170 ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena

Globalni ciljevi održivog razvoja

Ohrabrujuća je vijest da je u rujnu 2020. na otoku Visu HEP u rad pustio sunčanu elektranu snage 3,5 MW. To je jedna od sedam sunčanih elektrana koliko će ih biti pušteno u rad 2020.g, što se uklapa u nacionalne i globalne ciljeve održivog razvoja.

Moja mi unuka kaže da je tužna, jer ove godine nije bilo snijega, a onda je došla i ova pošast od pandemije virusa Covid-19. S pandemijom će se nekako izaći na kraj jednostavnim držanjem udaljenosti između ljudi i nošenjem maske, dok se ne pronađe, a to se nadamo, cjepivo.

Kako se boriti i kojim znanjem?

Ali kako vratiti snijeg u naše krajeve? E to je tema ovog posta. Znanstvenici udruženi oko UN-a u Ženevi izdali su knjižicu s popisom 170 akcija koje bi ljudi trebali provoditi na cijeloj površini zemlje. Glavni je cilj zadržati porast globalne prosječne temperature na ispod 2 °C  što je iznad  predindustrijske razine temeprature. O klimatskim sampromjenama i ranije pisao. https://ekovalen.blogspot.com/2019/12/klimatske-promjene.html 

                                                       Ilustraacija je prerkopirana iz ovog izvora:               http://odraz.hr/media/330673/globalni%20ciljevi_or_final_web.pdf.

Glavno pitanje: pitajući sebe treba li vam nešto i ako da, koliko vam treba. Sve je to nadahnuto UN-ovim 17 ciljeva održivog razvoja. Ljudske aktivnosti proizvodnje i potrošnje izuzetno su isprepletene sa zajedničkom riječi "održiv" u smislu da bi radnje koje treba poduzeti pridonijele ublažavanju problema u korijenu, a ne samo u oslobađanju od "simptoma". Zato su se svjetski lideri okupili 2015. g. i mobilizirali Agendu 2030: skup od 17 ciljeva za održivi razvoj. Za svaki je cilj obrađeno 10 akcija.

U ovom postu istaknut ću samo dvije grupe akcija (Cilj 7 i cilj 13)dok se ostale može pogledati klikom na: https://docs.google.com/document/d/1aGnhZZ7_iBZNSX5bJUuz1nw98fTgzXfCI04USs7Q5no/edit?usp=sharing.

CILJ 7. PRISTUPAČNA ENERGIJA IZ ČISTIH IZVORA

Osigurati pristup pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj energiji.

61. Razmislite o prelasku na usluge dostave zelene energije.

62. Glasajte za vođe koji promiču obnovljivu energiju.

63. Investirajte ili uložite kapital u solarnu energiju.

64. Informirajte se o tome kako struja dolazi do vas i kako se proizvodi.

65. Zamijenite žarulje sa žarnom niti onima s LED diodama, jer su energetski učinkovitije.

66. Prilagodite svoje grijanje  i hlađenje trenutačnim vanjskim temperaturama.

67. Instalirajte solarnu ploču za svoj dom.

68. Budite svjesni potrošnje energije u vašem domu.

69. Poboljšajte toplinsku izolaciju svoje kuće.

70. Potaknite vladu da subvencionira proizvodnju obnovljive energije.

CILJ 13. ZAŠTITA KLIME

Poduzeti hitne akcije u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica

121. Donirajte organizacijama uključenim u borbu protiv promjene klime.

122. Saznajte kako pravilno zbrinuti vaše hladnjake i klima uređaje. Oni sadrže vrlo štetne stakleničke plinove, koji doprinose promjeni klime, ako se puste u atmosferu.

123. Uključite se i organizirajte u svojoj zajednici klimatske akcije i ekološki prihvatljive inicijative.

124. Koristite svoju platformu društvenih mreža za promoviranje i podizanje svijesti o klimatskoj krizi.

125. Raspršite klimatske mitove. Podučavajte ljude o onom što razdvaja činjenice od fikcija.

126. Organizirajte zelene inicijative na svojem radnom mjestu.

127. Smanjite putovanje zrakoplovom. Ako morate letjeti, pokušajte kupiti UN-certifikat za kompenzaciju ugljika.

128. Razgovarajte s prijateljima i obitelji i osvijestite ih o tome da svi možemo pomoći i učiniti svoj udio u borbi protiv klimatska kriza.

129. Istraživati, angažirati, inovirati. Na svim poljima trebamo klimatski djelovati.

130. Shvatite zašto je potrebna akcija – čitati i učiti o klimatskoj krizi i radnjama kojima se mogu postići promjene.

Neke misli iz UN-knjižice:

Ova je knjižica dio serije „170“ koju su pokrenule UN-a. Navedeno je 10 prijedloga za svaki od 17 ciljeva globalnog održivog razvoja, o tome što možete svakodnevno činiti da biste zaštitili našu Zemlju. Prosječna temperatura na planetu raste neobično brzim tempom i prijeti ravnoteži prirodnih ekosustava na svijetu. Ekstremne temperature, poplave, požari velikih razmjera i masovno izumiranje vrsta uglavnom se pripisuju našem neodrživom potrošačkom ponašanju, što se može primijetiti od početka industrijalizacije. Kao rezultat toga, ljudski životi su sve ugroženiji, jer se moramo oslanjati na prirodne resurse koji brzo nestaju.

