne vidim krijesnice u noći da svijetle!? Previše izlaganja svjetlu tijekom noćnih sati stoga može biti štetno i za naše zdravlje. U velikim gradovima ne postoji znakovita razlika između noći i dana!?

Redukcija struje

 1.       Današnje prilike

Ovo nas ljeto, a izgleda i jesen, prisiljavaju da živimo u stanju višestrukih kriza. Evo što o tome kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA European Environment Agency – EU agencija za okoliš: "Čini se kao da smo proživljavali jednu krizu za drugom — pandemiju, ekstremne toplinske valove i sušu zbog klimatskih promjena, inflaciju, rat i energetsku krizu. S ovim višestrukim krizama koje nas pogađaju, bilo da se radi o nestašicama energije bilo o ekstremnim vremenskim prilikama ili rastućoj inflaciji, nemamo izbora nego djelovati, i to hitno. A naše akcije, odluke i politike trebaju težiti pružanju održive budućnosti tj. ulaganja u znanja o održivosti“.

Obvezna redukcija struje jedna je od politika koju je kao akcijski plan najavila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije EU. Sve Vlade i mnoga tijela koja su pridružena Vladama sada trebaju pod hitno djelovati davanjem uputstava oko konkretnih akcija.

                                Neka nam  termometar bude pri ruci  vani i unutra gdje živimo !

2.     Načela za provedbu akcija

Kada se proizvodi električna struja onda za Hrvatsku vrijedi ova relacija:  Emisija  CO₂ za proizvodnju  i  potrošnje električne   energije od 1 kWh   iznosi oko  0,2 kg . Taj  ugljični dioksid CO₂ je  glavni uzrok ovom zatopljenju  u  okolišu. Najveći dio  energije   trošimo  za postizavanje toplinske ugode našeg tijela i to i ljeti i zimi, ljeti klima uređajima  a  zimi  pećima .

Što je to toplinska ugoda? Ravnoteža ljudskog tijela u fizičkom i psihičkom pogledu jest komfor ili ugoda. Najvažnija je toplinska ugoda čovjeka, koja se definira kao skup mikroklimatskih uvjeta ili čimbenika prostora u kojem čovjek biva i koji ne smetaju na toplinsku ravnotežu ljudskog tijela. Čovjek zapravo regulira svoju ugodu pomoću tri vrsta svojih "koža"s kojima graniči prema životnom prostoru. Prva koža je njegova vlastita koža, zatim odjeća i obuća je druga koža, dok je treća koža obodna konstrukcije nastambe u kojoj provodi skoro 2/3 svog vremena.

Kako optimizirati ugodu i potrošnju energije? Općenito, na udobnost čovjeka u nekoj prostoriji uz fizičku aktivnost i primjerenu odjeću djeluju sljedeće veličine: temperatura, vlažnost i strujanje zraka te površinska temperatura zidova, poda i stropa. Naši su starci nekad radili u polju i po velikoj vrućini, a borbu s Celzijusima vodili su mokrim rupcima na glavi. Opće je poznato kako se isparavanjem vode troši toplina koja struji iz okoline, odnosno iz ljudskog tijela. Recimo, ako na rubac prelijete čašu od 100 ml vode od 25°C onda treba 244.000 J topline da se voda ispari. Isparavanjem vode hladi se tijelo i olakšava rad srca. 

Druga koža je  odjeća i obuća . Toplinska izolacija odjeće izražava se malo poznatom jedinicom clo, što dolazi od engleske riječi clothing (odjeća). Za potpuno neodjevenu osobu, bez ikakve toplinske izolacije, određena je vrijednost od clo = 0, dok osobi u normalnom poslovnom odijelu pripada clo = 1. U fizikalnom smislu, 1 cio iznosi 0,155 (m₂K/W). To je praktično mjerilo kojim se svaki pojedini odjevni predmet može odrediti prema izolacijskim svojstvima. i opisati clo-vrijednostima. Na primjer, potkošulja i gaćice imaju 0,03 do 0,06 clo, suknje i hlače 0,15 do 0,25 clo, kaputi i džemperi 0,50 do 0,70 clo, čizme 0,53 clo . Temperatura zraka u sobama može biti 18 do 19 ⁰C  ako se toplo obučete! Isto, umjesto klima-uređajem koji ždere 1500 W (a sve češće i 3000 W!), tijekom većeg dijela ljeta nužna se toplinska ugoda može postići i malim ventilatorom snage 20-40 W. Naime, ugoda se postiže kod temperature zraka od 26C do 28°C, pri strujanju zraka brzine od 0,4 do 0,5 m/s.

O trečoj koži sam  mnogo pisao. Obodne  zidove i stropove valja  pravilno izolirati s toplinskim izolatorima od 10 i više centimetara. Energetske uštede i smanjenje utjecaja na okoliš su ogromne,  jer se godišnja potrošnja energije od 45313 (kWh/a) snizila na 6965  (kWh/a) a emisija CO₂  će se smanjiti od 22 t na 3,3 t. Vidi link https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

Ujutro treba zatvoriti prozore i grilje i spriječiti ulaz toplog vanjskog zraka. Strujanje toplog zraka kroz otvorene prozore stvara samo privid ugode, no taj topli propuh istodobno grije zidove, pod i strop, pa i najdublji zakutak stana na kraju ima jednaku temperaturu kao i ulični pločnik.

