Pandemija, potres i održivost

Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
i budi svoj.  August Šenoa 1874

   1.Pandemija i novo zlo potres

a ) Dok sam pisao o pandemiji dogodilo se još jedno zlo potres od 5.3 po Richteru   u Zagrebu.  Od  epicentra potresa  sam bio  udaljen  oko 40 km.  Osjetili smo podrhtavanje u sobi dok smo spavali ali se nije niša dogodilo s kućom i  namještajem. Moj sin koji  živi u Zagrebu izletio je sa svojom obitelji iz zgrade.Prije 140 godina  potres je jako uništio Zagreb, gdje je bila srušena prvostolnica.Od ovog  potresa samo je polomljen vrh  južnog tornja na prvostolnici ili katedrali.

b) Covid 19 ili koronavirus došao je tiho i nepozvano k nama. Svi slušamo naputke Vlasti i pridržavamo se istih.Više podataka o panedemiji vidi u ovom  linku.  Moramo biti u samoizolaciji i održavati higijenu pranjem ruku. Ljudi moraju biti odmaknuti jedan od drugoga više od jednog metra. Lijepo je svjetska zdravstvena organizacija u jednom malom filmu opisala kako se čuvati od širenja tog opakog virusa. Sličnih crteža i naputaka o virusu Covid 19 punesu novine i portali.

Moje tete  (s lijeva na desno) Janča. Rezika, Palona i moja majka

Ova je pandemija slična pandemijama kuge koje su bile ranije u svijetu. U našem jeziku postoji dosta sinonima za kugu: čuma, morija, kratelj, pošast, pošalina, pošlica, rednja, srdobolja. Bilo je mnogo odredaba protiv kuge, jedna je bila, primjerice, zabrana primiti stranca.[i]

c) Evo kako je prije stotinu godina izgledala epidemija ili pandemija španjolske gripe i boginja u mojoj bližoj obitelji.

Tast mi je pričao jednu zgodu iz tog vremana: „Jednog jutra dva moja brata leže mrtvi na krevetu, a mene otac dovodi da ih vidim. Otac kaže, dobro, ovi su umrli, a ovaj će ostati. I pogladi me po glavi. Za mene je ta izjava mog oca bila kao trenutačno ozdravljenje.“ Tast je tu priču svog života često ponavljao.

Majka mi je pak pričala slučaj boginja (variole) u našoj obitelji. Imao sam dvije tete; po majci tetu Palonu i po baki tetu Magdu. Obje tete pamtim. Na kozičavom licu tete Palone ostali su tragovi gnojnih čireva, dok kod tete Magde nije bilo tragova čireva, jer su ih skinuli odljepljivanjem kože, koju su svukli s lica, tako da je ona imala glatku kožu.

Danas su obične bolesti, kao što je proljev ili difterija, prije više od stotinu godina završavale vrlo tragično. Listam Austrougarske upravne zakone za Hrvatsku i Slavoniju od 31. listopada 1888. g., gdje je propisano što uraditi ako se u razredu dogodi difterija (proljev). Smrtnost djece zbog difterije bila je velika. Dijete bi dehidriralo i umrlo. Ovako piše u dodatku 49. članka:

1.) Oboli li koje školsko dijete na difteriju, ima se na 14 dana zabraniti prolaz škole svoj onoj djeci koja su s oboljelim učenikom (učenicom) sjedila u istoj klupi. 2.) Čim se pojavi ma i jedan slučaj difterije među školskom mladeži, imaju se školske prostorije svestrano dezinficirati. 3.) Pojave li se u kratkom vremenu dva slučaja difterije u jednom razredu, ima se taj razred zatvoriti.

Mi smo u selu imali jedan bunar koji se morao zasipati, jer je u njega ulazila gnojnica iz obližnjih štala. Pročitajte feljton u večernjaku o Andriji Štamparu, koji je otac socijalne medicine u svijetu i  kod nas.Mnoge njegove  zdravstvene naredbe odnosile su se na seoski život, koje i danas vrijede.

 Pamtim  bunar  "roić" koji je prije 70 godina bio zatrpan  kako bi se spriječila zarazna oboljenja.Slika od Milana Dvoržaka 1923g.

2. Održivost 

a) Ovo moram spomenuti glede održivog načina života koji propisuju zakoni i naredbe Vlasti u RH . Prije oko 40 godina pročitao sam u jednom časopisu ovu frazu: Move information not people – pokrećiinformaciju, a ne ljude. Tada mi ta fraza nije bila baš jako važna. No danas je to postala naredba koja je lako ostvariva, baš zahvaljujući Internetu. Danas su sve škole i fakulteti te dječji vrtići zatvoreni i nastava se odvija digitalno preko računala ili televizije 

b) Jasno je kako sila mijenja zakone, ali i svjetonazore ili paradigme. Tako će se morati ponovno definirati što je to napredak i utvrditi kako nije dobro da tehnosfera uništava biosferu. A u biosferu spada i ljudski rod. Najedamput  će sada biti važna hrana i gospodarenje  mlijekom 

Ova će pandemija donijeti i neke nove pozitivne prilike, koje ćemo usvojiti i biti bliže održivom načinu života! pokušat ćemo pravilno koristiti:ljude,  tlo,  atmosferske prilike i znanja.

c) Prije dvadesetak godina posjetio sam DOW tvrtku u Švicarskoj i začudio sam se kako su im kancelarije prazne. Na moj upit zašto su kancelarije prazne odgovorili su mi da je zbog štednje energije činovnike jeftinije premjestiti u vlastite domove, a komunikaciju među ljudima održavati pomoću moderne IT tehnologije. Kancelarije ne treba grijati i hladiti kada ljudi rade kod kuće, gdje se prostorije također moraju grijati i hladiti. Usput postoji i ušteda energije zbog smanjenja prijevoza.

Samo povremeno moguće je činovnike iz JAVNOG SEKTORA pozivati  ne važne sastanke. Danas je to moguće, što i činimo, jer smo mnoga radna mjesta preseliti u domaćinstva.

d) Kod velike nestašice hrane morat će se uvesti R i G kartice U postu Održiva baština od prije 9 godina pisao sam o toj problematici. Sjećam se tih kartica! Izgleda da će se  i za toaletni papir propisati neke kartice pod nazivom T.

e) Čitam u Večernjaku od 19. ožujka na koji način su Kinezi provodili mjere karantene, pa je za prekršitelje bila uvedena čak i smrtna kazna. Karantena je bila uobičajena metoda sprečavanja zaraze od kuge i drugih boleština u Dubrovačkoj republici. Vjerojatno smo bili prvi u tadašnjoj Europi, koji smo provodili karantenu, jer je Dubrovnik sa svojim brodovima bio povezan sa čitavim svijetom, gdje su vladale različite boleštine. Dubrovnik je 1377 donio uredbu o osnivanju  karantene  prve u svijetu.