Umjesto da se obeshrabrimo, želimo poduzeti akciju u borbi protiv klimatske promjene i motiviramo vas da nam se pridružite. Cilj je zadržati porast globalne prosječne temperature na ispod 2 °C To je temperatura iznad predindustrijske razine. Ova je misija hitna za opstanak ljudskih života, i to je razlog zašto svi mi trebamo sudjelovati – svi su pozvani da daju svoj doprinos, jer svi ovisimo o našem prirodnom okruženju za održavanje života.

Ljudska aktivnost proizvodnje i potrošnje izuzetno je isprepletena i ima složene lance vrijednosti – to je razlog zbog kojeg se ističe riječ "održiv" u smislu da bi radnje koje treba poduzeti možda pridonijele ublažavanju problema u korijenu, a ne samo oslobađanju od "simptoma". Općenito, riječ je o težnji k ravnoteži klimatskih stanja, koje će nam za Božić možda donijeti snijeg.

Od polja do stola

 

Vladimir Fresl- Lukec umro  je  5.8.2020  u 81 godini  života. 

Bio je veliki umjetnik, samouk,  slikar,  crtač, grafičar, staklobrusač. Poznavali smo se  od  pučke  škole . U školskim tekama nam je crtao indijance na konjima. Bilo je  1953 godine. Crtao je portrete- vidi moj  profil. Poznat je njegov strip iz 1971 godine: "Prizori iz života Isusova" kojeg je on crtao, a tekst je pisao  Jura Vandekar  Izdanje;(HKD Sv Čirila i Metoda) 

On je radio u tvornici  "Kristal" Samobor, gdje je na mnogim  kristalnim vazama urezivao specijanim brusevima prekrasne reljefne  figure i prizore.   Tvornica je njegova  umjetnička dijela na kristalnim vazama,  kao darove,poklanjala ambasadorima i  mnogim uvaženim osobama. Ovaj njegov crtež u olovci  koristim za sijećanje.. .

 

                                                  Vladimir Fresl Lukec 1939-2020,  Oranje polja

Govor  Predsjednice EU komisije Ursula von der Leyen pred EU parlamentom

Kopija dijela  EU  Zelenog plana

Od „polja do stola”: osmišljavanje pravednog i zdravog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš

Poznato je da je europska hrana sigurna, bogata hranjivim tvarima i kvalitetna. Sada bi trebala postati i globalni standard za održivost. Iako je prelazak na održivije sustave počeo, prehrana brzorastućeg svjetskog stanovništva i dalje je izazov uz postojeće obrasce proizvodnje. Proizvodnja hrane i dalje uzrokuje onečišćenje zraka, vode i tla, pridonosi gubitku biološke raznolikosti i klimatskim promjenama te troši prekomjerne količine prirodnih resursa, dok se znatan dio hrane rasipa. Loša prehrana istovremeno doprinosi pretilosti i bolestima poput raka.

Postoje nove mogućnosti za sve subjekte u vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda. Svi će dionici ostvariti korist od novih tehnologija i znanstvenih otkrića u kombinaciji s informiranjem javnosti i potražnjom za održivom hranom. Komisija će u proljeće 2020. predstaviti strategiju „od polja do stola” i pokrenuti široku raspravu među dionicima kojom će se obuhvatiti sve faze prehrambenog lanca i pripremiti teren za izradu održivije prehrambene politike.

Europski poljoprivrednici i ribari ključni su za upravljanje tranzicijom. Strategijom „od polja do stola” poduprijet će se njihovo djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti. Zajedničke poljoprivredne i zajedničke ribarstvene politike i dalje će biti ključni instrumenti za potporu tim nastojanjima te će osiguravati pristojan život za poljoprivrednike, ribare i njihove obitelji. U prijedlozima Komisije za zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje 2021.–2027. propisano je da bi najmanje 40 % ukupnog proračuna zajedničke poljoprivredne politike i najmanje 30 % Fonda za pomorstvo i ribarstvo trebalo pridonijeti djelovanju u području klime.

Komisija će surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se u prijedlozima postigla barem ta razina ambicije. S obzirom na to da će se početak revidirane zajedničke poljoprivredne politike vjerojatno odgoditi do početka 2022., Komisija će surađivati s državama članicama i dionicima kako bi se od samog početka osiguralo da nacionalni strateški planovi za poljoprivredu u potpunosti odražavaju ambicije zelenog plana i strategije „od polja do stola”. Komisija će osigurati da se ti strateški planovi ocijene u odnosu na čvrste klimatske i okolišne kriterije. Ti bi planovi trebali dovesti do primjene održivih praksi, kao što su precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, agroekologija, agrošumarstvo i stroži standardi dobrobiti životinja. Uz pridavanje veće važnosti uspješnosti umjesto usklađenosti, mjere poput programa za ekologiju trebale bi nagrađivati poljoprivrednike za veću uspješnost u području okoliša i klime, uključujući upravljanje ugljikom i njegovo skladištenje u tlu te bolje upravljanje hranjivim tvarima radi poboljšanja kvalitete vode i smanjenja emisija. Komisija će surađivati s državama članicama na razvoju potencijala održivih morskih plodova kao izvora hrane s niskim razinama emisija ugljika.

U strateškim planovima morat će se odražavati viša razina ambicije za znatno smanjenje upotrebe i rizika kemijskih pesticida te upotrebe gnojiva i antibiotika. Komisija će utvrditi mjere, uključujući zakonodavne, potrebne za ostvarivanje tih smanjenja na temelju dijaloga s dionicima. U Europi će se morati povećati i površina koja se upotrebljava za ekološku poljoprivredu. EU treba razviti inovativne načine za zaštitu uroda od štetočina i bolesti te razmotriti moguću ulogu novih inovativnih tehnika kako bi se poboljšala održivost prehrambenog sustava, osiguravajući pritom da su te tehnike sigurne.