3.       Mjerne jedinice potrebne za gospodarenjem energijom

U školi su nas učili kako mjerne jedinice moramo učiti tako,  da ih doživljavamo našim osjetilima. Našim precima je bilo lakše, jer su imali mjerne jedinice vezane uz ljudsko tijelo kao što su pedalj, lakat, stopalo, jutro ili ral (radnja za dan oranja njive). No, danas koristimo složene jedinice vezane za snagu,  energiju i rad kao što su džul (J), kilovat (kW), kilovatsat (kWh) tona ekvivalentne nafte, 11600 kWh. Ekvivalentna nafta je nositelj primarne energije koja još nije pretvorena u toplinu ili električnu energiju. Podatak koji valja imati stalno na pameti jest da se 65 % energije u ekvivalentnoj nafti izgubi u pretvorbi da bi se dobila električna struja koju imamo u utičnicama ili sklopkama (šalteri). Sve energetske analize i bilance daju se s podacima o proizvodnji i potrošnji u ekvivalentnoj nafti.

Jedan kilovatsat (kWh) električne energije može zagrijati 10 l vode do vrenja. Ili bliže poimanju današnje potrošnje energije – 1 kilovatsat ćemo potrošiti za 5 sati gledanja televizora u boji. Srcu treba jedan džul energije za jedan otkucaj.

U novinama i službenim izvještajima čitamo da je ukupna potrošnja energije po stanovniku u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila 2 286 kg ekvivalentne nafte = 26517,6 kWh te je u odnosu na odgovarajuću potrošnju u Europskoj uniji (EU 27) bila manja za 34,4 posto, a potrošnja prirodnog plina po glavi stanovnika iznosi 626 kg te tekućih goriva 684 kg ekvivalentne nafte. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 13 385,3 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 65,0 %.

4.    Domaćice su glavni igrači u gospodarenju energijom

Prvo logično pravilo jest ne trošiti energiju, a naročito ne električnu struju ako vam nije potrebna!!! Više puta u mjesec dana gledajte podatke na mjerilu za potrošnju električne energiju i plinomjeru.

Prije 20 godina Ministarstvo za gospodarstvo otisnulo je kuhinjsku krpu za vješanje na zid „Kuharice manje zbori da ti ručak ne pregori“ kao podsjetnik na potrošnju energije. Kod redukcija morat će se kombinirati korištenje kućanskih aparata zbog minimalizacije potrošnje. Evo prijepisa „krpe“:

1 kilovatsat potrošit ćete za...

Oni   čitatelji koji žele više doznati o energetskoj učinkovitosti i energetskoj intenzivnosti  te proizvodnji i  potrošnji energije u RH  kliknite na ovaj link:

https://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2022/01/Velika_EIHP_Energija_2020.pdf

 

Post i suša

 

Od mene ištu pravedne sudove, i žude da im se Bog približi:

„Zašto postimo ako ti ne vidiš, zašto se trapimo ako ti ne znaš?“

Izaija 58, 2 (800-700 g. prije Krista)

 

A Uzeti ili ne uzeti

Imaju li veze post i okoliš, koji danas gledamo kroz sušu, požare i potrebe uštede energije, plina i električne struje? Imaju, dakako, veze, direktno ili indirektno. Post, suzdržavanje od hrane i pića (potpuno ili djelomično) ili drugih tjelesnih užitaka iz religioznih razloga. Pojmovi uštede trošenja i post su dominantni, ali i slične silnice kojima se moramo koristiti kako bismo smanjili konzumerizam koji je indirektno vezan i uz ovu žegu. Post je odricanje. Ovdje se može sučeliti mudrost naših djedova koji su postili s našom praksom maksimalnog trošenja. Čovjek je jako senzibilan kada gleda pun ili prazan tanjur na stolu. Ne uzeti sve što poželite. U Raju (Post 2,16) je ta dilema uzeti ili ne uzeti prikazana stablom spoznaje dobra i zla s kojeg nije dopušteno jesti. No Sotona ili Zlo ili konzumerizam sugeriraju – jedite, bit ćete kao Bogovi, dok je pravilna odluka – ne jesti tj. postiti, što slikovito prikazuje 40 dana života u pustinji (Mojsije, Isus). Ako ikada onda se  danas  čovjek mora duševno i fizički kontrolirati od  potrošnje svega pa i hrane.

Moja generacija je doživjela 1949 g. racionalizaciju hrane,  koju je propisala  Vlast pomoću                                                             potrošačkih   kartica.

B Post i potrošnja

Kada je jedan fratar slavio106. rođendan, netko ga je pitao što je jeo da je dočekao tako duboku starost. Na to je on odgovorio: „Nije važno što ti jedeš, nego što tebe jede.“[i] U rimokatoličkoj vjeri postoji pet crkvenih zapovijedi, a u drugoj zapovijedi stoji: „Posti zapovijedane postove i određene dane ne mrsi.“ Strogi postovi (post i nemrs) su u korizmi (Čista srijeda i Veliki petak). Crkva na Zapadu s vremenom je ublaživala zapovijedi o postu, pa danas imamo post u užem smislu kao nemrs (suzdržavanje od mesa).

Izraelci su postili tzv. veliki post uz dan pomirbe (Levitski zakon 16). U islamu post ima naglašenu vrijednost, tijekom cijeloga mjeseca ramazana, i treća je od pet obveza muslimanskih vjernika. Protestantizam ne propisuje nikakav post!!! Nije li konzumerizam krenuo od zemalja koje prakticiraju protestantizam i zapravo je cijeli svijet preuzeo te običaje da se maksimalno troši i troši? Konzumerizam je politika usmjerena na povećanje potrošnje kroz reguliranje proizvoda, usluga, metoda i normi proizvođača, prodavača i oglašivača u interesu zadovoljenja što više kupaca. Sada nam preostaje da se počnemo suzdržavati i „postiti“ od današnjeg trošenja čime će se postići krajnji cilj: smanjenje potrošnje energije i smanjenje emisije CO₂.

