Trag čovjeka na Zemlji

 Sve što je stvarno veliko i inspirativno stvorio je pojedinac koji može raditi u slobodi. Albert Einstein

Uvod

1. Otac me s bocom od jedne litre poslao u trgovinu po petrolej za „petrolejku“. Bilo je to prije 1950. godine u geološkom dobu holocen, dok još u selu nismo imali električnu struju. Danas se autom odvezem na benzinsku pumpu i kupim 30 litara benzina, a da ne trepnem okom. Današnje geološko doba naziva se antropocen i u njemu čovjek ostavlja trag svog života na Zemlji. Koncept održivosti je način života smanjenja potrošnje energije fosilnih goriva preslikan na pravcu ili slikovito – smanjenje od 30 litara benzina prema 1 litri. Izgaranjem fosilnih goriva stvaraju se emisije prekomjerne količine stakleničkih plinova (staklenički učinak ili ugljikov otisak) čiji učinak vodi zagrijavanju Zemljine površine tj. današnjoj promjeni klime. Prvi razlog, Sunce grije u holocenu i antropocenu istom snagom samo što se u antropocenu Zemlja manje hladi i to dovodi do promjene klime. Drugo, u holocenu smo koristili energiju žive sile volova, konja i ljudskih mišića.

Foton kao kvant svjetlosti je teorijski predvidio Einstein 1905. Upravo to svojstvo da svjetlost dolazi u kvantima, obrocima energije, je bilo ključno da objasni svojstva tzv. fotoefekta tj. pojave da pod utjecajem svjetlosti tvari otpuštaju elektrone . Einstein je upravo za objašnjenje fotoefekta dobio Nobelovu nagradu.

 

Staklenički plinovi

2. Uzrok emisije stakleničkih plinova[i] su sve stvari koje proizvodimo globalno u sljedećim razmjerima[ii]: a) 31 % čelik, cement, plastika, b) 27 % električna struja, c) 19 % rast biljaka, životinja, d) 16 % promet, prijevoz tereta i čovjeka, e) 7 % grijanje i hlađenje. Sastav i utjecaj: vodena para do 72 %, ugljični dioksid CO₂ do 26 %, metan do 9 %, ozon u smogu do 7 %. Utjecaji se preračunavaju na tzv. ekvivalentni ugljični dioksid CO_2eq. Ako hodanjem ili vožnjom biciklom zamijenimo vožnju automobilom (vidi dolje), čovjek može najlakše smanjiti emisiju CO_2eq.

Energija od Sunca

3. Svjesni energije koju svakodnevno trošimo pitajmo se koliko, kako i gdje je možemo smanjiti. Ljudi su prisiljeni biti ingeniozni. Kemijsku energiju benzina valja proračunato zamijeniti energijom koja se dobivala od Sunca. Da bi se moglo računati sa sunčevom svjetlosti  1905. g. Einstein je kvantificirao svjetlost predvidio  foton i dobio je Nobelovu nagradu. Svjetlost nije samo valovita pojava nego je ona sastavljena od čestica tj. fotona koji ioniziraju atome (primjerice od silicija) tako da iz njih izbijaju elektrone. Zbog toga se na panelima fotoćelija stvara struja koju nazivamo solarna fotonaponska energija[iii] koja je jedna od nada i stvarnost u našem pravcu smanjenja benzina od 30 litara do jedne litre. Na krovovima proizvodnih pogona tvrtke „Samoborka“, u kojoj sam radio 40 godina, instalirani su solarnih paneli snage 800 kW. Vraćam se u holocen doba kada nismo imali struje, kada je majka prela na kolovratu bez svijeće i petrolejke, jer je bila mjesečina. Dok ovo pišem imamo najsjajniji mjesec 2024. godine! Pitanje je mogu li se javna rasvjeta i rasvjeta u domaćinstvu (gdje nepotrebno gore milijuni svjetiljki) podesiti prema mjesečini pomoću umjetne inteligencije AI?

Programirano odricanje

4. Dakle, valja li se proračunato odricati sadašnjeg načina života? Ima li izlaza iz ovog načina života? Kinezi kažu da kada vidiš da nemaš izlaza, znaj da ih ima barem stotinjak[iv]. Vis maior (latinski) je sila o kojoj ne odlučuje čovjek već nešto jače od njega, npr. požar, poplave, nevrijeme, ratovi, nestašice i potresi! Ali ljudi su skloni različitim stvarima vjerovati. Primjerice, ne odriči se ničega. Svako je odricanje po jedan mala smrt (Mihaly Babits). Suprotno, postoji i Hegelova misao: Tko želi nešto veliko, taj se mora znati odricati. Tko, naprotiv, želi sve, taj zapravo ne želi i ne postiže ništa.

5. Sprijateljimo se s mjernim veličinama i jedinicama za energiju i emisijama stakleničkih plinova ili ekvivalentnog ugljičnog dioksida CO_2eq. Energija od 10 kWh odgovara približno 1 L benzina ili petroleja. Za kuhanje 10 litara vode do vrenja potrebno je oko 1 kWh energije, bilo od električne struje ili plina. Intenzitet emisija CO₂ za proizvedenu električnu energiju iz HEP-ovih termoelektrana i termoelektrana toplana za 2023. g. je 184 g CO_2eq /kWh. Čovjek od 68 kg hodajući 1,6 km potroši svoje energije od hrane[v] 115 kcal, što odgovara 71,8 kcal/km, preračunato dalje 71,8 Í 1,16 = 83 Wh = 0,083 kWh. Ako pretpostavimo da je naš metabolizam sličan proizvodnji struje, onda je emisija CO_2eq našeg tijela jednaka 0,083 kWh Í 0,184 kg = 0,0147 kg ili 14,7 g/km CO_2eq. Pogledajte dolje kolika je emisija stakleničkih plinova CO_2eq ako se vozite različitim vozilima. Ne savjetujem predsjedniku grada Zagreba da kupi konje koji bi bili upregnuti u tramvaje!?