Strategija „od polja do stola” pridonijet će i ostvarenju kružnoga gospodarstva. Njome će se nastojati smanjiti utjecaj sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš djelovanjem u području prijevoza, skladištenja, pakiranja i rasipanja hrane. To će uključivati borbu protiv prijevara s hranom, uključujući jačanje provedbe i istraživačkih kapaciteta na razini EU-a te pokretanje postupka za utvrđivanje novih inovativnih prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kao što su plodovi mora na bazi algi.

Naposljetku, strategijom „od polja do stola”  nastojat će se poticati održiva potrošnja hrane i promicati cjenovno pristupačna zdrava hrana za sve. Uvezena hrana koja nije u skladu s relevantnim standardima EU-a u području okoliša nije dopuštena na tržištima EU-a. Komisija će predložiti djelovanja kako bi se pomoglo potrošačima da odaberu zdravu i održivu prehranu i smanje rasipanje hrane. Komisija će istražiti nove načine kojima bi se potrošačima pružile bolje informacije, među ostalim digitalnim sredstvima, o pojedinostima kao što su podrijetlo hrane, njezina hranjiva vrijednost i ekološki otisak. Strategija „od polja do stola” sadržavat će i prijedloge za poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu.

Migracije

A.      Migracije ili seljenje stanovništva prema bogatim državama

Kad smo bili djeca, igrali smo se skrivača. Cilj je igre bio pobjeći i sakriti se negdje gdje te tvoj suigrač neće pronaći. Ta me dječja igra asocira na današnje stanje, gdje ljudi žele pobjeći i sakriti se negdje, od briga, a naročito od virusa. Kako i kamo pobjeći od virusa kad je on u „društvu“ s nama? Uvijek su postojale migracije: ljudi, ptica, riba, bakterija i virusa u svim smjerovima na Zemlji. Na sjevernoj polutci Zemlje živi 88 % ljudi. Gustoća ljudi prema podacima iz 2013. godine na kopnenom dijelu Zemlje iznosi 52 stanovnika po četvornom kilometru u Aziji 90,8, u Europi 70,5, Angloamerici 16,2, a u Africi 36 st/km². Stalno su bile prisutne migracije ljudi, od juga prema sjeveru, kako u Angloamerici tako i u Europi. U staro vrijeme, kad su ljudi htjeli odseliti u druge predjele Zemlje, obično su se interesirali raste li kukuruz na teritoriju ili u državi u koju se željelo putovati, jer ta biljka raste u klimi prikladnoj za čovjeka. Danas, u doba Interneta, moguće je vidjeti na običnom mobitelu mjesta gdje se „sakriti“ ili odseliti tj. migrirati. Uobičajeno ljudi migriraju u bogate države. Bogatstvo države klasificira se društvenim bruto proizvodom po glavi stanovnika, što je vidljivo na rang listama https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_(nominal)_per_capita

Država Qatar je najbogatija, pa bi se onda trebalo „sakriti“ u njoj. Logično je da se migrira iz gusto naseljenih u rjeđe naseljena područja. Po toj se logici ne isplati seliti iz Zagreba u New York, jer je gustoća približno ista, oko 1200 st/km². Moja pokojna prijateljica, penzionerka Katy, doselila se iz New Yorka u Zagreb, jer je gradski prijevoz bio jeftiniji u Zagrebu nego u New Yorku. Između 1892. i 1954. godine uselilo se u New York 17 milijuna ljudi. Jedan od njih bio je Petar Librić iz Vrhovčaka  (desno na slici) iznad Samobora.

                                 Ovakvim  brodom plovio je Petar Librić u New York oko 1900.g 

                                                           ( Iz arhive F. Bahovac) 

koji je dvaput putovao u Ameriku na početku XX. stoljeća. Iz obiteljskih priča doznajemo da je konjskom zapregom vozio vino u bačvi od 800 litara do Rijeke, ukrcao bi se potom na brod, pa bi putnicima na brodu prodavao vino. Kad se vratio u rodno selo, sagradio je gostionicu. https://photos.app.goo.gl/FicDLwojNPnmz3vH6

Mnogi migranti iz naših krajeva vraćali su se doma, slično Petru, te mome bratu Tomeku i ujaku Matiji. Danas je kao pravilo da migriraju mladi, a vraćaju se doma penzioneri!? koji su otišli prije 40 godina. To nije dobra demografska praksa. 

Na kraju  pjesme „Putnik“ koju smo učili napamet u  pučkoj  školi  Petar Preradović (1818-1873) prikazuje i današnji duh nacije.

…"Tebi opet duša diše, Tebi srce opet bije,
   Domovino, majko sreće!
   K tebi opet sin se kreće,
   Od radosti suze lije.

Primi opet svoje dijete,
   Primi vijek će tvoje biti,
   Ljubit tebe svako doba,
   U tvom polju daj mu groba,
   S tvojim cvijećem grob mu kiti!!"