Potrošnju ekonomisti smatraju konačnom svrhom gospodarske djelatnosti, a razina potrošnje po osobi promatra se kao središnja mjera uspjeha nekog gospodarstva. Istraživanje potrošnje i ponašanja kupaca igra središnju ulogu u makroekonomiji i mikroekonomiji. Nažalost, ekonomisti ne uzimaju ili ponekad zaboravljaju najvažniju varijablu ili limitirajući faktor gdje je okoliš na Zemlji ograničavajući resurs. https://ekovalen.blogspot.com/2012/08/globalizam-i-okolis.html

Ponovimo si definiciju okoliša: zrak, tlo, voda, klima, živa bića i međusobni odnosi. I tu počinju sve priče koje gledamo u medijima. Na Bloomberg TV gledam kako je potrošnja u padu tj. označena je crveno. Moramo ozbiljno pitati je l' to pozitivna ili negativna pojava. Očekujem kako ćemo od Vlasti dobiti oštre smjernice, zakone i naredbe glede potrošnje energije, vode, pa i hrane.

 

 

C Smjernica za smanjenje potrošnje

EU komisija propisala je direktivu ili smjernicu za smanjenje potrošnje plina. Radi se o smanjenju potrošnje ovog energenta za 15 %. Vlada je prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se, uz ostalo, predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje. Građanima se preporuča da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja, ako ih ne koriste. Isključivanjem televizora – postimo od njega – a ujedno pomažemo nuklearnoj elektrani u kojoj ima nuklearne energije, ali niska razina Save dovodi do smanjenja proizvodnje električne struje. U svijetu (Kina , Europa, Amerika) razina vodostaja je vrlo niska.

Smjernice se odnose na promjene u ponašanju trošenja u domaćinstvima i svakog čovjeka. Evo malo računice glede potrošnje energije. Oko 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama. Tijelo odraslog čovjeka od 70 kg dnevno treba „energenata“ oko 3000 kcal (12,6 MJ) izraženo masom tvari od 3585 g, što uključuje 2220 g vode, 523 g hrane, 862 g kisika. U dnevnom jelovniku EAT LANCET komisije predlaže se 2473 kcal/d. Dakle, dnevni post je razlika između 3000 – 2473 = 527 kcal/d (2,21 kJ/d). Više o toj temi vidi u mojem lanjskom postu.

 

Na  štednji hrane (post) moguće je smanjiti  do 12,4 % emisiju stakleničkih plinova koji uzrokuju ovu sušu. Sam otpad od hrane stvara oko 8 % – 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova.. Godišnje se u EU nakupi oko 88 milijuna tona otpadne hrane. To je jednako:174  kg po osobi, odnosno 143 milijarde eura ili 170 Mt  CO2. (megatona=10⁶)

https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

 

---

[i] Fra Marinko Šakota: Duševna (nutarnja) dimenzija posta, GLASNIK MIRA, 7/2022, str. 38

Požari

 Uvod

Davno je to bilo mala djevojčica se igrala  šibicama i zapalila stog slame.. Tata je  povikao  vatra vatra  i ljudi su došli s   različtim posudama punima  vode  i ugasili vatru. Igramo li se prekomjernom potrošnjom energije??

U ovom  turbolentnom vremenu- klimatskih , ekološki,  ekonomskih i sigurnosnih promjena  moramo  se uključiti kako bi  smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Paradoksalno je kako trebamo ratovati- bez navodnika- sami protiv sebe kako bi smanjili  potrošnju energije a time  emisiju  CO₂. Ovakvi savjeti kojih ima stotinjak mogu narasti na desetak tisuća pa to  prezentirati   pred brojem  ljudi na jednog kontinenta i onda se formira prava borba protiv  ovih silnim požarima, Gašenje  požara vodom je krajnji cilj ovog rata. https://docs.google.com/document/d/1ozzHDyqlM-NiAwK9af6CmhAKkrWGomUvWosHREcwJVM/edit

Uključivanje znači  primjerice                                                                                                                                                                                                                                                                                                         

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      

                                                                                                                                                                                                                                     Opskrbni lanac  proteina-prije  sto godina 

                                                               Foto: Tošo Dabac                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      postupiti prema stotinjak savjeta koje sam sakupio  pišući ovaj blog. Znanstvenici  obavljaju velikih broj meta analiza dok  konstruktori optimizacijskim računima   pronalaze  optimalna rješenje  konstrukciju proizvoda ili nekog .procesa. Meta-analiza je statistička analiza u kojoj se zajedno analiziraju rezultati iz različitih znanstvenih istraživanja. Meta-analiza se može provesti korištenjem skupnih podataka koji su objavljeni u znanstvenim radovima. Optimizacija ili matematičko programiranje je grana matematike koja proučava maksimiziranje i minimiziranje vrijednosti  funkcija Y s mnogo nepoznanica. X₁.X₂,X₃ i X_n 

Evo  nekoliko  primjera kako se optimira potrošnja energije na znanstvenim načelima:

1.Automobili su sve lakši

 U novim  tipovima automobila nema više rezervnog kotača.  Auto je lakši od 20  do  30 kg. Vozaću   je osigurana neka  pumpicu  s kojom se  kroz ventil  pjenom zatvori rupa u gumi do  posjete  vulkanizeru.  To je  rezulatat optimizacije  kojim konstruktori  automobila  precizno smanjuje  masu (težinu) i cijenu  automobila čime se troši manje  benzina ali time i manja emisija CO_2.   Obični obiteljski auto  težak je  tj ima  masu 1361 kg dok olakšani automobili  izborom lakih materijala plastike, aluminija i magnezija kojim se nadomješta  čelik ima masu od  836 kg[i]  Ali za proizvodnju lakih materijala  potroši se više energije 1,1 x10⁵ MJ od  u odnosu za materijale teškog automobila za kojeg treba 7,7 x10⁴ MJ. Kupci su zadovoljniji s lakim automobilom jer on potroši manje energiju kada se zbroji proizvodnja i potrošnja i to za 2,57 10⁵  MJ. Konstruktora i potrošača na kraju interesira koliko  će  automobil  koštati i potrošiti goriva i  emitirati  CO₂ po kilometru pređenog puta.  Sabrani  podaci govore kako hybridni auto Toyota prius  potroši 1,5 MJ/ km i emitira 100 g/km CO2  dok je kod diesel automobila najbolji  Citroen C2 1,4 HDI s 1,3 MJ/km i emisijom ugljičnog diosksida  od 100 g/km.

2.  Oskrbni lanac proteina i emisija metana.  .

Opsežne studije https://drawdown.org/solutions/improved-cattle-feed

utvrdile su da modifikacije hranidbe imaju najveći potencijal za smanjenje emisija iz goveda. Hranidba krava iz projekta Drawdown uključuje skup strategija hranidbe koje smanjuju emisije metana promjenom sastava hrane i/ili unosa hranjivih tvari kod goveda. . Izračunali smo učinke povećanog usvajanja poboljšane kvalitete stočne hrane od 2020. do 2050. uspoređujući dva scenarija rasta s referentnim scenarijem u kojem je tržišni udio fiksiran na trenutnim razinama. Troškovi hrane čine od 42% do 47% ukupnih troškova inputa u uzgoju preživača. Procjenjujemo da je trenutna globalna potražnja za mlijekom i goveđim mesom 43,9 milijardi kilograma proteina.

Scenarij 1: Poboljšana kvaliteta stočne hrane daje 16,12 milijardi kilograma proteina u 2050. godini, što predstavlja 28 posto ukupno proizvedenih proteina.

Scenarij 2: Poboljšana kvaliteta stočne hrane daje 26,05 milijardi kilograma proteina u 2050. godini, što predstavlja 45 posto ukupno proizvedenih proteina.

Rezultati; Scenarij 1 izbjegava emisije od 4,42 gigatona ekvivalenta ugljičnog dioksida od 2020. do 2050. Neto prvi trošak za implementaciju iznosi 0 USD, a neto operativne uštede tijekom cijelog životnog vijeka iznose 554,07 milijardi USD.

Scenarij 2 izbjegava 15,05 gigatona emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida od 2020. do 2050. Neto prvi trošak za implementaciju iznosi 0 USD, a neto operativne uštede tijekom cijelog životnog vijeka iznose 1,88 trilijuna USD.

Visokokvalitetna krmiva poput mahunarki imaju malo vlakana i visoko topivih ugljikohidrata, što ih čini lakšim za probavu od konvencionalnih trava .Nadopunjavanje prehrane stočnom hranom, poput kukuruza ili soje, i koncentratima osigurat će bolju ishranu životinja, a istovremeno će smanjiti proizvodnju metana. Proizvodnja metana također se može smanjiti do 30 posto upotrebom dodataka stočnoj hrani koji izravno utječu na mikrobiom životinjskog želuca. Dodatna prednost poboljšane kvalitete stočne hrane je povećanje prinosa mlijeka. U projekciji od 2020. do 2050. dobije se 12.507 kilograma mlijeka po kravi. Godišnje povećanje prinosa u usporedbi s uobičajenim poslovanjem postavljeno je na 13,3 kilograma proteina po kravi, na temelju meta-analize 18 podatkovnih točaka iz sedam izvora. Procijenili smo izbjegnute emisije metana zbog poboljšane kvalitete stočne hrane na 0,26 metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida po kilogramu proteina, na temelju meta-analize 114 podatkovnih točaka iz 24 izvora.

Danas stočari imaju u svojim  mobitelima programe za  izračun količina sastojaka hrane i krmiva za goveda , primjerice; ispaša silaža, sjenaža, sijeno, kukuruz, soja, zob, vitamini različiti dodaci  za probavu.  DairyComp Herd Management Software - Lactanet.

Neki poklonici životinja traže da se zbog fermentacijski  procesa i emisije metana kod  preživača prestanu uzgajati  krave, koze ovce.   Nude se neke zamjene koje to nisu. Prema EU odredbama biljne napitke koje ponekad nazivamo zamjenama za mlijeko, u trgovinama nije dozvoljeno nazivati niti oglašavati kao mlijeko te su stoga u upotrebi nazivi poput napici ili biljni napici. Najpoznatiji biljni napici su: napitak od badema, napitak od zobi,  napitak od soje, napitak od riže,  napitak od kokosa ili kokosovo mlijeko. Ne može se  olako prekinuti opskrbni lanci  proizvodnje proteina koji su vitalni za  prehranu ljudi. Naši su djedovi trošili godišnje 25 kg  mesa po glavi stanovika a ne 80 kg kakova je danas  praksa.