---

[i]  Vladimir Mažuranić: Pravno-povijesni rječnik, Informator, Zagreb, pretisak  1975.

Samoobjava knjige na Amazonu

1.Klimatske promjene...

...koje su aktualne i akutne uzročno su povezane s našim neodrživim načinom života. Preko tvrtke Amazon samoobjavio sam knjigu „A testimony to Sustainability“ – svjedočanstvo održivosti, https://www.amazon.com/dp/1657063445/, koja je zapravo zbir postova koje pišem u svom blogu ekovalen već devet godina. U uvodu svoje knjige napisao sam da nije dobro da tehnosfera uništava biosferu. Ovo pišem kako bih potencijalne čitatelje na Amazon platformi doveo do klika za kupnju. Važna je strategija samopromocije, što uključuje postove na društvenim platformama, primjerice, na mom blogu.

Naslovnica tiskane knjige (Paperback), no jeftinija verzija se može čitati kao e-knjiga (Kindle)

2.Jesam li ja zaista vjerodostojan svjedok?

Često se propitujem jesam li ja zaista vjerodostojan svjedok načina života koji nazivamo održivim. Potvrdu da jesam čuo sam na dodjeli Oscara 2020. godine, kada je Joaquin Phoenix, dobitnik Oscara za glavnog glumca u filmu „Joker“, sa svečane pozornice rekao sljedeće: “Govorimo o borbi protiv uvjerenja da jedan narod, jedan čovjek, jedna rasa, jedan spol, jedna vrsta ima pravo dominirati, ali i kontrolirati druge. Ulazimo u prirodni svijet i pljačkamo ga. Osjećamo pravo da možemo umjetnim putem oploditi kravu i oteti joj tele iako je njen krik nemoguće ne čuti. A poslije joj uzmemo mlijeko namijenjeno njezinom teletu i stavljamo ga u svoju kavu.“ Taj njegov iskaz podsjetio me na moje djetinjstvo kada sam s roditeljima živio na selu sa svim okolnostima koje pruža seoski život. Mi smo u našem gospodarstvu imali i kravei bika. Bik nam je bio čvrst izvor novaca. Mene je moj tata priučio, kada sam imao 14 godina, da pustim bika iz štale, da prirodno OSJEMENI kravu. Važno je bilo privezati čvrsto kravu za jedan stup da ne pobjegne. Bik bi se poslije osjemenjivanja zadovoljno lagano vratio u štalu.

Dalje, što svjedočim, jasno je da smo telad hranili mlijekom do njegove težine od 100 do 120 kg, jer je to bilo najbolje za tele i za vime krave. Prema tome, ja svjedočim nešto što je bilo prirodno i održivo. Pokojni susjed Franjo je rekao kako će veterinari uništiti krave umjetnim osjemenjivanjem, jer su naše krave otelile i po 14 teladi, dok kod umjetne oplodnje krave su imale prosjek oko 5 do 6 teladi. U mnogim industrijskim farmama krave ne odlaze na ispašu na pašnjake. Vidio sam na njemačkoj televiziji da njihove krave ipak idu na ispašu, a pritom im je na nogu instaliran pedometar koji bilježi broj koraka. Sve se prati preko kompjutora i relacijskih baza podataka. Zbog lakšeg održanja papaka i ostalih funkcija važno je da krave hodaju i da se pasu, jer je to najveći prinos energetskoj učinkovitosti u proizvodnji hrane tj. mlijeka. Zašto? Sunce sije, trava raste, a krava se (bez tehničkih pomagala) hrani i proizvodi mlijeko, tele i stajski gnoj. Ne zaboravimo krava je stroj snage od 700 W  koja stalno radi! U analizi (vidi klik ranije) utjecaja na okoliš prema HRN ISO 14001  pročitajte od sto savjeta pod brojem 55: Krava koja pase travu i daje mlijeko je najrentabilnije i najekonomičnije i naj ekološkija primjena sunčane energije. Krava je „stroj“ koji ima snagu od 700 W.

Podsjetit ću vas na dvije hrvatskeposlovice:

Ženi sina gdje je rodu dika, a kćer udaj gdje je sira i mlijeka .

U koga su mliječne krave, u toga su riječi prave.

Tablica Periodnog sustava elemenata

Ja naime smatram da među svim točkama materije postoji neka međusobna sila koja ovisi o udaljenostima; pa kada se promijene udaljenosti mijenja se i  ona, tako da  pri jednim udaljenostima ona biva privlačna a pri drugim odbojna. Ruđer Bošković-hrvatski znanstvenik ,svečenik (1711-1787)

A. Uvod

Ruski kemičar Dimitrij Ivanović Mendeljejev prije 150 godina, odnosno 1869. godine, otkrio je ili objavio periodni sustav elemenata koji omogućuje izradu njihove inventure na  Zemlji. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava. Ta je tablica zapis kemijskih elemenata od kojih su satkane sve tvari (tekućine, krutine, plinovi) koje nas okružuju. Koliko je važna ta tablica? Ona je anketom među 800 znanstvenika preko magazina Science & Mechanics proglašena najvažnijim ljudskim otkrićem, većim od pronalaženja postupka dobivanja željeza, bakra, stakla, vapna i drugih polimernih materijala kojima su se ljudi bavili milenijima. Prošla je godina pod pokroviteljstvom UNESCO-a proglašena Međunarodnom godinom periodnog sustava elemenata.