Pa, i ptice se vraćaju natrag u svoja gnijezda. O migraciji i vječnoj ljubavi među rodama postoji aktualna i istinita priča o Klepetanu (muško) i Malenoj (ženka) u Brodskoj Varoši u Hrvatskoj. . Klepetan odlazi u jesen na jug Afrike, 13 000 km dalje, i vraća se 23. ožujka natrag k svojoj Malenoj, koja ne može letjeti, jer ima slomljeno krilo. Uz pomoć Stjepana Vokića ta ljubav živi već 20-ak godina. Više kliknite na:https://www.youtube.com/watch?v=p2XR1Zx5CPY 

B.      Migracije prema državama sa zdravim okolišem

Ljudima nije interesantno samo bogatstvo nego i očuvani okoliš neke države. Kako doznati koja država čuva svoj okoliš? Budimo i sada na razini mudrosti naših predaka te pogledajmo raste li kukuruz u pojedinim državama, što je indirektno uradila grupa stručnjaka za okoliš (ekologisti) na sveučilištu YALE u SAD-u. Oni su preračunali ne samo novčano bogatstvo država nego su uzeli i mnoge indikatore vezane uz vitalnost ekosustava i zdravlje okoliša. Predstavili su globalni mjerni sustav (metriku) za okoliš, gdje se može vidjeti ljestvica s 180 rangiranih država kroz tzv. EPI-ekološki indeks učinka 2020, prema problematici održivosti okoliša 

Za stvaranje globalnog mjernog sustava procjenjivali su 32 indikatora kroz 11 učina.

 Na crtežu  se vidi kako su po značaju ekološkoj održivosti (vitalnosti ekosustava) dali 60 % bodova, dok su zaštiti okoliša (zdravlju okoliša) pridružili 40 %. Ekološka održivost sistematizirana je ovako: biološkoj raznolikosti staništa su dali 15 %, uslugama ili „proizvodima“ koje dobivamo od ekosustava, primjerice za drvo 6 %, riblje blago 6 %, izvorištu voda 3 %, utjecaju klimatskih promjena 24 %, emisiji onečišćenja 3 %, krutim česticama u zraku 3 % boda. Dalje, raspodjela bodova prema zaštiti okoliša navedena je ovako: kvaliteta zraka 20 %, sanitetska i pitka voda 16 %, teški metali 2 %, otpad 2 %, izloženost finim česticama 11 %, kruta goriva 8 % bodova. Utjecaji na okoliš su bodovani: emisija CO₂ u atmosferu 11,6 %, pitkoj vodi 9,6 %, otpadnim vodama 6,4 %, kočarenje kod ulova riba 1,8 % bodova.

Svi ovi indikatori preračunati su za svaku zemlju i uspoređeni s BDP i sve je vidljivo na rang listi.

Na rang listi EPI ekološkog indeksa učinka 2020, Danska je prva, dok je na rang listi Monetarnog fonda (IMF) na 16. mjestu od 180 zemalja. Hrvatska je na listi IMF na 55. Mjestu, dok je na ekološkom indeksu EPI na 35. mjestu. Podaci iz ove dvije tablice pokazuju kako je Qatar na prvom mjestu na IMF rang listi, dok je na rang listi EPI ekološkog indeksa na 122. mjestu. Pustinjska država Niger bogata je uranovom rudačom koja je jedina prava budućnost dobivanja energije kada će ponestajati nafte, a nalazi se na 153. mjestu EPI indeksa 2020. Potraga za ekonomskim prosperitetom očituje se u industrijalizaciji i urbanizaciji što često ima za posljedicu više zagađenja zraka i vode i druge negativne pojave u ekosustavu. No, bogate države mnogo investiraju u zdravlje okoliša, izgradnjom potrebne infrastrukture koja osigurava čistoću pitkih i sanaciju sanitarnih voda te u smanjenje zagađenja okolnog zraka i kontrolu opasnog otpada, čime se smanjuju javnozdravstvene krize. Na njemačkoj televiziji gledam kako je jedna kemijska tvornica stara 120 godina svojim otpadom onečistila podzemne vode. Prema tome, kuda se „sakriti“ – u Dansku, Qatar ili u Njemačku, koja je na desetom mjestu EPI indexa?

 

C.      Može li se migriranjem ljudi izbjeći pandemija COVID-19?

Problematici migriranja valja dodati aktualnu brigu svakog od nas pojavom brzog rasprostiranja virusa COVID-19. Svjedoci smo globalne pandemije. Za sada još nema lijeka protiv tog zloćudnog virusa, nego ga se čuvamo jednostavnim mjerama: nošenjem maski na licu i socijalnom distancom. Svjetska zdravstvena organizacija također daje rang-liste država i kontinenata širenja pandemije virusa COVID-19, koje se svakodnevno mogu pratiti. Iz kartnih i rang-lista pokrajina i država s pojavom COVIDA-19 može se zaključiti kako Amerika i Europa nisu baš najbolja mjesta za migriranje. Sve je vidljivo na ovoj stranici https://covid19.who.int/.No, od  COVIDA-19 može se ipak sakriti i to u Sjevernoj Koreji,  gdje je broj oboljelih ljudi nula i broj smrtnih slučajeva također nula .

Selo i grad

Grad umara, selo odmara. Selo je zdravlje, grad je bolest.

(A. G. Matoš, 1873. – 1914.)