Na ova dva primjera ogleda se cijela  strategija  borbe  ljudi sa smanjivanjem običnih navika  i postupaka oko energije koje smo kao članovi industrijskog  načina  života koristili bez da smo se pitali  trebamo li je  trošiti ili ne toliko.

https://ekovalen.blogspot.com/2012/02/mlijeko-nase-svagdanje.html

                      Svečano otvaranja 26.7.2022. Pelješkog mosta i spajanje   Republike Hrvatske 

---

[i] Michael F. Ashby : Materiajls and the Environment, Elsevier  Amsterdam  2009  str149

Odbacivanje tekstila

Uvod

U svijetu svake godine 92 milijuna tona tekstilnog otpada završi na odlagalištima, što je više od 85 % godišnje proizvedenog tekstila. Potrošači žele biti u toku s najnovijim modnim trendovima. Europa ima veliki problem s tekstilnim otpadom - Faktograf.hr Čovjek je stvorio kulturu odbacivanja, kako navodi Papa Franjo u svojoj enciklici Skrb za zajednički dom. No, čovjek je trom u promjenama svojih navika, svog načina života. Pamuk zahtijeva puno vode, a da bi narastao dovoljno za stvaranje jedne bijele majice potrebno je više od 2645 L vode. Za stvaranje hlača traperica potrebno do 5700 L vode. Industrija odjeće čini 10 % globalnih emisija ugljičnog dioksida i 20 % globalnog otpada vode, prema izvješću Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu. Proizvodnja tekstila i pranje istog onečišćuju vodene sustave. Nadalje, za preradu pamuka potrebna je velika količina otrovnih kemikalija i drugih zagađivača, koji mogu otrovati i radnike u proizvodnji. Pamuk također nije jedini krivac. Materijali poput rajona i viskoze, koji su uobičajeni u proizvodnji jeftine brze mode, često se izrađuju od celuloznih vlakana dobivenih od stabala. Ne samo da je prerada drvne mase u tekstil vrlo otrovan postupak već je i vrlo neučinkovita – uništava oko 60 % stabala tijekom kemijske razgradnje 

                       Nisu bile potrebne perilice i sušilice.  Ožmakivanje plahte tj  iscjeđivanje vode.                                                                                Foto: Milan   Dvoržak 1923 godine. .

Povijesna priča br. 1 – Pamuk pojeo Aralsko jezero (više na (unizg.hr))

Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća počinje intenzivnije isušivanje Aralskog jezera, no početak problema seže u 40. godine 20. stoljeća. Tih je godina na području Kazahstana i Uzbekistana pokrenuta proizvodnja pamuka, biljke koja traži jako puno vode. Ručno iskopani kanali za navodnjavanje premještali su vodu s rijeka Amu-Darje i Sir-Darje koje su tekle u Aralsko jezero. Aralsko jezero je 60. godina prošlog stoljeća imalo površinu od 68.000 km² i bilo je 4. najveće jezero na svijetu. Ali 2004. godine površina jezera iznosila je 17.000 km², a danas je još i manja. Izgradnjom mreže za navodnjavanje stvoreni su milijuni hektara poljoprivredne zemlje u ovoj sušnoj regiji. To je dovelo do ogromnog manjka slatke vode u rijekama. Danas vjetar nosi prašinu pomiješanu sa solima sa suhog tla što otežava život stanovništva i životinja. Zabrinjavajuća je činjenica da je Aralsko jezero presušilo strateški i promišljeno djelovanjem znanstvenika, a ne greškom ili nemarom.

Sadašnja priča br. 2 – Razmišljanja o modi

Evo story  žene konzumeristice. Nakon malo preispitivanja i analize m-bankinga shvatila sam da je na punjenje ormara tekstilom utjecala i pandemija. Dok sam nekada u shopping išla isključivo fizički u trgovine, danas uglavnom kupujem online. Online kupovina puno je jednostavnija, lakša i oduzima daleko manje vremena. Kad sam promišljala o svojim kupovinama, shvatila sam da bih često kupila nešto "usput" dok bih gledala televiziju i skrolala po mobitelu. Nesvjesna kupnja, jednako kao i nesvjesno jedenje – zeznuta je stvar. Minus na računu dođe gotovo jednako brzo kao plus na vagi. 

Buduća priča br. 3 – Neće skupo recikliranje riješiti tekstilni otpad

Budući da su naši preci morali znalački balansirati između proizvodnje hrane i odjeće ili kruha i ruha, nije naodmet upamtiti ove podatke o prinosima: prinos konoplje je 906, konvencijskog pamuka 498, dok je prinos vune 69 kg/ha. Konoplju ne koristimo, a vunu bacamo nakon što pojedemo janjetinu zajedno s turistima. Konoplju i lan valja vratiti za odijevanje stanovništva.Naše prabake su ostavljale svoje ruho praunukama. . Osnivač i izvršni direktor Sourcemapa, Leonardo Bonanni, kaže: "Modni lanci opskrbe su među najsloženijima na svijetu, jer se mogu mijenjati sa svakom godinom, svakim stilom. Modna industrija još uvijek preživljava na proizvodima koji postoje stotinama godina, uključujući pamuk, vunu, svilu i druge uobičajene materijale, i možda će morati pričekati dok umjetna vlakna ne poprime veće prihvaćanje."

Kako si pomoći da se ne baca toliko tekstila? Recikliranje tekstila složen je i skup proces, pa najčešće tekstil završi na deponijima ispod zemlje ili na bilo kojem drugom odlagalištu. Moda za iznajmljivanje i ponovnu upotrebu, tzv. second hand shop, moraju biti u trendu. Stvaranje "kružne ekonomije" koja omogućuje kupcima da vrate artikle u second hand prodavaonice učinkovit je model dobrog gospodarenja tekstilom 

Jedna od najpoznatijih   tekstilnih tvrtki Levi Strauss iznosi svoje ekološke mjere:

- 100 % obnovljiva električna energija do 2025.