Rasprostranjenost  elemenata mg/kg u kori Zemlje Klikni za veću sliku

Izvor: quickstudy.com

U Minsku je 2018. godine održana 52. Mendeljejeva olimpijada srednjoškolaca posvećena ovoj tablici. Našisu učenici na tom natjecanju osvojili jednu srebrnu i jednu brončanu medalju 

Što je zapravo radio Mendeljejev, veliki ruski kemičar? On je 1869. godine na kartice ispisao svojstva onda poznatih kemijskih elemenata, pa ih je slagao, kao pasijans, prema svojstvima i atomskim težinama u retke i stupce 

Slične elemente po svojstvima stavio je u stupce. Redajući elemente prema rastućim relativnim atomskim masama (tada atomskim težinama), dobio se poredak u kojem su se u periodičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Prema toj početnoj tablici s tada poznatih oko 50 elemenata vidjelo se koji elementi postoje, ali još nisu otkriveni, što je onda ubrzalo pronalaženje tih elemenata. Elemenata ima 118, a zapravo ih je devedesetak bitno. U plinovitom je stanju 11 elemenata (vodik H₂ , helij He, neon Ne, argon Ar, klor Cl₂, kripto Kr ksenon Xe, dušik N₂, kisik O₂, flor F₂, radon Rn), dva su u tekućem stanju (brom Br₂, živa Hg), a ostali su u čvrstom stanju. Danas je ta tablica bitna da se vidi koji su elementi u suvišku, a koji su u manjku za proizvodnju ljudskih dobara.

Ruđer Bošković[i]  je prvi u svjetskoj znanosti tvrdio da su svojstva  tvari ovisne o njihovoj strukturi. Bio je predhodnik fizičara koji su  XX stoljeću  izučavali  strukturu atoma.

B.  Važni elementi

B1. Vodik
Prema svojoj masi tvori 75% vidljivog svemir

Zbog održivosti života čovjek mora izraditi 
bilancu ili inventuru svega što ga okružuje na Zemlji, pa čak još dalje, do Sunca. To znači da valja brojiti atome i molekule mnogih elemenata i spojeva.[ii] Najvažniji element svemira je atom vodika. Sunce troši šest stotina milijuna tona vodika u sekundi pretvarajući ga u helij. Četiri milijuna tona u sekundi pretvara se u energiju, od čega kilogram i sedamsto grama po sekundi dolazi do Zemlje kao svjetlost i toplina.

B2. Još neki važni elementi

Najvažnijih desetak elemenata prema obilju u kori Zemlje su: kisik, silicij, aluminij, željezo, kalcij, natrij, magnezij, kalij, titan i vodik. Neki elementi nisu u obilju prisutni u Zemljinoj kori. Oko 17 od njih su ugroženi, kao i mnoge biljne i životinjske vrste. Neki elementi nalaze se u tragovima i praktično „izumiru“ za korištenje. Ovdje je pojam smeća, u kojem se nalaze stari mobiteli koje smo odbacili iz kružne ekonomije, vrlo važno povezati i stvoriti pravilnu eksploataciju uz recikliranje elemenata. Kisika ima najviše 461 000, dok vodika ima 1400 mg/kg kore Zemlje. Ostale podatke o količini na Zemlji vidi na slici.

Tantal 2 , litij, fosfor, indij i drugi elementi (na linku se to vidi 

 kritični su prema svojim nalazištima, a značajni su za razvoj tehnologije. Tako tantala Ta ima 2, litija  Li 3,58, fosfora P 1050, indija In 0,25 mg/kg kore Zemlje. Baterije za mobitele i električne automobile ne mogu se zamisliti bez litija. Ali danas imamo i pametne telefone za čiju proizvodnju treba 31 element koji su kritični u proizvodnji. Zatim, tu je LED hladna rasvjeta te moderni ekrani TV i računala, što stvara velike poteškoće kod nabave osnovnih sirovina za njihovu proizvodnju.

Spomenuo sam fosfor koji nije na onom popisu elemenata kojih ima dovoljno za ljudske potrebe. Ali fosfor je priča za sebe. Fosfati su glavni sastojak umjetnog gnojiva. Nijemci noveliraju propise o mulju uz kanalizacijskih voda tako da će gradovi s 100 000 ES – ekvivalent stanovnika 2029. godine – morati organizirati dobivanje fosfora iz mulja

.To je vrlo važan element tzv. kružne ekonomije. Oko 70 % fosforne rudače u svjetskim nalazištima nalazi se u Zapadnoj Sahari i Maroku i jako su iscrpljena, pa će se fosfor za gnojivo morati dobivati iz mulja. Sjećam se kako sam grabio lišće u šumi za stelju našeg blaga – krava, volova, svinja, peradi. Upravo je to lišće bilo dodatna količina u stajskom gnoju koja je sadržavala ne samo fosfor nego i druge mikro elemente koji su bitni za pravilnu biopoljoprivredu.

B3 Uranij. U tablici je na 92. mjestu prirodnih elemenata relativne atomske mase 238, gustoće 19,05 kg/dm³. Najprije se mora spomenuti kako je prvo atomsko oružje bila uranijeva fisijska bomba korištena nad Hirošimom u Japanu 1945. godine čime je zapravo završio Drugi svjetski rat. Nisu tu bombu niti testirali, jer su imali izotopa ²³⁵U uranija dovoljno samo za jednu bombu. Svega 0,81 % ovog izotopa ima u prirodnom uranu 238. Tri dana kasnije imali su Amerikanci i bombu od plutonija, koji se nalazi na 94. mjestu tablice, atomske mase 244, koja je bačena na Nagasaki u Japanu. Zbog radioaktivnosti postoji strah od ovih elemenata, ali budućnost dobivanja električne energije jako će ovisiti upravo o atomskim ili nuklearnim elektranama. Budući  su prisutne klimatske promjene, dugoročno gledano, najveća prijetnja opstanku čovječanstva i života uopće, posljednjih godina ponovno se sve intenzivnije vode rasprave o tome koliko nam je dobra, a koliko zla donijela nuklearna tehnologija. Prema tome, izlazak iz problema promjene klima i uništenja okoliša je ponovno intenziviranje napora izgradnje nuklearnih elektrana!!! Zlobnici tvrde kako imamo "rat"  između "mafija" koje  zastupaju ugljik ili uranij koji su čovječanstvu izvori energije. Inače uranija ima 2,7 a ugljika 200 mg/kg u kori Zemlje. Troškovi  prizvodnje električne struje pročitaje na linku.

C. Molekule, spojevi

Naši su trenutačni problemi komunalnih aktivnosti (vidi naslove u novinama) na koji način  smeće koje se sastoji od atoma, elemenata, molekula i spojeva pospremiti, iskoristiti i ne dopustiti da nas to smeće truje. Već je samo sortiranje tog smeća kompliciran proces kako bi ono postalo koristan otpad za kružno gospodarstvo.