A) Selo prava domovina

Za vrijeme ovih nedaća pitamo se gdje smo fizički i ekonomski sigurniji, u selu ili u gradu? U traženju odgovora, evo još nekih Matoševih misli i pogleda koji vrijede i danas: "Pitanje seljačkog posjeda je dakle najvažnije pitanje politike hrvatskog narodnog održanja. Što je veći grad to nas više udaljuje od prirode. Grad ubija, selo oživljuje. Selo je humanije od grada vraćajući mu svoj kruh svagdanji. Da je cijela Hrvatska Zagreb, ne bi bilo Hrvatske. Da nema sela, ne bi više bilo hrvatskog Zagreba. Taj puk je živ i bodar kao gorski vrutak i dao nam je najbolje ljude. Prava domovina je krasno, zdravo, tiho, siromašno i idilsko naše ladanje."

                             Žitelji sela Vrhovčaka na početku XX stoljeća (Arhiva: F Bahovec)

Sjećam se kako sam se začudio kad sam u poznatom svjetskom časopisu "National Geographic" pročitao koje su najveće katastrofe koje čovjeka mogu zadesiti na ovom planetu. Tako su bile nabrojene katastrofe od: izbijanja vulkana, potresa, poplava, požara, suše, ledene kiše i visokog snijega, naleta skakavaca i pandemija smrtonosnih bolesti. No, na kraju tog članka je, kao katastrofa, spomenuta velika koncentracija ljudi u prostoru, primjerice u gradovima ili na stadionima. U ljudskoj svijesti i podsvijesti su sve te katastrofe kao ugroze stalno prisutne.

Citiram misao iz bloga Agrokluba koja se lijepo uklapa u moje razmišljanje o prednostima i manama života u selu i gradu: "Mislim da je izjava "mlade treba zadržati na selu" pogrešna. Iz moje perspektive mlade je potrebno motivirati da napuste grad i presele na selo. Onda će i ovi koji žive na selu i razmišljaju o odlasku, zasigurno ostati. Najvažniji faktor odabira života na selu je po meni cijena životnog prostora. Tu bi se trebala "slomiti" brojna koplja. Zamislimo mladi bračni par koji se odlučuje dići kredit za kupovinu svoje nekretnine. Cijena prosječne nekretnine u gradu, one za koju se "isplati" plaćati kredit 20 – 30 godina, otprilike je 100 tisuća eura. Za taj je novac na selu moguće riješiti stambeno pitanje, praktički u pola cijene, te ostatak novca uložiti u jedan ili čak dva posla."

B) Povijesne crtice o preseljenju ljudi iz sela u grad

Glavna karakteristika sela vezana je uz pučanstvo koje se bavi poljoprivredom i to je važna razlika u odnosu na gradski način života. Bilo kako bilo, brojnost stanovnika u našim se selima smanjuje, a u gradovima se povećava. Geneza te pojave nije od jučer, to je proces koji traje više od sto godina. Prenapučeno selo "prazni se" preseljenjem ljudi iz sela u druge države ili domaće gradove. Migracija je bila ubrzana nakon 1945. g. kada je radnička klasa preferirana zbog želje brzog industrijskog razvoja društva i kada je marksistička teorija društva bila glavna politika.

Tada su se primijetile očite razlike života između sela i grada: rad u poljoprivredi u principu je naporniji i vremenski neodređen, pored toga, ekonomski položaj seljaka je slab i nestabilan, nema zdravstveno i socijalno osiguranje, starost mu je neizvjesna, politička participacija gotovo na nuli; seljak je sasvim na dnu ljestvice socijalnog prestiža. Radništvo u gradovima nije imalo taj stres, jer se svakog mjeseca dobila neka plaća ili plaćica.

Usput, preseljenje (migraciju) seljaka u grad ubrzava "zakonodavac" koji sebe smatra građaninom, koji živi u gradu i stvara zakone koji njemu odgovaraju. Iz francuske marksističke teorijske tradicije seljaštvo jest klasa ako ima osviještene posebne interese, a u suprotnom nije i ponaša se kao vreća krumpira, pasivan objekt. "Parcela, seljak i porodica; pored toga druga parcela, drugi seljak, druga porodica. Skup takvih parcela čini selo, a skup sela čini departman. Tako se velika masa francuske nacije formira prostim sabiranjem istoimenih veličina kao što krumpiri u vreći čine vreću krumpira. Oni su stoga nesposobni da istaknu svoje klasne interese. Oni sebe ne mogu zastupati, njih mora netko drugi da zastupa“.[i]

 Kod nas se danas, uoči izbora za zastupnike u Sabor, koje ćemo imati 5. srpnja, moramo pitati tko će seljaštvo zastupati. Hoće li to biti neki "pametni klasni elementi", primjerice netko iz mnoštva današnjih na brzaka formiranih političkih stanaka. Evo ideje ili teze koja će ponovno biti ostvarena. Formirati u Saboru ponovno drugi dom koji će štititi stanovništvo iz ruralnih županija od prevlasti urbanih građana.

C) Prednosti života na selu.

Već deset godina pokušavam sebi i drugima svjedočiti pojam održivosti kojim se može poticati ljude da se iz gradova vrate u sela. Naime, ovdje selo ne treba doživljavati kao ladanje, nego proizvodno selo,živo selo,  puno života i radosti. Valja tražiti jake eko, energetsko ekonomske argumente za taj stav.

Prvo uzmimo u obzir izjavu bogatog Warrena Buffeta: "Ne troši novac koji nemaš." Krediti, zajmovi su izmišljeni od strane potrošačkog društva. Tu je izjavu jedna naša baka izrazila jednostavnije. Ne kupujte ono što vam ne treba, jer ćete prodavati ono što vam treba. Zemlja nema cijenu izraženu u $ ili €, ona je seljaku bila i jest  najveća vrijednost.