- 40 % smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom opskrbnom lancu do 2025.

- 50 % smanjenje upotrebe vode u proizvodnji.

Ti su ciljevi u skladu s ograničenjem porasta temperature na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

 Zaključak. Na kraju valja nešto reći o toku ugljika u prirodi 

Ugljik kruži oko nas. Nalazi se kako u nafti i ugljenu tako i u drveću, plastici, pamuku, vuni i pokošenoj ili ne pokošenoj travi koja nije pretvorena u mlijeko. Dostupnost otpadnog tekstila plastike u deponijima bit će vjerojatno budući izvor energije. U nekim se državama peći cementara lože otpadnim materijalima primjerice automobilske gume i  plastika. Sortiranje i odlaganja otpada i smeća je bila glavna poruka kandidata za gradonačelnika Splita za   predstojeće  lokalne izbore 26  lipnja.

Solarna energija u domaćinstvu

 1. Uvod. Zemlja nam s 30-ak znakova ukazuje na promjenu klime što može skoro svatko primijetiti, primjerice: dolazi do povišenja temperature, otapanja leda, presušivanja planinskih brzaca, blažih zima, proljeća stižu ranije, jeseni dolaze kasnije, neke biljke cvjetaju zimi, povećava se broj šumskih požara, dulja su sušna razdoblja, nestaju vodozemci itd. Nije novost kako se moramo okrenuti prema energiji iz obnovljivih izvora, primjerice energiji vjetra, solarnoj energiji (toplinska i foto naponska) i geotermalnoj energiji, energiji iz okoliša, energiji plime, oseke, mora, hidroenergiji, energiji biomase te bioplinu dobivenom od otpada i iz uređaja za obradu otpadnih voda. Kako to postići? Prvo trebamo shvatiti da jedan kWh električne energije dobivene iz Sunca smanjuje emisiju stakleničkih plinova izraženo kroz CO₂ eq za 1 kg. Drugo, trebamo prihvatiti strategiju trošenja novca (kapitala) gdje će se davati prednost nabavi opreme za dobivanje solarne energije u odnosu na nabavu velikog broja energetskih trošila, u prvom redu automobila. Gruba analiza sadašnje godišnje energetske potrebe jednog domaćinstva u RH iznosi za prijevoz i održavanja vozila oko 2000 €, dok se isto toliko izdvaja za stanovanje i energente. Ako se pak za hranu i piće izdvoji još 3200 €, onda se vidi gdje će se u „riznici“ domaćinstva morati preorijentacijom i štednjom namaknuti sredstva za solarnu energiju. Naš zakon o energiji iz obnovljivih izvora od 23. 12. 2021. nalazi se na ovom linku: 

EU propisuje najnoviju direktivu: solarni krovovi trebali bi postati zakonski obvezni za novogradnje poslovnih zgrada od 2024., dok će od 2029. godine direktiva vrijediti i za stambene zgrade. U mojim starim dokumentima pronalazim kako je 1986 godine Dr Natko Urli  iz instituta "Ruđer Bošković" vodio  projekt kojim je izrađena; Studija o tehničkim  mogućnostima i ekonomičnosti  preorijentacije  potrošača s tekućih goriva na  sunčevu  energiju  u SR Hrvatskoj.  Realni  iskoristivi  prosječni  godišnji potencijal sunčeve energije iznosi 570 TWh. To čini  8 puta više  energije nego što je bila ondašnja  potreba.

Uređaj za pripravu tople vode:1.Sunčev kolektor,2. trošilo tople vode, 5. Odzračni ventil, 6.Termometar na  povratnom vodu,7. Termometar na razvodnom vodu, 8. Manometar, 9. Otpusni ventil, 10. Posuda za odljev, 11. Sigurnosni ventil,12 Membranska  posuda, 16. Spremnik tople vode

2. Solarna energija za pripremu tople vode. Tehnologija nije nova. U Americi su se 1891. g. tamno obojene posude izložene suncu koristile za zagrijavanje vode. Sada su patentirani solarni kolektori koji se priključuju na postojeću vodovodnu instalaciju. Ilustracije radi, jedinična toplinska potrošnja priprave tople vode iznosi po osobi i danu od 1,2 do 2,4 kWh. Od Sunčeva zračenja u našem se podnevlju može nadomjestiti godišnje oko 975 kWh/m²/a. Za pripravu tople vode četveročlano domaćinstvo troši godišnje 1475 kWh/a. Te grube podatke valja imati na pameti kada se želi instalirati solarno pripremanje tople vode (vidi skicu opreme). Savjetujem da se to čini korak po korak, da se najprije uloži u solarne kolektore za pripravu tople vode, pa tek onda u nabavu ostalih elementa i montažu. Solarnu pripremu tople vode koristim od 1992. godine i to termosifonskom cirkulacijom vode i vrlo malo koristim pumpu. Čovjek se najviše znoji ljeti, pa je i kupanje učestalije, a tada ima dovoljno jeftine tople vode. Praktično, od blagdana Uskrsa pa do Svih Svetih sunce mi priprema toplu vodu. Imam 6 m² kolektora i spremnik vode od 300 L. Današnji troškovi  kreću se od 3500 do 5000 €. Globalno gledano, instalacijom priprave tople vode pomoću sunca uštedjet će se do 2050. godine 6,08 giga tona emisije CO₂ eq.