Elementi se međusobno spajaju jedan s drugim prema kemijskim pravilima i tvore molekule. Postoji 25 molekula[iii] koje su bitne za sadašnji način života. To su molekule koje imaju znanstvenu povijest, a utjecale su na razvoj društva kakvo danas poznajemo: voda, glukoza, celuloza, ugljikov dioksid, B12, fulereni, talidomid, kinin, progesteron, penicilin, morfij, heroin, etanol, dopamin, kofein, aspirin, urea, sumporna kiselina, stearinska kiselina, polietilen, DDT, amonijak, nitroglicerin, silicijev dioksid, deoksiribonukleinska kiselina (DNK). VitaminB12 meni zdravstveno čini probleme, jer ga moj organizam ne prerađuje, pa svaka dva mjeseca moram dobivati injekciju od 1000 pmola/L . 

---

[i] Ruđer  Bošković,Teorija prirodne filozofije, Sveučilišna naklada Liber,  Zagreb 1974

[ii] Theodore Gray, Elementi, Školska knjiga, Zagreb, 2009., str. 14

[iii] Ljiljana Fruk, Bernd Lintermann, 25 molekula koje su promijenile svijet, Artresor naklada, Zagreb, 2016.

Klimatske promjene

1.Kada su primječene klimatske promjene

Prosinac je mjesec darivanja. Sveti Nikola ili Božić (mali Isus, mali Bog) ili Djed Božićnjak dariva djecu, ponekad i odrasle. Hoćemo li ove godine imati bijeli Božić, pitanje je koje ne postavljaju samo djeca. Zbog globalnog zagrijavanja tj. promjene globalne temperature, padanje snijega sve je rjeđe u našem podneblju, pa kažemo da je došlo do promjene klime 

Prvi znak te pojave vidio je švicarski seljak J. Peeraudin 1811. godine, zamijetivši kako gromade kamenja i tla padaju u dolinu zbog ledenjaka koji se pomiče. To je priopćio građevnom inženjeru Ignatzu Venetz-Sittenu koji je tu pojavu opisao 1821. godine u povijesnom društvu u Lucernu. Velike znanstvene diskusije danas se vode o tome u kojem udjelu staklenički plinovi uzrokuju promjenu klime u odnosu na druge uzroke.

Božična čestitka, Zagreb 1830. -V.Kirin

2. Što svijet radi oko smanjenja klimatskih promjena

U ovom mjesecu postoje mnogi događaji koji govore o strategijama i planovima glede promjene klime. U Madridu se od 2. do 13. prosinca održala konferencija državnika i znanstvenika o promjeni klime tzv. COP 25. Očekivali smo ili smo se nadali pozitivnim rezultatima s navedene konferencije. No, svijet će tek na COP 26 Glasgow sljedeće godine znati može li se madridski samit o klimi smatrati uspješnim, izjavila je njemačka ministrica okoliša Svenja Schulze. Pa  čak UN- generalni sekretar  Antonio Guterres je rekao „Razočaran sam rezultatima  COP25.Međunarodna zajednica izgubila je važnu priliku za pokazivanje povećane ambicije na ublažavanju, prilagodbi i financiranju za rješavanje klimatske krize“ Ubrzo nakon završetka konferencije u Madridu, završilo je drugo razdoblje Kyoto protokola, koji krajem studenog 2019. još nije stupio na snagu, jer nije postignut minimalni broj ratifikacija.

Na nama je sada prihvaćati ili vjerovati zaključcima mnogih konferencija o klimi. Od 1946. do 2015. g. tijekom 70-ak godina održano je uz pomoć UN-a 29 eko-konferencija koje su
djelomično ili potpuno obrađivale pojmove održivosti, prehrane i promjene klime. Prisjetimo se samo nekih, primjerice Međunarodne konvencije o kitolovu 1946. godine, Konferencije o ljudskom okolišu (Stockholm, 1972.), Zaštita ozona (Montreal, 1987.), UNCED-ove konferencije (Rio de Jaineiro, 1992.), izvještaji tzv. Agende 21 s poznatom frazom Globalno misliti, lokalno djelovati, Svjetskog samita o hrani (Rim, 1996.), UN-ove konvencije o zaštiti klime (Kyoto protokol, 1997.), Skupa o osam milenijskih ciljeva (New York, 2000.), Svjetske konferencije o klimi (Kopenhagen, 2009.; Durban, 2012.; Pariz, 2015.)…

Na kraju treba spomenuti Samit UN-a o održivom razvoju (New York, 2015.), na kojem je postavljeno 17 ciljeva do 2030. g. (tzv. Agenda 30) 

Ciljbr. 13 govori o zaštiti klime. Citiram tekst izbrošure (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, I. izdanje, prosinac 2015.):

“Poduzeti hitne akcije u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica. Klimatske promjene utječu na sve zemlje, na svim kontinentima. Ljudi već osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena koje uključuju promjene vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i više ekstremnih vremenskih pojava. Bez akcije, predviđa se rast prosječne temperature na planetu tijekom 21. stoljeća, koji bi vjerojatno nadmašio 3 stupnja Celzijeva. Najsiromašniji i najranjiviji ljudi su, nažalost, najviše pogođeni. Danas su dostupna povoljna rješenja koja omogućuju zemljama prijelaz na čišća i otpornija gospodarstva. Sve se više ljudi okreće obnovljivim izvorima energije i drugim mjerama koje smanjuju emisije i doprinose naporima prilagodbe. Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne granice. Emisije na jednom mjestu utječu na ljude u širem okruženju. Mjere za smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove. Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podići razinu svijesti, kao i ljudske i institucionalne kapacitete za ublažavanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagođavanja do ranog upozoravanja.“

3. Nada i očekivanje

Za daljnju diskusiju valja utvrditi razliku između nade i očekivanja kako nas upućuje filozof Ivan Illich (1926. – 2002.) rođen u Beču, od oca Hrvata i majke Židovke. Pisao je kritički o školstvu i zdravstvu. Prema grčkoj mitologiji Pandora, boginja Zemlje, nosila je u svojoj kutiji sva zla i dobra. Pandora je pustila na slobodu i zlo i dobro. Dobro pušteno iz kutije je nada. Nada u strogom smislu te riječi označava nepokolebljivo vjerovanje u dobrotu prirode, dok je pojam očekivanje nešto što nas upućuje na ishode ili rezultate koje čovjek sam planira i kontrolira. Nadamo se kako je Zemlja živ organizam koji će se sam od sebe popraviti. Ugrčkoj mitologija Gaja je personifikacija Zemlje kroz utjelovljenje ideje da je slična liku čovjeka. Gaja je majka predaka svih života: božica prvobitne majke Zemlje  Gaja je hipoteza da Zemljine žive i nežive komponente funkcioniraju kao jedan sustav koji regulira životne komponente i održava uvjete kao što su temperatura ili salinitet oceana ili sastav atmosfere, tako da bude pogodna za život. Gaja Zemlju smatra živim organizmom.