Drugo, uzmimo da je dnevno globalno zračenje 4 i 5 kWh/m² od proljeća do jeseni na horizontalnu plohu vrta isto u Zagrebu i u Kini, što je važno, jer češnjak "voli" osunčane vrtove, a mi ga uvozimo iz Kine.

Rast obične trave i češnjaka primjer su racionalnog korištenja Sunčeve energije, koju treba uspoređivati s energijom dobivenom iz fosilnih izvora. Zašto se bježi od uzgoja koza i krava koje su veliko blago – jer štale već postoje, i postoje napuštena sela. Znam tri starije osobe u mom kraju koje uzgajaju koze, dok mnogima to nije san, nego im izgleda kao tortura. Krava i koza su dio "inventivnog lanca" pretvorbe Sunčeve energije u korist proizvodnje najcjelovitije hrane – mlijeka. Ali ta pretvorba ima svoju kvaku koja se mnogima ne sviđa, jer gube svoj komoditet, što je krucijalna različitost života u gradu i na selu. Jednostavna pojava te različitosti ogleda se u pojavi kada zavežeš kravu za jasle i sebe si zavezao za te jasle. Slično, pogledajte zaposlenike koji rade u tvornicama na trakama i trgovkinje na šalterima, svi rade naporne poslove te su isto "zavezani" za jasle i mobitele iz kojih dobivaju naređenja pretpostavljenih.

Krava koja pase travu i daje mlijeko najrentabilnija je, najekonomičnija i najekološkija primjena Sunčeve energije. Krava je "stroj" koji ima snagu od 700 W i stalno je u pogonu. Više o ostalim prednostima života na selu pročitajte na: 

Ako imate sve kućanske aparate, onda je život na selu jednak životu u gradu. Jednostavnije je putovati 50 km iz udaljenijeg sela na radno mjesto nego kroz gradsku gužvu. I prije je postojao pojam seljak – radnik, koji je živio na selu i radio u gradu. U toj kombinaciji radništva mnogo se prigospodarilo u zadnjih 70 godina. Pandemija Covid -19 nas je prisilila kako je rad na daljinu, dakle iz sela, ekonomski i ekološki ostvariva opcija. Manje se onečišćuje prostor ako se hrana proizvodi blizu kuće i ne treba je transportirati 200 i više kilometara. Porodice koje žive na selu uključuju i djecu za mnoge radne aktivnosti u vrtu i polju. Na selu je čišći zrak i nema buke. Jasno je da na selu treba raditi. Nema više poslova gdje se dođe i sjedi za pisaćim stolom, telefonira i malo društvira po sastancima. Jasno, manja je i vjerojatnost zaraze tamo gdje je manje ljudi, a to je ruralno područje.

JK 22. lipnja

---

[i]Ivan Cifrić: Leksikon socijalne ekologije, Školska knjiga, str. 33)

Nedjeljni šoping u doba pandemije, da ili ne?

Naš je primarni identitet postati potrošač – ne majke, učiteljice ili poljoprivrednice, već potrošači. Kupujemo i kupujemo i kupujemo.-Anni Leonard

A.) Događaj br. 1, biblijski

Ljudi su uvijek radili razne pokuse i probe kako bi pronašli rješenje svojih problema. U biblijsko doba dvoje vlasnika karavana na putu iz oaze A do oaze B raspravljali su (možda je pala i neka oklada!) hoće li karavana prije stići u oazu B ako hoda svaki dan ili ako ide šest dana, a sedmi dan se odmaraju i ljudi i životinje. Rezultat pokusa je bio: prije je stigla karavana koja se sedmi dan odmarala. Recimo da je ova „znanstvena teorija“ prihvaćena i pretvorena u zapovijed, kojeg je Mojsije prije 1300 godina(pr.Kr.) priopćio zajednici sinova Izraelovih: Neka se posao obavlja šest dana. Sedmi dan neka vam bude sveti dan, dan potpunog počinka u čast Jahvi. Tko bi radio u taj dan, neka se kazni smrću. (Izlazak 35, 2)

Crtež iz:  The  Bible, The British  bible society London, 1955

B.) Događaj br. 2, današnji

Vrijeme nam je dosuđeno kao suživot u Covid 19 pandemiji. Svaki dan smo slušali odgovorne ljude iz Stožera civilne zaštite RH: predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i različite zdravstvene radnike, profesionalce, epidemiologe. Slušali smo svaki dan na TV-presici podatke o broju umrlih, zaraženih te izliječenih. Stožer je propisao mnoga pravila i zabrane koje se odnose na ponašanje ljudi. Zabrana rada trgovina nedjeljom naviše je kritizirana. Brojao sam, 10 puta su novinari ili različiti lobisti postavljali pitanja stožeru o toj zabrani. Iako je stožer produljio satnicu rada trgovina u šest dana u odnosu na sedmodnevni tjedni rad, ipak lobisti velikih robnih kuća „ucjenjuju“ Vlast zbog neradne nedjelje otpuštanjem 15 000 radnika. Otpuštanje radnika i pad BDP-a spominju mnogi kolumnisti u medijima i predstavnici različitih udruga. Sindikat trgovaca već godinama se sučeljava oko tog prijepora s Vlasti i Ustavnim sudom. Gdje je istina, što je pravilno rješenje?
C.) Događaj br 3, budući
 Kada prestane pandemija, nakon izbora 5. srpnja, nova Vlast donosit će zakon o radnoj nedjelji. Uključite se od  obiteljske, mjesne,  do zakonodavne razine. Pišite svom predstavniku! kojeg ste izabrali tj. zaokružili na budučim izborima.