6. Država kupuje energente (ugljen, nafta, plin), gdje je uskladištena primarna energija koja se mora pretvoriti u korisnu energiju koja nam svaki dan mora biti pri ruci. Energiju koristimo, između ostalog, kako za proizvodnju hrane tako i za putovanja ili prijevoz, što se može uspoređivati za različite vrste vozila, uključujući i avion. Obično ne računavši, kažemo, nemojte se voziti autom ili tramvajem nego pješačite ili biciklirajte. Koliko je emisija ugljičnog dioksida CO₂ što se naziva često karbon ili ugljični otisak, koji nastaje izgaranjem benzina. Ugljični otisak mjeri se količinom stakleničkih plinova po osobi kada se vozi ili prijeđe jedan kilometar. Ugljični otisak putovanja mjeri se u gramima ekvivalenta ugljičnog dioksida CO_eq po prijeđenom kilometru i osobi g CO_2eq/ km st. Podaci iz ove web stranice glase: 1. auto na benzin 170 g_, 2. auto na dizel gorivo 171 g, 3. tramvaj 29 g, 4. motocikl 114 g, 5. podzemna željeznica (London) 28 g, 6. vlak 35 g, 7. električni auto 47 g, 8. autobus prosjek 97 g, 9. trajekt 19 g, 10. Eurostar vlak za Pariz 4 g (brzi vlak el. 300 km/h ), 11. bicikliranje 16 do 59 g. ovisno o prehrani, 12. avion 246 g. Navedeni podaci su iz UK ministarstva za energiju[vi]. Oni su drugačiji za našu i druge zemlje s drugačijom električnom mrežom i raspodjelom energije po korisnicima.

Općenita uputstva

Hodajte, vozite bicikl ili trčite kada je to moguće – što dolazi s mnogim drugim prednostima, poput nižeg lokalnog onečišćenja zraka i boljeg zdravlja. Vlakovi su gotovo uvijek najbolja opcija na umjerenim do velikih udaljenosti. Ako putujete u inozemstvo, vožnja vlakom ili brodom ima manji ugljični otisak nego letenje. Električna vozila i hibridna gotovo uvijek imaju niži ugljični otisak od automobila na benzin ili dizel. Smanjenja su najveća za zemlje s čišćom (hidro, nuklearna energija i solarnom) „mješavinom“ električne energije. Ako putujete u zemlji, vožnja vlakom - čak i ako ste sami – obično je bolja od letenja. Dijeljenje automobila znatno će smanjiti vaš ugljični otisak, što također pomaže u smanjenju lokalnog onečišćenja zraka i zagušenja.

 

 

---

[i] https://hr.wikipedia.org/wiki/Stakleni%C4%8Dki_plinovi

 

[ii] Bill Gates: How to avoid a climate disaster, Alfewd A. Knopf, NY, Toronto 2021

 

[iii] https://ekovalen.blogspot.com/2022/05/solarna-energiju-u-domacinstvu.html

 

[iv] https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

 

[v] https://zivim.jutarnji.hr/zivim/vjezbam

[vi] https://ourworldindata.org/travel-carbon-footprint

 

Turšija

 

 Povrće se mora svaki dan nalaziti na jelovniku ili stolu (napis iz stare kuharica)

1.Uvod Gledamo poplave i požare i mislimo, mora se nešto učiniti. Što? Slijedimo  cilj 7 i 13  iz globalnog održivog  razvoja[i] (  vidi link). Ovdje je riječ o spremanju zimnice, što su činile  revnosne domaćice za koje su njihova djeca u školi rekla da nigdje ne rade! Sve obuhvatno spremanje hrane iz vrta i polja  s minimalnim gubicima štedi se energija.

2. Malo povijesti Moja sjećanja na djetinjstvo i tradicionalni način života bila su vezana uz baku Baru, majku Jelenu i strinku Baru, koje su bile brižne u spremanju zimnice od povrća i voća. Bilo je tu kuhanja, sušenja na suncu i peći (tepke kruške i jabuke), spremanja pekmeza od šljiva u čabar i soljenja zelja (kupusa) u kacama (badnji). Budući da smo imali podrum, kupus (prihranci) i korjenasto povrće spremalo se u mulj. Moj pokojni prijatelj Jurica Horvat pričao mi je sljedeću priču. On je 1945. živio u Berlinu, gdje su ljudi, zbog stalnog bombardiranja, živjeli u podrumima. Njegova majka imala je posudu ispunjenu kiselim kupusom. Jednom je došla policijska kontrola i policajac je pitao što je u toj posudi. Majka mu je odgovorila: "Pogledajte!" Uzeo je glavicu kupusa i odmah slasno počeo jesti. U najtežim životnim prilikama kiseli kupus je spas

 Spremljena  turšija 

3. Bilanca u pripravi zimnice WHO preporuča svaki dan konzumirati oko 400 g povrća. EU za svoje građane proizvodi 135 kg svježeg povrća godišnje po glavi, što je oko 370 g dnevno. Povrće i voće čini nezamjenjiv dio kvalitetne i uravnotežene prehrane. Ubrano na vrhuncu svoje zrelosti, ono nije samo izgledom najatraktivnije već je i udio blagotvornih nutrijenata maksimalan. U današnje doba možemo tijekom cijele godine kupiti gotovo sve vrste voća i povrća. No, u robnim kućama  mnogo se povrča i voća baca?!  Ipak, kupovanje svježeg voća i povrća kada mu nije sezona odnosno u zimskim 0ko9& nije bez mane: dugotrajna razdoblja transporta, skladištenja i hladnoće negativno se odražavaju na nutritivne vrijednosti, a i potrošnja energije i staklenički plinovi se povećavaju. Čitam podatke iz EUROSTAT-a. Finalna godišnja potrošnja energije u kućanstvu po glavi stanovnika iznosi u Europi 542 kg nafte (ekvivalentne), dok u RH iznosi 593 kg (1 kg ekvivalentne nafte = 11,63 kWh). Kućanstva čine oko četvrtinu finalne potrošnje energije. Kod kuće ljudi koriste električnu energiju i goriva posebno za grijanje, hlađenje, toplu vodu, rasvjetu i uređaje. Stoga je mjerenje potrošnje energije svakog građanina kod kuće relevantno za procjenu napretka EU- i RH a prema cilju 7 i 13. U globalu, europski građanin prosječno stvori 9,31 €, dok HR građanin prosječno stvori 6,76 € po kg potrošene ekvivalentne nafte. Ambalaža kao i procesi konzerviranja igraju veliku ulogu u štednji energije. Samo jedan detalj, metalne konzerve trebaju 9,8 kWh dok staklena ambalaža treba 2,09 kWh po kg mase ambalaže. . Usput valja poštivati i cilj ekološke učinkovitosti tj. poboljšati utjecaj proizvoda ili usluge na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa. Prvi zadatak je vidjeti kolika je energetska učinkovitost mnogih kućanskih poslova, treba imati u vidu i to da hladnjak godišnje troši 400 kWh, dok ledenica potroši 600 kWh električne struje.