4. Što mi u Hrvatskoj radimo po tom pitanju?

Ove jeseni donesen je Nacrt energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatskuza razdoblje od 2021. do 2030 (NECP) 

Riječ je o dokumentu od iznimne važnosti, čak i veće od nacionalne energetske strategije, jer je njegovo donošenje obavezno za sve članice Europske unije, a Europska komisija provodi reviziju planova u smislu jesu li konkretni i usklađeni s EU politikama. Plan se sada donosi prvi put. On opisuje sadašnju situaciju u ključnim sektorima (energetika, promet, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, industrijski procesi, šumarstvo) i treba sadržavati mjerljive doprinose za ostvarivanje ciljeva u smjeru održive proizvodnje i potrošnje energije. NECP plan moramo dostaviti Europskoj komisiji do 31 prosinca. Mnoge države moraju u svojim planovima i akcijama navesti napuštanje fosilnih goriva što više mogu.

Neki podaci iz tog plana;

4.1.Planirani iznos neposredne potrošnje energije u 2020. godini je 291,3 PJ (6,96 Mt_en), što uključuje kao apsolutni iznos primarne energije 448,5 PJ (10,71 Mt_en). (t_en= tona ekvivalentne nafte 11600 kWh) Omjer između  potrošene  i primarne energije  je broj koji grubo pokazuje kako gospodarimo energijom. U našem slučaju 35% energije se gubi u pretvorbi. Taj broj je  zapravo prva stepenica na kojoj se procjenjuje mogućnost štednje i ostali gubici koji su  po naravi neizbježivi gubici energije. 

4.2. Udio obnovljivih izvora energije OIE 2030. g. treba biti 36,4 %. Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova za RH u 2030. godini kreću se od 7 do 43 %.

4.3. Hrvatska ima potencijal dobivanja energije od sunca od 8 do 10 tisuća MW, isto toliko i iz vjetra. Planirana je samo jedna petina.

4.4. Na televiziji je u studenom prikazano otvaranje geotermalne elektrane u Bjelovaru od 100 MW, a postoji potencijal od 1000 MW.

4.5. Na otoku Vis pušta se u pogon elektrana na sunce. U Hrvatskoj je realizirano 800 MW iz OIE, što je premalo prema drugim zemljama EU.

4.6. Glavni cilj NECP plana je dekarbonizacija, uklanjanje emisija stakleničkih plinova te primjene obnovljivih izvora energije OIE.

4.7. Energetskaučinkovitost ima svoj  nacionalni portal iz kojeg se može mnogo toga naučiti i vidjeti 

4.8. Početak glavnih radova na izgradnji kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, investiciji vrijednoj 900 milijuna kuna održan je19  prosinca. Novi visokoučinkoviti blok KKE EL-TO Zagreb, snage 150 megavata električne (MWe) i 114 megavata (MWt) toplinske energije, predstavlja najveće pojedinačno ulaganje Hrvatske elektroprivrede (HEP) u nove proizvodne objekte u posljednjih 10 godina, istaknuto je na svečanosti uz prisustvo predsjednika Vlade  A. Plenkovića-

4.9. Neki gradovi  zbog gradskog  smoga u Indije  koriste nužnu mjeru da se vozi automobili  prema registarskoj tablici na par nepar. Takva mjera može vrlo brzo postati stalna praksa i kod nas zbog smoga i zakrčenog prometa.

4.10.Akcije smanjenja potrošnje ne samo  fosilnih goriva valja „spustiti“ na brigu  običnih građane. Moja  ideja za  novi zakon !!! o energetskoj učinkovitosti; Ne smije  se nabaviti  energetsko trošilo primjerice automobil, dok se ne dokaže da  građanin  investira u uređaje za korištenje sunčeve energije ili  za povećanje energetske učinkovitosti primjerice ugradba toplinske izolacije u zgradarstvvu. Upoznajmo se gospodarenjem s okolišem prema HRN USO 14000. 

Štrajk, ekonomika i okoliš

Spadam u grupu od 40% građana prema anketi HRT, koji ne podržavaju štrajk zaposlenika u obrazovanju. Štrajk je organiziran zbog povečanja koeficijentasloženosti poslova za 6,11% i smanjenja dostojanstva učitelja.  Jasno, valja  preispitati i uskladiti postojeće koeficijente složenosti:

 poslova službenika i namještenika u javnim službama i državnoj službi. gdje radi 249642 službenika. No,ne podržavam metode  i načine  održavanje štrajka

Kada se usporede omjeri  plaća s DBP onda naši  učitelji imaju relativno visoke plaće

1.Ekonomika je znanost koja izučava kako postići visok učinak koristi svih „težaka i polju “ tj. u gospodarstvu  uz najniže troškove, ali ne samo kod proizvodnje hrane nego još i kod mnogih drugih aktivnosti, kao što je proizvodnja električne struje, izgradnja stanova, promet itd. Postoje dva pojma – korist i trošak – s kojima se pokušava mjeriti i gospodariti od obrazovanja i zdravstva pa čak do onečišćenja okoliša, što je vrlo dobro prikazano u knjizi koju čitam[i]
 Prilažem  link na tablicu gdje sunavedeni zaposlenici ili težaci prema djelatnostima u našoj zemlji. Na kraju tablice navedeni su  troškovi rada po satu. Troškove  rada po satu tzv. satnica je temeljna veličina s kojom se sindikalci koriste u svijetu kod pregovora oko  plaća. Ako se pogleda tablica, vidi se da je obrazovanje s 72,15 kn/h na nekoj sredini među sedamnaest  djelatnosti,  gdje su vrlo blizu javna uprava 76,77 i  zdravstvena zaštita s77,88 kn/h. U velikom broju diskusija, glede  štrajka vrijeme kao da nije bitno. Vrijeme je jedina neponovljiva veličina koja mora biti prisutna u mnogim računima ekonomike. Svugdje i stalno se govori o satnici. U Njemačkoj se sada vodi velika diskusija o minimalnoj satnici od 12 €.

Zakon o radu propisuje u nas tjedno 40 sati rada, iz čega proizlazi da zaposlenici u skoro svim djelatnosti godišnje rade 2016 sati, dok se u obrazovanju radi 1800 sati. Djeci trebaju školska ferja, ali kada se pogleda kalendar, onda božićni i uskršnji blagdani, zajedno s ljetnim školskim ferijem, učiteljima donose i do dva mjeseca godišnjih odmora. Toliko dopusta ili odmora nema u ostalim djelatnostima Zlobnici kažu  što se bune tri mjeseca imaju dopust.