D.) Analizirajmo ove prijepore!

a) Preporuka stožera o neradnoj nedjelji temelji se na potrebi što manje kontakata ili sučeljavanja mnoštva ljudi. Zbog virusa koji se širi disanjem, preko aerosola, šest dana je povoljnije nego sedam dana.

b) Lobisti tvrde da u nedjelju imaju najviše kupaca. Stožer je preko fiskaliziranih računa provjerio tu tvrdnju i ustanovio je da se u robnim kućama najviše trguje u petak.

c) Prema kupovnoj moći stanovnici će svoj novac potrošiti jednako u šest dana kao i u sedam dana šopingiranja. Inače, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku. Neto primanja građana jedan su od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Stanovnik RH godišnje raspolaže sa 4.800 eura kupovne moći, što je 40 posto europskog prosjeka, koji iznosi 11.699 eura, pokazalo je istraživanje koje GfK provodi svake godine za 41 zemlju u Europi.

d) Naša kupovna moć je upola manja, a imamo više kvadrata šoping centara po stanovniku nego Švicarska i Njemačka. Na 1000 stanovnika izgrađeno je 260 četvornih metara u trgovačkim centrima, što je 17. mjesto u Europi. Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka. Otplate kredita vlasnika šoping centara vjerojatno su razlog pritiska različitih lobista za rad u nedjelju kako bi se iscijedili svi kupovni i vremenski resursi stanovnika. Istraživanja kupovne moći građana 65+ u Njemačkoj pokazale su kako rastu i plaće i mirovine, ali kupovna moć ne raste nego s vremenom ostaje ista.

e) Pandemija uzrokovana korona virusom imala je utjecaj i na naš životni stil, a shodno tome promijenili smo ili barem na kratko modificirali i navike kupovanja. Prema istraživanjima Državnog zavoda za statistiku, na online prodaju prošle je godine, prije pandemije, otpadalo tek 16 posto, a danas vlasnici web šopova bilježe rast i do 60 posto. To su glavni protivnici današnjih robnih kuća, a ne stožer koji, zbog zdravlja, traži neradnu nedjelju. Prema tome, ne moramo automobilom ići u robnu kuću kada nam se roba može dostaviti pred vrata. Time smo čak omogućili poljoprivrednicima da svoju robu prodaju direktno potrošaču, čime su isključeni posrednici – robne kuće i „zelena mafija“.

f) Ali sedmi dan je sveti dan, blagoslovljen dan. Nekoj trgovkinji, majci maloljetne djece, nedjelja je dan kada mora biti s djecom koja vape za skrbi i nježnošću svoje majke. Lobisti globalista, morate odgovoriti toj djeci zašto njihova majka mora nedjeljom biti za pultom u trgovini. Mnogi ne znaju kako je jedan sat djetetadulji od sata nekog starijeg čovjeka, jer je vrijeme subjektivna veličina . To dijete bezgranično dugo čeka svoju majku. Netko im je ukrao majku i vrijeme. Zašto trgovci kradu vrijeme toj maloljetnoj generaciji?

Za vrijeme Mojsija, onaj tko bi prekršio zapovijed rada nedjeljom, bio bi ubijen, što se danas neće dogoditi niti jednom direktoru ili vlasniku robne kuće, ali sve će nas kazniti priroda koja ne oprašta nikome, koju nemilosrdno uništavamo zbog prevelike potrošnje. Više o tome vidi na sljedećim linkovima, naime, o toj sam problematici pisao već od 2011. godine.

https://ekovalen.blogspot.com/2011/10/rad-nedjeljom.html

https://ekovalen.blogspot.com/2012/08/globalizam-i-okolis.html

Uobičajeni linearni put stvari: rudnik-tvornica-trgovina-kuća- spalionica, crtež iz Anny Leonard knjige

g) Pod dojmom sam poruka iz knjige Anni Leonard „Priča o stvarima“ (The story of stuff)[i] gdje ona analitički razmatra ponašanje ljudi prema svim stvarima koje nas okružuju i koje smo kupili u nekom od šoping centara. Na primjeru obične pamučne majice, knjige i računala pokazuje sve sastavnice i troškove vezane uz očuvanje okoliša. Evo njezinih misli: Kupljena stvar se najprije odloži u dnevnu sobu, zatim se nakon nekog vremena premjesti u neku drugu sobu, pa onda u neku ostavu ili ropotarnicu, pa na koncu završi na komunalnom smeću ili deponiji. Kada se pogleda ukupni industrijski otpad, gdje je uključeno građevinarstvo, rudarstvo (dobivanje nafte), svi procesi dobivanja metala koji iznose 76 %, onda na komunalni otpad otpada samo 2,5 %. Ilustracije radi, pogledajte svoj vjenčani zlatni prsten – za njega je trebalo iskopati 20 tona rudače. Ovisimo o ovom planetu gdje trebamo jesti, piti, disati i živjeti. Kada se uzmu u obzir pravi eksterni troškovi zaštite okoliša, onda voda u bocama košta oko 2000 puta više od vode iz slavine! Možete li zamisliti da platite 2000 puta veću cijenu bilo čega drugoga? Što kažete na sendvič od 10.000 dolara? Najčešće smatramo da su voda i zrak besplatni, da se mogu nekontrolirano koristiti. Mislimo kako ćemo situaciju poboljšati recikliranjem nekih stvari koje smo kupili. Recikliranje je ono što radimo kada nema više mogućnosti da proizvod prvo izbjegnemo, popravimo ili ponovo upotrijebimo. Evo pravila. Prvo: smanjite nabavu. Ne kupujte ono što vam ne treba. Popravak: Popravite stvari ako još uvijek ima života u njima. Ponovna upotreba: Podijelite. Na kraju reciklirajte, tek onda kada ste iscrpili sve mogućnosti. Važan je pojam  kružno gospodarstvo , vidi link.