 4. Recepture kiseljenja povrća Na internetu i u kuharicama postoji mnogo postupka stvaranja zimnice i/ili konzerviranja: paprika, rajčica, krastavaca, mahuna, repe, zelja, tikvica, karfiola i patliđana. Navest ću dvije najjeftinije metode kiseljenja koje obuhvaćaju najviše važnog povrća.

A. Turšija

Tu na red dolazi utjecaj domaćice u pripremi zimnice, gdje se treba povečati  iskoristivosti uroda i smanjiti potrošnju energije. Zeleno povrće bi izgnjililo (primjerice rajčica) u jeseni, jer nije dozorilo, ali  u posudi za

 turšinju  je konzervirano.  Postupak: Nabaviti ili pobrati u vlastitom vrtu te očistiti i oprati 5 kg sljedećeg povrća: mali krastavci, zeleni paradajz, lučica, žuta mrkva oguljena i izrezana na komadiće od 2 do 4 cm, kriške kupusa, paprika izrezana i paprika ispunjena kupusom, patišon bučice skinute kore i izrezane na komadiće, cvjetača izrezana u cvjetove, papar, lovorov list. Dobro se izmiješa i smjesom se ispune staklenke s patent zatvaračem, zalije se sa 4 litre tople vode, u kojoj se prethodno otopi 150 g soli i 200 g šećera i jedan vinobran (K₂S₂0₅), te 1 litrom alkoholnog octa ili 2 litre jabučnog octa. Ostavi se i nakon 5 tjedana i zimnica je odlična za jesti!

B. Kiselo zelje (kupus)

Za 50 kg očišćenog zelja potrebno je 1,5 kg soli kao glavni konzervans u kiseljenju bez kisika (tzv. anaerobni postupak). Zelje se reže u rezance, a jedan se dio ostavi u glavicama koje će služiti za sarmu. Neke od tih cijelih glavica kupusa, iz kojih se izvadi kocen (središnji dio), mogu se napuniti solju. Uz sol, koristi se i papar, dok su naši starci koristili i jednu dunju i kim, ali i malo kukuruza. Zelje u kaci treba nabiti, zgnječiti, nekad se to gazilo bosih nogu. Stavljalo se sloj po sloj zelja i posipavalo solju. Na kraju se zelje u kaci prekriva čistim daskama koje se opterete teškim čistim kamenom ili kanistrima punjenim vodom. Drugi dan se zalijeva ili nadolijeva vodom. Nakon 5 tjedana kiseljenje je završeno. Može se kiseliti u drvenim kacama, plastičnim vrećama i kantama. Postoje specijalne plastične kante s utorom u koji se stavljaju voda i poklopac , kako bi se sprećio pristup zraku. Kiseli kupus je kvalitetan i godinu dana te traje do slijedečeg kiselenja.

5. Zaključak

Domaćica koja ima vremena i vlastiti vrt i podrum, jeftinija je i ekološki pouzdanija za pripravu zdravije zimnice, kako za društvo tako i za domaćinstvo. No na mnogim balkonima i podrumima velikih zgrada  postoje posude s kiselim kupusom ili turšijom.

---

[i] https://ekovalen.blogspot.com/2020/09/170-ciljeva-u-borbi-protiv-klimatskih.html

 

Djeca i prilagodba klimi

 Kad se bratska srca slože / I mlin se uredit može, / Nesložni dok svud se svade, / Složni kao braća grade. / Ne može im nitko ništa, / Dižu čuda sred bunjišta. / Tko radi, tko radi, / Nikad se ne svadi. / Tko radi, tko radi, / Ne boji se gladi. Mato Lovrak, Družba Pere Kvržice

1. Uvod

Treba li djecu uključiti u teme o klimatskim promjenama? Da, mora ih se uključiti. Klimatske promjene već oblikuju našu budućnost, a naslijedit će je generacije koje dolaze. Imamo odgovornost s djecom razgovarati o klimatskim promjenama, osobito kada postavljaju pitanja o njima, što je neizbježno, jer o njima čuju u školi ili u vijestima. Jedan od izazova razumijevanja klimatskih promjena je taj što je glavni krivac nevidljiv – prekomjerna količina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu. Odmah slijedi dječje pitanje – a zašto stvaramo prekomjernu toplinu!? Odgovor može zbuniti, jer je povezan s mnogo stvari u okolišu, od proizvodnje hrane preko nereda u stanu do smeća i otpada u gradu.

2. Znanje i radost

Pristup podučavanju može biti vrlo jednostavan. Označite vrpcama ili letvicama jedan četvorni metar na tlu. To može biti vrt, livada, njiva ili šuma. Uzmite jedan list ili travku ili grudu zemlje i ispričajte kako su to pokretačke male elektrane našeg života. Jedan udah zraka, jedna kap vode, jedan list drveta ili list rajčice izgleda kao beznačajan dio našeg života na planetu Zemlji. Ali i nije! Preslikajte, zbrojite, omjerite po broju te male elektrane na svoju porodicu, na svoje selo i grad, pa čak i na sve ljude na Zemlji i dobit ćete mnoštvo stvari koje moramo spoznati u radosti, veselju i igri. Djeca vole igre i poduke moraju to sadržavati.