3. Solarne elektrane proizvode električnu energiju pretvorbom energije Sunčeva zračenja na osnovu fotonaponskog učinka. Foton se pretvara u elektron. Tako dobivena energija naziva se solarna fotonaponska (FN) energija. U ovom postu (vidi skicu) želim opisati neke osnovne principe o samoopskrbi električnom energijom iz postrojenja solarnih elektrana od foto naponskih modula i pretvarača spojenih na postojeće elektroinstalacije. 

Snaga fotonaponskog modula uvijek je izražena u vršnoj snazi izraženo vatima Wp (Watt peak) ili kilovatima kWp. Kao grubi vodič, možete izračunati dobivanje električne struje s 1000 Wp snage na 10 četvornih metara površine modula. Foto naponski sustav s vršnom snagom od 6 kWp može se tada, na primjer, sastojati od 20 modula od 300 vata svaki.

 Manji foto naponski sustav

Drugi važan parametar je učinkovitost. Ona pokazuje koliko se Sunčeva zračenja može pretvoriti u energiju. Solarne ćelije su sada tako visoke kvalitete da su učinkovite i po lošem vremenu. To znači da fotonaponski sustav može proizvoditi električnu energiju čak i kada pada kiša. Ipak, razdoblje od proljeća do jeseni redovita je visoka sezona proizvodnje energije. Većina solarnih ćelija izrađena je od silicija (Si), elementa čija vodljivost ovisi o temperaturi. Osim toga, silicij se smatra neiscrpnim, jer se dobiva iz kvarcnog pijeska. Prema podacima s interneta REN21, Njemačka proizvodi najviše solarne energije po glavi stanovnika. Po kapacitetu, Njemačka je u globalnoj usporedbi na 3. mjestu. Japan je na drugom, dok je Kina najveći proizvođač. SAD i južna Europa također se sve više oslanjaju na fotonapon. U Bavarskoj je 2019. godine proizvedeno ukupno 919 kWh solarne energije po stanovniku. Male kućne solarne centrale do 1 kWp proizvele su 122 kWh po stanovniku. Početkom 2006. 1 kWp je još uvijek koštao oko 5000 eura, no danas se može računati samo na oko 1300 eura po kWp za kompletan sustav, uključujući i montažu. U RH košta instaliran 1 kWp od 1450 do 1973 €. Troškovi investicije u solarne elektrane padaju. Dobivena energija od 1 MWh koštala je 2010. godine 360 $, dok je 2017. koštala samo 100 $. Za orijentaciju budućim investitorima malih solarnih elektrana dobro dolazi ovaj grubi podatak: na krovu od 60 m² može se instalirati elektrana od 8 kWp koja će godišnje proizvesti 8000 kWh.  

Današnji ponuđači tvrde kako se ne isplati ugrađivati akumulatore za spremanje viška struje nego se ona odmah treba prodati kroz električnu mrežu distributeru, primjerice kod nas HEP-u. Instalacija foto naponskog sustava od 3,69 kWp košta oko 54000 kn a donosi godišnju uštedu od oko 3300 kn.

Postupnik investicije:

1. Potrebni podaci za izradu projekta: Ime i prezime osobe na koju stoji priključak struje.

2. Izrada projekta.

3. Predaja istog HEP-u sa zahtjevom. Komunikaciju s HEP-om obavlja izvođač radova.

4. Gradnja elektrane, nakon koje se HEP-u predaje zahtjev o promjeni brojila te se dobivaju certifikati za instaliranu opremu.

5. HEP po primitku dokumenata stavlja dvosmjerno brojilo te izdaje ugovor o trajnom korištenju čime je cijeli postupak završen.

Solarne elektrane u svijetu na krovovima do 2050. mogu smanjiti 24,6 giga tona emisije CO₂ eq.

Smjernice o stakleničkim plinovima

 Klimatske promjene. Na potrebe održivog života prisiljavaju nas klimatske promjene, koje sam često spominjao u ovom blogu. Uzrok ne rješavanja tog problema je prepiranje znanstvenika i političara oko toga je li čovjek kriv za tu pojavu ili nije. No, na posljednjimkongresima IPCC-a  potvrđeno je i prihvaćeno kako je način života društva (tj. čovjeka) u ovom antropocentričnom vremenu „kriv“ za klimatske promjene.