Pogledajmo kako su rangirani neki druge djelatnosti. Ja sam radio 43 godine u industriji. Prerađivačka industrija ima  trošak rada po satu 63,41 kn/h, dok  trgovina  ima 69,18 kn/h . U industriji, bogu hvala ako ima posla,  radi se u smjenama i ponoći, dok kod trgovaca po pravilu radi se i uz nedjelju i na blagdane. Vladi Ustavnom sudu i sindikalnim vođama pripisujem „smrtni grijeh“ za dopuštenje da trgovine rade nedjeljom i blagdanima. Biblijsko načelo da se čovjek, pa i životinje, moraju odmarati nedjeljom, sedmog dana u tjednu, vjerojatno je nastalo kako bi se i Zemlja malo „odmorila“ od čovjeka ili da bi se sačuvalo stablo života, kao to piše u Knjizi postanka (Post 3,23).

Ustavni sud Njemačke nije dopustio rad nedjelom, dok njemački i ostali trgovački lanci kod nas rade i nedjeljom. Zaposlenici u obrazovanju ne rade  noću, subotom i nedjeljom. Ne može se novcem nadoknaditi ukradeno vrijeme. Imam rođaka koji noću vozi robu koja ujutro mora doći, primjerice u Dubrovnik. Jasno je da se noćni rad i nedjeljom plaća više, ali koliko često treba radnik raditi noću,  i nedjeljom pitanje je za sebe. Netko nekomekrade vrijeme

3. Rizik na radnome mjestu  Mnoga radna mjesta imaju  nedopuštena onečišćenja, što se mora uzeti u obzir. Zakon o radu lijepo definira to stanje jednostavnim zahtjevima poslodavcu 

„Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja“.

Za definiranje granica onečišćenja, previše ili premalo, moraju se koristiti još neke nove značajke o kojima se mora voditi briga. Tako se treba definirati standard ili norma učinkovitosti, standard ili norma sigurnosti, te ekološka održivost.

Standard učinkovitosti najlakše razumijemo kod Vladinih akcija koje potiču građane da smanje pušenje, jer se time smanjuju računi liječenja oboljelih od raka. Radio sam u kancelariji s pušačima. Kad sam imao upaljeno grlo, liječnik mi je rekao da moram izbjegavati mikroklimu pušača. Kako? U navedenoj knjizi upravo je obrađen taj konflikt, gdje se nepušač dogovara s pušačem s kojim radi u sobi, koliko i kako smanjiti broj popušenih cigareta, jer nije postojao zakon prisile kojim se to definira. Kao strastveni pušač, ovisnik od nepušača može tražiti da mu se plati to odricanje od svake cigarete. Odricanje od 5 pušačevih cigareta donijelo bi do smanjenja troškova liječenja raka od 11 $. No, nepušač bi morao platiti 40 $ da podmiti pušača da se odrekne svih cigareta ili 4 $ za svaku dodatnu cigaretu. Usklađivanje koristi i troškova dogovoreno je tako da će se pušač odreći 2 cigarete, ali od nepušača zauzvrat traži 6 dolara. Vlada obično povećava trošarine kod prodaje cigarete kako bi se taj novac trošio za povećanje troškova u zdravstvu. Ovo je samo primjer za poduku koja je vidljiva u svakom onečišćenju okoliša. Za apsolutno smanjenje, odnosno onečišćenje na nulu, nema kapitala, nema novca. Poslodavac bi trebao  uvjetno povećati plaće radniku koje se truje na radnom mjestu. Drugačije rečeno dobit  ćeš nešto više novaca ali dobivaš  i rizik neke bolesti. Jučer sam susreo  g. Štefoka radnika koji je radio sa mnom  u pogonu  gdje je izgubio  oko na radnom mjesto  što je evidentno u mirovini od 70 kn.

Standard sigurnosti na radnome mjestu valja opisati kroz rizik oštećenja zdravlja i pojave smrti. Godišnji rizik dobivanja raka od pušenja jedne kutije na dan iznosi 1na 3600, dok je omjer policajaca ubijenih na dužnosti 1 na deset tisuća. Za rješavanje problema rizika za zdravlje na radnome mjestu uveden je pojam vrijednosti ljudskog života, izražen kroz novčanu vrijednost. Američka agencija za zdravlje obrađivala je slučajeve gdje je vrijednost ljudskog života iznosila od 475 000 do 8,3 milijuna dolara.

Dakle, iako zakon o radu lijepo propisuje da se poslodavac mora pobrinuti za zdravo radno mjesto, to u praksi nije izvedivo ili nije izvedivo uz normalne troškove. U školi se to postiže relativno lako, jer se radi u suhoj i zimi grijanoj prostoriji. Iz moje prakse, koja potječe iz industrije, svjedočim kako su radnici izloženi prašini vapna, cementa, buci strojeva, prekomjernoj vlazi i prekomjernom znojenju, prekomjernoj temperaturi, toplini i hladnoći, vibraciji, otrovnim kemikalijama. U našem poduzeću radnici nisu štrajkali, iako su za to imali razloge – zbog uvjeta rada, ali i zbog velikog zakašnjenja plaće. U svim djelatnostima u kojima se plaće dobivaju iz budžeta, one su redovite. Budžet se „puni“ iz PDV poreza i ostalih  trošarina čime se smanjuju  mogućnosti prodaje proizvoda te konkurentnost.  Pročitao sam davno da su rudari u SSSR-u rekli Gorbačovu, gdje je bilo sve besplatno, dajte nam barem sapun da se možemo umiti kada se vraćamo s radnog mjesta. To spominjem zato, jer je velik dio naše svijesti ostao u nekom stanju „ revolucije koja teče“ gdje sve mora biti besplatno – i školstvo i zdravstvo – i svakome mora biti badava osigurano radno mjesto, ne pitajući koliko košta to radno mjesto i koliko košta jedan sat rada na bilo kojem radnom mjestu.