Onaj četvorni metar koji smo označili nazivamo otisak čovjeka na tlo, bilo da je to vrt, rijeka, šuma ili pustinjski pijesak. Kad smo bili mali, majke i bake nam nisu dopuštale da hodamo po vrtu, jer ćemo „zatackati“ posađeno ili posijano sjeme. Taj otisak obično prikazujemo kao otisak ljudskog stopala, noge, na nekom tlu. Ako posijemo ili posadimo (presadnice) običnu rajčicu, onda godišnje na označenom četvornom metru možemo dobiti 3 kg ploda. Moji unuci neumjereno vole jesti salate od rajčice. No, možemo na četvorni metar zasaditi šumsko drvo ili posijati pšenicu za kruh, dobit ćemo godišnje urod ili prinos od 0,6 do 0,65 kg/m². Svakakvo tlo ili voda na Zemlji donosi različite godišnje prinose ili urode, što nazivamo biomasom ili „prirodnim kapitalom“. Ilustracije radi, pustinja daje 0,07 kg/m² biomase, tropska prašuma 2, more 0,36, obična kontinentalna šuma 1,2. Nasipajmo neke žitarice u posude, izvažimo njihove mase, pa ćemo doživjeti neki otisak koji čovjek čini na okoliš da bi dobio hranu. Moja me majka podučavala da sve što trošimo usporedimo s kruhom koji jedemo svaki dan. Kapital prirode jedna je od mnogih imovina koje ne proizvodi čovjek, a najvažniji su neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Neobnovljivi izvori su nafta, plin, ugljen, dok su obnovljivi izvori šume, sunčeva energija, vode, rijeke, jezera, mora i vjetar. Kako očuvati, pa čak i unaprijediti ovu imovinu? Zaštitom šuma i proizvodnjom hrane. Dakako, 3 kg po četvornom metru biomase rajčice koja raste kao hrana također je obnovljivi dio energije za naš organizam, za koju je potrebno u rastu 4,4 kg ugljičnog dioksida (staklenički plin) i 1,8 kg vode. Zaključak: dok vožnjom autom stvaramo višak stakleničkih plinova koji nam kvari klimu, dotle u vrtu uzgojem rajčice smanjujemo količinu ugljičnog dioksida, ali ne smijemo zaboraviti zalijevati povrće. Dodavanje i oduzimanje ugljičnog dioksida u okolišu obično ostaje višak stakleničkih plinova koje bi okoliš trebao apsorbirati tj. potrošiti. Taj višak naziva se ekološki otisak koji se mjeri površinom zemlje u globalnim hektarima (gha) prema broju stanovnika. Jedan Europljanin treba 4,5 globalnih hektara, dok ih Amerikanac treba 8,7. Zadatak je hitno smanjiti ekološki otisak, što je i zadaća za sve skupine ljudi na zemlji, pa i za djecu.

 Rajčica u vrtu  "Greenville" udruge "Pozitiva"-Samobor, Vrhovčak

3. Znanja iz lektire

Iz pučkoškolske lektire mnogo toga možemo naučiti, pa i o tome kako ne stvarati višak stakleničkih plinova. Iz antologijske knjižice Mate Lovraka „Družba Pere Kvržice“, koja nam je bila obavezna lektira, možemo svi, pa i djeca, dobiti pouke. Roman Družba Pere Kvržice vjerojatno je nastao u Velikom Grđevcu. Junak priče Perica organizirao je sa svojim prijateljima obnovu zapuštene vodenice, i to bez pomoći roditelja. Mlin-vodenica je bio zapušten, jer je u blizini bio veliki parni mlin. Na potoku u Staroj Kataleni postojao je stari ketuški mlin (vodenica više vlasnika), pa su i Lovrakovi roditelji posjedovali takvu vodenicu. To je bilo područje prepuno voda i šuma, s brojnim vodenicama. Na potoku Gradna u Samoboru bilo je prije 100 godina 19 vodenica-mlinova.[i] Vodenica je pozitiva u odnosu na parni mlin, glede današnjih klimatskih promjena. Pojam ketušar i ketušit bio je u doba naših roditelja jako udomaćen na selu. Obostrano se posuđivao konj za oranje, izvlačenje drva, prijevoz teškog tereta. Znalo se reći, oni su ketuši tj. zajedno koriste volove ili konje, tzv. „živu silu“. Zašto ne ketušiti i danas, koristiti automobile, od 50 kW snage, zajednički, umjesto automobila sa samo jednom osobom, vozačem!?

U mojem selu Vrhovčak domišljati ljudi iz Udruge „Pozitiva“ – Samobor vode Eko-edukacijsko imanje i šumu „Greenville“ na koje tijekom ljetne sezone dolaze djeca iz vrtića i osnovnih škola na jednodnevne edukacijske programe u prirodi. U programu imanja obrađuju teme: od klimatskih promjena do zaštite okoliša. Primjerice: uređenja bunara, vrtlarenje, učenje o ekosustavu, čišćenje šume, pravilno razvrstavanje smeća – otpada, preživljavanje u prirodi i dr.

4. Neke ideje i primjeri iz svijeta

Mnoge basne i priče imaju pouke koje i danas vrijede. Ezopova basna o cvrčku i mravu govori o marljivu mravu koji je prikupljao hranu za zimu, dok je cvrčak pjevao i svirao, pa je zimi ostao bez hrane. Pouka je: što god radio, uvijek misli na budućnost. Andersenova priča o prozebloj djevojčici koja je zimi prodavala žigice i željela se ugrijati paljenjem samo jedne ili dvije žigice. Na koncu, pomislila je – što bude da bude, zapalila je sve žigice kako bi se ogrijala. Pouka: kada baka unuku da čokoladu, onda i zapovijedi – nemoj odmah pojesti čitavu čokoladu. Smanjenjem trošenja izvora života doprinosimo održivom životu i razvitku.

a. Kenija Možete puno govoriti, ali prava stvar je da iskopate rupu, posadite stablo, date mu vode i omogućite da raste. To je ono što čini razliku. To je prilikom pošumljavanja rekla Wangari Maathai, dobitnica Nobelove nagrade za mir iz Kenije.