Metodologija određivanja emisija GHG

Dakle, nakon dijagnoze valja pristupiti terapiji. Odakle početi? Budući da su gradovi s velikom energetskom potrebom od 10 do 30 W/m² najveći uzročnici te bolesti, jer proizvode 75 % stakleničkih plinova, valja mijenjati način gradskog života. Kako? „Anatomija“ i „fiziologija“ gradova lijepo su vidljive na slici ovog posta i mogu biti grubi pokazatelj smjera prema terapiji. A terapija počinje mjerenjem i računanjima inventara zaliha stakleničkih plinova u atmosferi. Prvo se određuje energija koja se koristi po kvadratnom metru prostora (npr. GJ/m²/godišnje) ili ugrađena energija u nekom produktu, primjerice beton 1,3 MJ/kg, te se preračunava emisija stakleničkih plinova GHG s faktorom od 0,2 do 0,4 kg CO₂eq/kWh. Staklenički plinovi (GHG) su skupina atmosferskih plinova koji su u stanju zarobiti toplinu u Zemljinoj atmosferi. Ovi plinovi, navedeni u Kyoto protokolu, glavni su uzročnici efekta staklenika. Povećanje količine tih plinova u atmosferi pojačava efekt staklenika koji stvara globalno zagrijavanje i kao krajnji rezultat toga su klimatske promjene. Popis stakleničkih plinova koji je naveden u Protokolu iz Kyota čine ugljikov dioksid (CO₂), metan (CH₄), dušikov oksid (N₂O), sumpor heksafluorid (SF₆), dušikov trifluorid (NF₃), perfluorougljici (PFC) i fluorougljikovodici (HFC). Od njih, CO₂ je primarni staklenički plin koji se emitira ljudskim djelovanjem i aktivnostima. Svi emitirani staklenički plinovi preračunavaju se na ekvivalentni CO₂, s time da se dodaje oznaka eq (CO₂eq). Tako se podaci od emisija, primjerice metana (CH₄) i dušikova oksida (N₂O), preračunavaju na ugljični dioksid i označavaju se ovako: CO₂eq. Istini za volju, valja reći kako je i vodena para isto staklenički plin, ali se hotimice zanemaruje u proračunima, jer je ona nužna potreba života na Zemlji.

Inventar stakleničkih plinova procijenjena je mjera svih emisija stakleničkih plinova i uklanjanja iz danih izvora unutar definirane geografske granice tijekom određenog vremenskog razdoblja. Mjerenje emisija stakleničkih plinova pomaže nam identificirati sektore, izvore i aktivnosti odgovorne za te emisije. Čineći to, možemo razvitiisplative strategije i akcije za smanjenje i prilagodbu takvih emisija te možemo mjeriti napredak prema željenim ciljevima. Najčešće nije moguće izmjeriti emisije, stoga se koriste procjene. Važno je da se takve procjene izrađuju korištenjem pouzdanih i opće prihvaćenih metoda i smjernica. Postoji više metoda:

A. metoda je primjena BSI britanske norme PAS 2070 . PAS 2070:2013+A1:2014, Specifikacija za mjerenje emisija stakleničkih plinova u gradu. ked.pdf

B. metoda koju je primijenio komitet predstavnika oko 70 velikih gradova i koji je stvorio ažurirani Globalni protokol Inventara stakleničkih plinova (kratica GPC) kojim se gradovima i lokalnim vladama nudi robusne, transparentne i globalno prihvaćene okvire za dosljedno identificiranje, izračunavanje i izvješćivanje gradske emisije stakleničkih plinova. 

C. Koriste se podaci o emisijama i načinima proračuna od međuvladinog panela o promjeni klime IPCC https://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/2006gl/ gdje su navedeni podaci o emisijama stakleničkih plinova za zgrade, izvore energije, proizvodnje različitih proizvoda, otpada, poljoprivredu i šumarstvo.

Objašnjenje metode A

Zbog ilustrativnosti uzimam metodu A za London za objašnjenje „terapije“ prilagodbe i smanjenja CO_2. Navedene metode i podaci mogu se proračunati i omjeravati s drugim gradovima. Podaci se crpe iz tri djelokruga (scope 1, 2, 3 na slici) gdje se jedni podaci odnose na gradske granice, a djelokrug 2 i 3 odnosi se na šire geografsko područje (državu, kontinent). U projektima proračuna ubrojeni su zgrade, proizvodnja i logistika hrane, šume, prometna sredstva, električna mreža, otpad i kanalizacija, industrijska postrojena i ostalo.

Aktivnosti ljudskog djelovanja množe se faktorima iz kojih se onda dobiju podaci za emisije ugljičnog dioksida i drugih staklenički plinova. Jednadžba za procjenu emisija stakleničkih plinova glasi: ljudske aktivnosti pomnožene faktorom emisije daju količinu u tonama CO₂. Faktori emisije vidljivi su u Tablici 10 Application of PAS 2070 – London. Čitam, korištenje plina od 50127 GWh izgaranjem prirodnog plina daje emisiju od 9,28 Mt CO₂eq ili potrošnja od 13468 GWh električne struje daje emisiju od 6,54 Mt CO₂eq. Primjer izračuna faktora: Izgaranje prirodnog plina u Londonu stvara emisiju od 0,185 kg CO₂eq po kWh potrošene energije. Faktor je 0,185 kg CO₂eq /kWh.

London ima emisiju GHG plinova (vidi tablicu) od 114,10 Mt CO₂ eq. Površina Londona je 1573 km² u kojem živi 8 061 500 stanovnika. Specifična ili jedinična godišnja emisija stakleničkih plinova po stanovniku je 14,15 t CO₂ eq ili po četvornom metru 72 kg/m². GDP je 751,8 milijardi US $ (2010.). Srednja godišnja temperatura zraka je 9,41 ^°C.

Čemu bi trebala služiti ova tablica . Prvo, za omjeravanja stanja emisija stakleničkih plinova između pojedinih velikih gradova. Podaci su sakupljeni prilično točnim postupkom koji se može kopirati za neke druge gradove, jer su u normi PAS 2070 navedeni postupci računanja. Međutim, korištene postojeće računovodstvene metodologije stakleničkih plinova po gradovima promjenjive su točnosti s greškama, ali su usporedive.

Drugo, primjerice u Splitu se održavaju izvanredni izbori. Ovi podaci mogu  novim gradonačelnicima u kampanji koristiti za dobivanje izbora, jer mogu dosta egzaktno odrediti ciljeve smanjenja i prilagodbe emisije stakleničkih plinova, a time i utjecaj na klimatske promjene. Birači vole egzaktne ciljeve postignuća svojih političara.