Ekonomika ima dva pojma – korist i trošak – s kojima se pokušava mjeriti i gospodariti od obrazovanja i zdravstva pa čak do onečišćenja okoliša, što je vrlo dobro prikazano u knjizi koju čitam. Prije nego što se počne stvarati nova rang lista koeficijenata složenosti poslova, zbog čega se i štrajka, mora se usporediti sve troškove rada po satu i bruto plaće. . Analitičkom procjene radnih mjesta moguće je izračunati koeficijente složenosti svih radnih mjesta, a ne samo javne uprave i obrazovanja, zbog čega se i štrajka. Ne može se nekome dodavati, a da se nekom drugom ne uzima u jednoj uređenoj zajednici. Ili,  ne može se Vladi zapovijediti da se stalno zadužuje zbog  plaća. 

3.Društveno  poštovanje i dostojanstvo zvanja Poštivanje ljudi možda je najosnovnije načelo u cijeloj etici. Poštivanje poziva svakoga od nas da poštuje dostojanstvo svih drugih ljudi. Mora se  poštivati svako zvanje, svaki rad, svaki  čovjek. Učitelja se poštuje, ali i on mora poštivati druga zvanja. Industrijskim načinom  života izgubili smo mnoge zanate. Izgubili smo seljake jednostavnom frazom  što smo ih pretvorili u seljačine. Kada se  priveže krava za jasle,  priveže se radom i čovjek za jasle. Ne ide se ljeti kada ima najviše  posla na more. Seljak nema godišnjeg odmora.

Mesar, kuhar, konobar,(koji mora znati dvastrana jezika) su zanimanja  koja zaslužuju najviše društvenog poštovanje. U Istri imamo pet ugostiteljskih škola. Jedna  od njih, ona u Poreču, smanjuje opseg rada jer nema dovoljno učenika. Radnika ne samo da sada nema, nego ih neće biti ni i budućnosti. I taj problem neće se trajno riješiti uvozom Indijaca i Filipinaca, jer je problem u nama, u našem društvu. 

Poštivanje se temelji i na  učincima rada (ishodima) prema postignutim rezultatima. Hrvatski učenici su na međunarodnom PISA testu 2009. godine osvojili 34. mjesto, a 2015. su pali na 40. mjesto unatoč većem broju nastavnika na manji broj učenika. 

U većiniobrazovnih EU sustava  2017./18 g. nastavnicima su bile povećane zakonske plaće. Ta povećanja bila su vezana za indeks inflacije ili troškova života. Međutim, u Bugarskoj Češkoj, Estoniji, Litvi, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj bilo  je promjene politika koje su imale značajan pozitivan utjecaj na plaće nastavnika. Kolektivno pregovaranje je donijelo i značajna povećanja plaća u Danskoj, Malti, Švedskoj i Islandu. Zakonske početne plaće kreću se godišnje od manje  5 000 eura u Bugarskoj i Albaniji na više od 70 000 € u Luksemburgu i Lihtenštajnu. U Hrvatsko je bruto plaće 12000 €. Razina plaća normalno je povezana s bogatstvom neke zemlje.  Više vidi u linku gore.
Upitajte se  želite li ovakvu  plaću učitelja ili medicinske sestre i policajca koja je veća od učiteljske. Ja  hoću plaću od učitelja!

.

---

[i] Eban  S. Goodstein: Ekonomika i okoliš, Mate d. o. o., Zagreb

Budizam i priroda

Prije četrdeset godina bio sam član jedne trgovačke delegacije koja je posjetila Šri Lanku, zemlju koja je do 1972. godine bila poznatu pod nazivom Ceylon 

Danas u toj zemlji živi oko 17 milijuna stanovnika, koji su po narodnosti Sinhalezi i Tamilci. Postoje dvije dominantne religije – budista ima 70 % , a hiduista 13 % . Tu su još i muslimani i kršćani, kojih ima približno jednako – od 7 do 9 %.  

Prvi događaj koji me iznenadio bio je sljedeći. Kad su me ujutro vozili autom, ispred škole sam vidio djecu kako ceremonijalno stoje sklopljenih ručica i mole se. Pitao sam domaćina koje su religije ova djeca, a on je odgovorio da su to djeca svih religija. Što će reći da se može zajedno moliti, svatko svome bogu.  Danas kada se traže dogovori oko uređenja  života na Zemlji ove sklopljene ručice moraju biti znak ili  putokaz za  dogovor. Pogledajmo kako bi brojčano izgledale te „ ruke“ koje  će zajedno moliti. U čitavom svijetu 2009 godine kršćana je bilo  28,2 % , muslimama 22,43 %,  hindusa 13,78 %,  budista7,13 %,  sikta  0,36 %, židova 0,21%, bahai 0,11%,  druge religije 11,7 %, nereligiozni 9,42 % i ateista 2,04 %  Za ovaj tekst, u kojem želim obraditi  održivost kroz duhovno-religijsko poimanje života, važno je spominjanje ovih brojaka. Zašto? Sociolozi tvrde kako postoji  zid koji razdvaja te religije. Zid može biti fizička ograda ali  i ograničenje načina mišljenja. Primjeri su kineski zid ali i zid visine 2 metra na groblju u Belfastu između  katolika i evangelika. Papa Ivan Pavao II 1986.  organizirao je  Međureligijski susret  u Asiszu gdje se moli slično ovoj dječici.

Drugi događaj me također malo zbunio. Kad sam ušao u kuću mog domaćina, vidio sam u jednom dijelu te kuće malu bogomolju u kojoj su bile istaknute slike i kipovi mnogih religija. Domaćin mi je rekao kako je to praktično za komuniciranje i poslovanje, jer se njegovi gosti trebaju osjećati kao da su kod kuće.

Kad se želi postići neki važan cilj, a u našem je to slučaju dogovor oko sklada života prema okolišu svih ljudi na ovom planetu, onda treba koristiti sve „mozgove“, ma kako god bili obojeni ili koje god religije bili. U tom smislu treba izdvojiti nekoliko misli Žarka Andričevića, voditelja Budističkog centra u Zagrebu, koji je nastupio na konferenciji svjetskih religijskih vođa održanoj u Kopenhagenu od 7. do 13. prosinca 2009., kao podrška COP 15, UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama 

Da biste bolje razumjeli tko su budisti, navest ću nekoliko natuknica o budizmu koje sam prepisao sa službene stranice Budističkog centra u Zagrebu.

                                 Novo otvoreni Budistički centar u Žumberku/Hartovski vrh/

Budizam je jedna od tri velike svjetske religije koja je nastala na tlu sjeverne Indije prije više od 2500 godina. Osnivač budizma ili, po njegovim vlastitim riječima, onaj koji je ovo učenje samo nanovo otkrio je Šakyamuni Buddha. Buddha nije osobno ime, već titula koja označava budnog ili probuđenog, onog koji se probudio iz sna o životu i koji stvarnost vidi onakvu kakva ona zaista jest.