b. Kina Planiraš li godinu dana unaprijed – sij zrno, planiraš li za desetljeće unaprijed – posadi drvo, a planiraš li za čitav život, formiraj ljude. Kuan- Tzu.

c. Japan. Japanci od školskog uzrasta djece do veleučilišta i tvornica prakticiraju izobrazbu s tzv. kaizen-postupnikom „5-S“ sastavljenim od natuknica pet japanskih riječi koje počinju slovom S: 1. seiri (stvori red) • spriječi pogrešan tok (materijala, energije, informacija i događaja) • ukloni nepotreban alat • ukloni nepotrebnu opremu • ukloni pokvarene dijelove • sredi papire i dokumente; 2. seiton (svaki alat ili predmet na svom mjestu) • čuvaj ih i održavaj tako da su ti uvijek pri ruci. 3. seiso (čistoća) • drži radno mjesto čistim. Pojam seiso na izvornom japanskom jeziku znači – pod u kući i pogonu mora biti tako čist da se iz njega možeš napiti vode. 4. seiketsu (osobna čistoća i red) • neka ti tvoja sređenost bude navika i vrlina. 5. shitsuke (stega, disciplina) • pridržavaj se naredbi, propisa i procedure na radnome mjestu.

d. Francuska

U Parizu je održana 33. Olimpijada, a za sportaše je izrađen namještaj od recikliranog papira kako bi se čuvalo drvo. Recikliranja štede osnovne životne sirovine.

e. Norveška

Na tečaju „Čistije proizvodnje“, koji je 2002. organizirao National Institut of Technology Oslo, naučio sam sljedeća pravila:

Osnovni koncept čistije proizvodnje definira se pravilom „4-R“ prema engleskim riječima što znači: Reduce – smanji otpad i nepoželjne emisije, potrošnju energije i materijala; Reuse – ponovno upotrijebi, primjerice povratnu ambalažu; Recycle – vrati otpadni materijal, škart kao sirovinu u ponovnu preradu, tj. recikliraj; Replace – zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese podobnim za okoliš i prirodu.

---

[i] Mira Čebušnik, Boris Debogović, Voda, most, mlin, Gradska knjižnica Samobor, 2007., str. 65

Nogomet na gmajni

1.Prvenstvo Europe u nogometu 

Imamo ludnicu od nogometa u Europi. Svi smo uz televizore i nogomet izgleda kao životno pitanje, a ne sporedna stvar. Predsjednik Gruzije daje svakom igraču milijun dolara zato što su prošli u osminu finala. To je san mnogih mladih nogometaša.

2. Glavonogomet

Vraćam se u svoje djetinjstvo, u vrijeme kada smo čuvali krave na gmajni (pašnjaku) i igrali pretežno glavonogomet. Iako smo imali još mnogo drugih igara kojima smo kratili vrijeme na paši kao što su „špekulanje“, „svinkanje“, „lovača“, „tata i žandara“, „škole“…, glavonogomet nam je bio najdraži. To je tip nogometa gdje se dva ili četiri igrača postave između dviju stativa te se lopta puca glavom, a uzvraća se ili nogom ili glavom. Kada se uzvraća glavom onda je to penal.

Naša gmajna na kojoj smo igrali glavonogomet bila je uzeta seljacima zbog tadašnje politike osnivanja zemljoradničkih zadruga u svibnju 1949. g. Bio je to model poljoprivrede kolhoza kopiran iz Rusije, a koji je napušten 1953. godine kada smo gmajnu ponovno dobili natrag.

U našoj igri i mašti mi smo oponašali državna prvenstva u nogometu gdje su glavni klubovi bili Hajduk i Dinamo te Crvena Zvezda i Partizan iz Srbije. Mi, pastiri, Štefek i Francek – Kukulek, igrali smo glavonogomet, s time da smo se s vremenom modernizirali, jer se Štefek proglašavao Bajdom (Bernardom Vukasom), budući da je navijao za Hajduk. Naš Bajdo je tražio da ja budem „radio reporter“ i da prenosim utakmice, i one iz Beograda i iz Splita. Tražio je također od mene da prijenos iz Beograda bude na srpskom jeziku, tako da sam znao reći kako se lopta degažira, a ne ispucava, kao što bi se to reklo u prijenosu iz Splita.

 Turnir 1963 u Otoku: Penić Juraj, Radek Ervin, Celizić Francek -Kukulek, Juraj Celizić, Mijo Kovačić, Josip Penić

Lopte su bile male, od gume, a mi pastiri poslije smo nabavili pravu loptu od kože, s dušicom ili šlaufom. Tamo gdje smo igrali, obično smo uništili travu, pa su nam igru na travi roditelji branili. Trava je bila važna za krave. Htjeli su nam uzeti tu loptu, prekinuli bi igru i pobjegli s njom, jer je bila neprocjenjivo bogatstvo. Ali jednom zgodom, Franjo Beribak, koji je bio star otprilike kao što sam sada ja star, uzeo nam je ipak loptu i kosturicom ju je razrezao tako da se više nije mogla pokrpati. Bila je to katastrofa za nas. Tog čovjeka, koji je bio djed mojeg prijatelja Jure, s kojim sam išao u školu, prestao sam pozdravljati, iako su nas učili kako moramo sve ljude pozdravljati.

3.Turniri

Prolazilo je vrijeme u igranju po različitim turnirima po okolnim selima i 1964. g. osnovan je nogometni klub NK Klokočevec. Klub ima svoju spomenicu 1964. – 1999. u kojoj su navedeni svi dionici i nogometaši te rezultati s natjecanja u lokalnim ligama. Taj klub kasnije je na terenu naše nekadašnje gmajne dobio svoje igralište nazvano „Stjepan Celizić – Bajdo“. Danas je to igralište HNK „Kobre“, nastalog 2023. g. spajanjem breganskog nogometnog kluba NK Bregana i onog domaćeg – NK Klokočevec.

  Štefek Celizić-Bajdo kojeg se rado  sjećamo

Ostaje mi da „znanstveno“ utvrdim jesam li kao dijete bio u pravu što nisam pozdravljao djeda mojeg prijatelja Franju Beribaka, jer nam je uništio loptu zbog trave koju smo „zatancali“ tj. uništili.

4.Održivost

Na ovom sam blogu više puta isticao značaj održive proizvodnje hrane.

 Što je to održivost – sposobnost biološkog sustava da ostane raznolik i produktivan (npr. trava!) tijekom vremena. Priroda i okoliš kao prirodni kapital ne mogu se nadomjestiti kapitalom kao što je novac. Da bi se to moglo postići, valja se upoznati s „globalnim hektarom“ (jedinca gha) i indeksom „ekološki otisak“ kojeg često nazivamo i „otisak stopala“, a kojim se označava obradiva površina u gha/st (globalni hektar po stanovniku) te proizvodnost zemljišta i vodnih sustava bilo gdje na Zemlji potrebnih za proizvodnju životnih resursa (hrane, odjeće, pribora, zgrada, rasvjete, klimatizacije i dr.). Na toj površini valja sakupiti i obraditi otpad od proizvodnje dobara za stanovništvo s određenim životnim standardom i civilizacijskim navikama. Problem otpada i smeča akutan i prisutan je svugdje.

Danas možemo „prebrojiti“ odnosno izračunati sve atome i molekule okoliša, pa tako možemo preračunati naše potrebe u kg hrane – koliko nam treba globalnih hektara (ili četvornih metara) tj. trave koja izraste na toj površini (vidi tablicu). Za kg mlijeka treba 2,3 obradiva tla i 1,2 m2/kg pašnjaka.

Mlijeko,  sir i govedina sve ovisi o travi

                                                                                                                                                                  

Za održivost i ovakve tablice naši roditelji nisu znali, ali su ih osjećali i ravnali su se u svojem gospodarstvu po njima. Oni su znali zakonitost: mlijeka možeš dobiti ne toliko koliko imaš krava, nego koliko imaš trave. Zato je Franjo Beribak bio rezolutan i uništio nam loptu, što znači da je on bio u pravu! Zastat ću mu pred grobom i on će mi oprostiti.

Kome sad pričati ovu priču, kada ljudi traže svoju razonodu u gradovima i selima te troše silno vrijeme i energiju na gledanje EU-nogometa, a da ne računaju koliko troše svoje vrijeme i ostale resurse. Djeca igraju videoigre na mobitelima ili su učlanjena u neki klub gdje treniraju uz trenera!? Reklo bi se  moderno doba je došlo!

.

Europa EU i Hrvatska

 

Na dan izbora za EU parlament sjedim na kavi s prijateljem i na rastanku mu kažem: „Hajdmo sad na izbore!“ Odgovorio je: „Ne idem na izbore za naše EU predstavnike, jer će oni imati deset puta veće plaće nego što je moja mirovina.“ Nisam mu ništa odgovorio, ali su mi mnoge misli došle na pamet, pokušat ću ih sada iznijeti. Prvo, mnoge direktive, preporuke EU, morat ćemo provoditi nakon što smo 2013. pristupili EU. Drugo, pogledajmo što je to zapravo EU.

Pravno gledano, EU se deklarira i temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti na načelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u središte svojeg djelovanja uspostavom građanstva Unije i stvaranjem područja slobode, sigurnosti i pravde. Zato izbori za EU parlement jesu izbori koji predstavljaju građane, a ne vlade ili stranke Europe. To znači da možeš tužiti svoju i druge države tj. tražiti svoju pravicu.

Demografska politika u EU i RH ovisi o broju rođenih!

Nakon izbora čuo sam kritike na račun članstva RH u EU s ukupno 27 država. Mi smo mlada i mala država i ne možemo ništa postići, jer je u EU parlamentu 705 zastupnika, a naših je samo 12. Ali naši će predstavnici biti podijeljeni po klubovima, prema svojim sposobnostima, i u njima će se rješavati životna problematika i prihvaćati korisni prijedlozi.

Ugovor po kojem funkcionira EU je Lisabonski ugovor koji ima 418 stranica (PDF), no postoji i u skraćenom obliku na 20 stranica pod nazivom „Vaš vodič kroz EU“ koji se može lagano pročitati i razumjeti. Lisabonski ugovor potpisalo je 13. prosinca 2007. svih 27 država članica Europske unije. Više vidi na ovom linku: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Publikacije/ostale%20publikacije/Va_vodi_kroz_Lisabonski_ugovor.pdf.

 

1.     Podijeljena nadležnost između Unije i država članica primjenjuje se na sljedeća glavna područja: (a) unutarnje tržište; (b) socijalnu politiku za aspekte utvrđene ovim Ugovorom; (c) ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; (d) poljoprivredu i ribarstvo, osim očuvanja morskih bioloških resursa; (e) zaštitu okoliša; (f) zaštitu potrošača; (g) promet; (h) transeuropske mreže; (i) energetiku; (j) područje slobode, sigurnosti i pravde; (k) zajedničku problematiku sigurnosti u pitanjima javnog zdravlja, za aspekte utvrđene ovim Ugovorom. U područjima istraživanja, tehnološkog razvoja i svemira Unija je nadležna za provođenje aktivnosti. Valja isticati i promicati vrijednosti Europske unije diljem svijeta i pridonositi miru, sigurnosti, održivom razvoju planeta Zemlje, solidarnosti i poštovanju među narodima, slobodnoj i pravednoj trgovini i iskorjenjivanju siromaštva;

2.     Lisabonski ugovor olakšava procedure donošenja odluka Europske unije. U Vijeću ministara umjesto jednoglasnih odluka dodaje se glasovanje kvalificiranom većinom glasova. Time će djelovanje postati brže i učinkovitije.

Što je to što EU drži skupa i što je to za što se treba boriti? Očito je da se moraju znati neke temeljne pojedinosti iz pravne i političke povijesti kako RH tako i EU.