U budizmu postoji mnogo škola. Najpoznatija je chan. Što je chan?

Chan je jedna od škola kineskog mahayanskog budizma koja je na Zapadu postala poznatija pod svojim japanskim imenom zen. Sam naziv chan kineski je prijevod sanskrtske riječi dhyana, što znači meditacija ili meditativno zadubljenje. Škola je ime dobila zbog osobitog naglaska koji stavlja na praksu njegovanja uma. Riječ chan, pored toga što označava ime škole, označava i svrhu njenih praksi, pa se tako često rabi u značenju probuđenja samog, konačne istine ili prave prirode. Tako se chan-budizam ili zen-budizam ne smatra samo školom meditacije, već školom koja utjelovljuje i prenosi živu mudrost koju je Buddha, probuđeni, dosegnuo sjedeći u meditaciji pod drvetom prosvjetljenja. U chanu postoje određena načela, spomenimo jedno. U chan tradiciji iskustvo izvorne prirode često se uspoređuje s mjesecom, a riječi, govor, ideje i koncepti koji ga opisuju uspoređuju se s prstom koji pokazuje na mjesec. Riječima i konceptima to iskustvo nikada se ne može do kraja iskazati niti opisati, jer to je nešto što svatko može i mora iskusiti za sebe. Ovo načelo upozorava da se ne zamjenjuje mjesec za prst, mudrost za znanje ili prirodu stvarnosti za njen puki opis.

Citirajući dalje misli Žarka Andričevića mora se istaknuti da živimo u „Iluziji odvojenosti“ koja je uzrok velikog neznanja. Naša nemogućnost da živimo u skladu sa sobom, s drugima i s prirodom posljedica je dubokog neznanja o nama samima i o prirodi postojanja uopće. Sva ljudska patnja, jad i nezadovoljstvo, kako osobno tako i kolektivno, dolazi iz temeljnog oblika neznanja koje se u budizmu naziva avidya. Avidya nije obično neznanje ili ono što uobičajeno nazivamo ili smatramo neznanjem. Visoko obrazovan pojedinac, baš poput onog sasvim neukog, može biti ili već jest žrtva neznanja. Stupanj ljudske (ne)usklađenosti s prirodom postojanja varirao je kroz povijest, a njegove su posljedice bile uglavnom kratkotrajne i lokalne prirode.

Oslobodimo li svoj um predumišljaja o sebi i počnemo li pažljivo promatrati sebe iz trenutka u trenutak, mit o onome što mislimo da jesmo počet će se rasplinjavati. Prije svega, tijelo koje držimo sobom, onim unutarnjim i odijeljenim od vanjskog, opstaje na životu isključivo zahvaljujući okolini – zraku, vodi, hrani, toplini, svjetlu, gravitaciji, drugim bićima i ljudima. Bez zraka ne bismo preživjeli ni nekoliko minuta, a slično je i s drugim elementima od kojih se sastojimo. Naše je tijelo sazdano od istih elemenata od kojih je sazdan i ovaj planet na kojem živimo, i čitav univerzum. Tako gledano, naše tijelo i nije doista naše, već je nerazdruživ dio prirode koja nas okružuje, pripada prirodi, i jest priroda kojoj ga smrću „vraćamo“. Uspijemo li osloboditi um egocentrične perspektive i krutih kategorija kojima robuje, otkrit ćemo posve novu dimenziju našega bića koja će nužno promijeniti naše razumijevanje sebe, tijela, drugih i okoline. Otkriće jedinstva sa svijetom koji nas okružuje vodi dubokom unutarnjem preobražaju. Kada bi svi ljudi svoj okoliš smatrali svojim tijelom nedvojbeno bi se prema njemu odnosili drugačije, pa danas ne bismo imali krizu u kojoj se nalazimo.

Pogledamo li još dublje, zavirimo li u nutrinu svojega bića, otkrit ćemo da osim tijela dijelimo i iskustvo. Zajednički nazivnik ljudskog iskustva i iskustva svih osjetilnih bića jest patnja. Rođenje, bolest, starost i smrt duboko nas povezuju, to su iskustva kroz koja svi prolazimo i koja svi dijelimo. Izreka iz Dhammapade kaže: „Oni koji znaju da su ovdje osuđeni na smrt međusobno se ne svađaju. Koliko smo daleko od te istine, koliko smo daleko od uvida da nas ono što nam je zajedničko mnogo više i dublje povezuje nego što nas razlike, kakve god one bile, razdvajaju.

Treći događaj koji ću spomenuti je dar koji sam dobio od svog domaćina. On me, na kraju mog puta u Šri Lanku, upoznao i poklonio mi je knjižicu o Sai Babi, glasovitom indijskom guruu, koji privlači velike mase ljudi, on je čovjek čuda. Po definiciji, on je otac i majka svima. Kod nas se u izdanju zagrebačke Teovizije može kupiti knjiga „Sai Baba i/ili Isus Krist“, koju je 2009. godine napisao pater Josip Blažević. Već u uvodu pater Josip piše o tome kako mi, „duhovni nomadi“, tražimo od vjere ozdravljenje, a ne spasenje. Kako hinduizam gleda na Krista? Kršćanstvo pripada Kristu, ali Krist ne pripada samo kršćanstvu. Mahatma Gandhiju je Kristov socijalni proglas služio kao nadahnuće, ali se nije osobno angažirao za Isusa Krista. Yogananda hindus tvrdi kako ime Isusa potječe iz sanskrtskog jezika Is, Isai, te dalje tvrdi kako je Isus živio u Indiji.

Što god čovjek nastoji postići, mora se osloniti na prirodu. Priroda nije nečije privatno vlasništvo. Pripada Bogu. Bez milosti Gospoda nitko ne može uživati blagodati Prirode, rekao je Sathya Sai Baba 25. lipnja 1989. godine.

Sve velike svjetske religije šire poruku da se priroda proglašava Voljom Boga i da je Zemlja Božji dar. Tako se u Psalmu 148,5 kaže: „Neka hvale ime Jahvino jer on zapovjedi, i postadoše“. U Kur'anu se kaže u ajetu 30:37: "I to je onaj koji počinje stvaranje..." I u Vedama se proglašava: "Ja sam Jedno, i hoću da postaju mnogi."

Danas, u doba Interneta, svatko može istraživati pojmove jedinstva između Boga, prirode i čovjeka vezane uz različite religije