1. Hrvatska temelji

Kada se pogledaju Hrvatske pravice kroz stoljeća, onda se moraju izdvojiti neki događaji zadnjih tisuću godina[i] koji su važni za određivanje identiteta hrvatskog naroda i hrvatske države. Oko 925. godine papa Ivan X. naziva Tomislava kraljem. Zatim 1075. godine Zvonimir postaje prvi okrunjeni kralj Hrvatske i Dalmacije. Oko 1094. godine osnovana je Zagrebačka biskupija, 1100. nastaje najstariji kameni glagoljski spomenik Baščanska ploča. Nakon 1102. Hrvatsko kraljevstvo povezano je personalnom unijom s Ugarskom pod nazivom Pacta conventa. Poslije bitke s Turcima kod Mohača 1526., u kojoj je poginuo kralj Ludovik II., staleži i redovi ugarski i hrvatski izabraše za svog kralja 1. siječnja 1527. ujutro natašće Ferdinanda Habsburga koji je vrijedio do 1918. g. Hrvatski sabor je 1918. raskinuo državno-pravne odnose s Austro-ugarskom monarhijom. Nakon 1. svjetskog rata potpisana je 1918. g. tzv. Ženevska deklaracija između kraljevine Srbije i predstavnika Narodnog vijeća u Zagrebu i predstavnika Jugoslavenskog odbora u Londonu za stvaranje državne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca. U Kraljevini Jugoslaviji 1939. g. potpisan je sporazum Cvetković-Maček o Banovini Hrvatskoj koji je ostao samo na papiru.

U uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju 2. svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963., 1974.) formirane su granice međunarodno priznate današnje države RH. Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjene međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (1990. g.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućugodišnju državnu samobitnost.

U novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) ustanovljeno je da je temelj suvremene RH pobjeda hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.), u kojem je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

2. Temelji Europe i EU

„Europa“ je ime žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus. U Grčkoj se taj pojam prvi put spominje u 6. stoljeću pr. Kr. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora.

Povijesno-kulturni identitet Europe Sacrum Imperium je vrijeme vladavine Karla Velikog oko 747. – 814. Nama odan papa sv. Ivan Pavao II. nastojao je 2004. g. da kršćanski temelji budu ugrađeni u Ustav Europe. To se nije dogodilo i on je ljutito primijetio „Ne režu se korijeni iz kojih se rađa i iz koji je izrasla kultura i civilni napredak našeg doba.“ Na dva referenduma taj ustav nije prošao. Zato je institucionalno funkcioniranje EU provedeno po Lisabonskom ugovoru koji ima 411 stranica (https://hrcak.srce.hr/file/78299) i koji je potpisan 2007. godine, dok je skraćena verzija objavljena pod nazivom „Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor“

Mnogo ratova između europskih careva, kraljeva, knezova, grofova i država vodilo se na kontinentu Europe tokom povijesti, kako nekada tako i danas. Što to drži EU skupa, gledajući mnoge rasprave oko njezinog jedinstva?

3. Nastanak Europske unije

Europa je vrlo gusto naseljen kontinent sa srednjom gustoćom naseljenosti od 69 stan./km².

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255,3 km², a ima oko 447 milijuna stanovnika. EU ima 24 službena jezika.  Očekivana duljina života građana je  79 godina.

Nakon 2. svjetskog rata Amerikanci su zaraćenim državama Europe predložili da se udruže u proizvodnji čelika i ugljena. Na taj način spriječit će se ponovno besmisleni ratovi, koji su u Europi tako često nastajali. Čovjeku treba godišnje 130 kg kisika i 234 kg čelika, što znači da su to dva najvažnija elementa koja mu trebaju za današnji način života. Ukupna svjetska proizvodnja čelika u 2007. godini iznosila je 1.344,3 milijuna tona.

Schumanovu deklaraciju predstavio je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. Tom deklaracijom predlaže se stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik čije bi članice udružile proizvodnju ugljena i čelika. Europska zajednica za ugljen i čelik EEZ bila je prva u nizu nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je nastala današnja Europska unija. Države osnivačice bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg.

Moj pogled na identitet EU izgleda ovako: Kada se kirurg mora odlučiti na operaciju slomljene šake, predstoji mu vrlo mnogo složenih postupaka kako bi natrag objedinio kosti, krvne žile, živce, mišiće i kožu, a za što je potrebno i više operativnih zahvata. Slično, secira li se EU, onda se moraju vidjeti sve poveznice – od sastava sirovina visokih peći do velikog broja raznih spojnica, pruge, ceste, električni vodovi, telefonski kablovi, satelitske veze… Budući da sam se cijelog radnog vijeka bavio recepturama različitih proizvoda, navest ću sastav u proizvodnji željeza u visokim pećima. Za 1 tonu sirovog željeza potrebno je 1700 kg sintera (termički obrađena rudača), sirove rude 62 kg, vapnenca 38 kg, koksa 486 kg, mazuta 45 kg, zraka 1195 kg. Te su se sirovine bez carina prevozile za čeličane u Luksemburgu: ugljen iz Njemačke, rudača iz Francuske, kamen vapnenac iz Belgije, mazut iz Nizozemske. Danas je situacija slična: tisuće proizvoda s milijunima sirovina povezuje vidljivim poveznicama narode, gospodarstva i države. To su nedjeljive transeuropske mreže veze.

Mnoge smjernice EU i zakone RH valja priznati i poštivati ako se  želi održivo živjeti!

 

---

[i] Petar Požar, Hrvatske pravice, Split, Zagreb, 1990., vlastita naklada

Oksimoron

 

1. Uvod

Moj mi je prijatelj Prof. Dr.Danijel Berković rekao da je ono što pišem u svom blogu o održivom razvoju – oksimoron. Što je oksimoron? Pogledam u rječnik stranih riječi i pronalazim ovakvo objašnjenje: stilska figura u kojoj se duhovito spajaju dva protuslovna pojma npr. živi mrtvac, mudra budala, pošten lopov. Je li to logična neodrživost odnosa između glavnog pojma i onog što mu je pridodano? Život je pun suprotnosti i oprečnosti.

2. Definicija

Održivi razvoj spominje se 1987. godine u izvješću UN povjerenstva pod nazivom „Naša zajednička budućnost”, poznatom i kao Brundtlandin izvještaj, koji je bio važan za međunarodnu raspravu o razvoju i politici zaštite okoliša. Naš Zakon o zaštiti okoliša u pojmovniku ovako definira pojam održivi razvitak: razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza.

 Obilje informacije o održivosti kliknite!

https://www.nachhaltigkeit.info/artikel/nachhaltigkeit_1398.htm.

 

3. Objašnjenje

Pokušavam sebi temeljitije pojasniti tu stilsku figuru i gledam objašnjenja u knjizi Rječnik stilskih figura^[i]. Oksimoron dolazi od kombinacije grčkih riječi oxys, što znači “oštar” i moros, što znači “ludost“, pa tako u doslovnom prijevodu oksimoron znači “oštroumna ludost”. Oštroumna ludost! Interpretiraju li se sastavnice oksimorona doslovno, on je besmislen. To je vrsta antiteze kojom se spajaju dva antonima, dva pojma suprotnog značenja npr. javna tajna, slušati tišinu… Također, latinska maksima Festina lente (požuri polako), koja se pripisuje caru Augustu, popularna je i danas. Književnici vole koristiti tu figuru kako bi potaknuli mozak na razmišljanje.

Riječ razvoj percipiramo kao nešto što se razvija, primjerice raste drvo, cvijeta voćka, raste proizvodnja, a održivost nas podsjeća na kočenje, sprječavanje i kontrole tj. zaustavljanje nekog rasta, nekog hoda. U automobilu imamo dvije papučice, kočnicu i gas, čija istovremena upotreba dovodi do toga da auto stane. Ali auto se ipak kreće, jer istodobno ne koristimo obje papučice.

Pojam razvoj percipiramo sa stvaralaštvom za koje nam trebaju sirovina i energija. Sve počinje od ideje, izuma, patenta, a nastavlja se kontrolom kvalitete proizvoda i investicijom gradnje tvornice na nekoj „zelenoj livadi“. Promislimo  i drugo održivo rješenje, neka livada ostane netaknuta.

Ali što je zapravo održivost? Održivost se prevodi riječju sustainable koja potječe od engleskog glagola sustain, što znači „održavati, održati nešto na životu“. Do sredine 90-ih godina prošloga stoljeća pojam se uglavnom koristio u znanstvenim raspravama. Kasnije je također korišten u političkom kontekstu. Već nekoliko godina govori se o tome što svaki pojedinac može učiniti. Koliko i kako mogu jesti, odijevati se, putovati i živjeti održivo. Pojam održivosti može se naći u mnogim pisanim i usmenim diskusijama.

Naslov „održivost“ ekovalen bloga preveo sam prije 13 godina na nekoliko svjetskih jezika kako bi ga na Internetu moglo pronaći i čitati što više ljudi.

Održivost znači i stvaranje profita, ali ne po „starim pravilima“ već stvaranje profita na ekološki i društveno odgovoran način. A to znači: 1. Razina stope degradacije obnovljivih izvora ne smije biti veća od stope njihove regeneracije. 2. Razina emisije npr. CO₂ ne smije biti veća od asimilacijske sposobnosti okoliša. 3. Potrošnja neobnovljivih izvora mora se kompenzirati odgovarajućim povećanjem zaliha obnovljivih izvora. Dakako, to je teorija kojoj praksa (Hardtke/Prehn 2001.) mora težiti svugdje i svakog dana.

Mnoge mjere, norme (HRN ISO 14000), zakoni i direktive propisane su u cilju očuvanja okoliša. Primjer iz doba moga djeda: na Zemlji je bilo 1,6 milijardi ljudi, danas ih je 8 milijardi. Peterostruko se povečalo  stanovništva, dok se je proizvodnja osnovnih sirovina povečala više od pedeset puta.Taj tip razvoja zbog večeg broja ljudi i konzumerizma valja ipak prigušiti zakočiti održati na  podnošljivoj razini.Tako se toplinskon zaštitom konstrukcija u zgradarstvu smanjuje potrošnja energije.  Kuće od opeke koje su građene 1900 g. trošile su 49.313 kWh, a naknadnom toplinskom izolacijom trošile su 6.965 kWh, [ii], što je značajka  održivog razvoja.  

Države mogu savladati deseterostruko povećanje učinkovitosti u korištenju energije, resursa i drugih materijala unutar jedne generacije. Zbog razumljivosti, pojam se različitim metaforama pokušava približiti svijesti: npr. „nosivost svemirskog broda Zemlja“ bila je uobičajena metafora u jeziku ekološke politike, o održivoj proizvodnji, potrošnji što čini održivi razvoj. Kada se putuje avionom nije svejedno koliko su koferi putnika teški. Avio prijevoznik sve terete mora  točno proračunati, primjerice; masu aviona, goriva, broj  putnika s prtljagom prema duljini trase leta. Sličnost težine kofera u letu avionom jest sa životnim potrepštinama ukućana jednog domaćinstva koje „leti“ iznad okoliša ili biosfere svog životnog prostora.

Pojam „održivost“ ne može se objasniti sveobuhvatno i točno jednostavnom definicijom. Umjesto toga, koncept održivosti je zbroj brojnih definicijskih pristupa i koncepata koji uzimaju u obzir različite elemente održivosti.

Dakle, oksimoron održivi razvitak ili razvoj ne dovodi ljudske akcije do apsurda, do ništavila nego prisiljava ljudski mozak da bude kreativniji iz čega izviru mnoge kreativne ideje, patenti, postupci i koncepti. Izum glačala na vodenu paru primjer je sučeljavanja dviju sila – gravitacije prema dolje i uzgona od vodene pare prema gore, kako bi se teškim glačalom lakše glačala tkanina. Plus i minus sila daje krajnji efekt: lakoću glačanja.

---

[i] Bagić, Krešimir. 2012. Rječnik stilskih figura. Školska knjiga. Zagreb. 209.

[ii] Kumerički, Josip. 2020. A Testimony to Sustainability. Amazon. Middletown. DE USA, p. 70