Vlasti i medijima priopćio bih: borite se da velike globalne tvrtke ponovno organiziraju servise mnogih kućanski aparata, a ne da se oni, još funkcionalni, bacaju u smeće, što je svetogrđe prema Zemlji.

To će biti jedan od načina da se trgovce manje optereti nedjeljom. Koronavirus nas prisiljava da shvatimo da o Zemlji svi ovisimo i da je svi trebamo čuvati.

---

[i] Anni Leonard: The story of stuff, Simon & Schuster ebook, New York, 2010.

Sjetva

Najveći događaj godine je žetva.(kineska poslovica)

Priča br. 1: Treba li zbog straha od smrti staraca, koji će i onako umrijeti, paralizirati proizvodnju? Glad je vladala u nekom dalekom carstvu. Car je naredio da se ubiju starci, jer će tako biti manje usta koja treba nahraniti. Ljudi su poslušali tu naredbu. No, neki su svojeg djeda sakrili kako ga vlasti ne bi pronašle. Glad je bila sve veća, jer su ljudi pojeli i sjeme, pa su pitali djeda u skrovištu što sada treba činiti, jer je vrijeme sjetve. On im je rekao: „Skinite šopnati pokrov s krova od ražene slame i pronaći ćete preostala zrna raži.“

Važan je zadatak staraca na mlađa pokoljenja prenijeti neke mudrosti koje su stekli u životu. Najčešće su te mudrosti jednostavne i lako razumljive.[i] Nema žetve, ako nema sjetve. Rečeno jednostavno, oštro kao Ockhamova britva: Glad obično nastupi kada se pojede sjeme. No za sjetvu, uz sjeme, treba imati i tlo, strojeve, oruđa i ljude. Izračunao sam da stanovnici koji imaju svoje kuće i dvorišta (takvih je 62 % u RH) mogu oko 15 000 ha tla pripremiti za obrađivanje. Neki građani u Zagrebu i drugim gradovima dobili su društveno zemljište za uređivanje svojih vrtova. Što trebaju učiniti oni koji žive u stanovima? Napuniti zemljom što više zdjela, lonaca i tegli i izvršiti sjetvu povrća s presadnicama!!! Znam da to zvuči čudno. Bilo nam je čudno i kada smo čitali kako Kinezi sade kupus u teglama i drže ih na prozoru. Rajčica, kupus, patliđani, blitva u tegli…, to je moguće. Kliknite za novu vrstu povrtlarstva:

.Koliki je prinos ili urod po jednom četvornom metru tla? Kliknite za više informacija: 

                        
                                 Nedjeljni izgled  trga prije više od sto godina .
                                     Danas na tom  mjestu ima desetak kafića. (Iz zbirke F. Bahovac)

Priča br. 2: Do bu nahranil ove ljude kaj sidiju? Do bu nahranil ove ljude kaj sidiju, a tak puno posla ima za delati v polu v trsju i na tramniku. Bile su to riječi mojeg tateka na našem glavnom trgu u ljetno vrijeme prije tridesetak godina. Danas je taj plac potpuno prazan. Ljudi su doma zbog karantene. Prije karantene na tom placu u više od deset kafića sjedilo je mnoštvo ljudi i pilo kavu. Uz pandemiju i potres, uz sve izvanredne mjere, preporuke, zakone, uredbe, naredbe, prijetnje, koje nas pritišću u ovo vrijeme nedoumica i neizvjesnosti, javljaju se nove nepoznanice među kojima valja istaći hoće li se moći i koliko izvršiti sjetva. Poljoprivreda bi trebala uskočiti i ublažiti gubitke BDP-a zbog pada industrije i turizma?! Tražimo svjetlo na kraju tunela. Kinezi imaju jednu izreku: Kada dođeš pred zid i vidiš da nema izlaza, znaj da ih imaš barem stotinu. Pronađimo te izlaze! O jednom od tih „izlaza“ pisao sam prije 8 godina Podsjetnik o poduzetništvu“? Kliknite na: 

Naime, glavna je poruka kako se vratiti na staru etiku gdje su rad i štednja bili glavne okosnice u odnosu na današnju globalizacijsku filozofiju – zaduživanja, a sve  probleme u gospodarstvu će tržište srediti[ii]. Čitam u novinama:“Vlada mora pod hitno ponuditi viziju oporavka gospodarstva“.Vizije,  izlaska iz  kriza sadašnjih  i ranijih, bile su „razapete“ između dviju etika ponašanja kako građana tako i vlasti  zadužite se ili štedjeti!

Stara etika	Nova etika
Rad	Dokoličarenje
Štednja	Zaduživanje
Konkurencija	Protekcija
Žrtvovanje	Sebičnost
Nejednakost	Jednakost
Bogatstvo	Nacionalizacija
Poštivanje zakona	Ne poštivanje zakona
Prihvaćanje rizika	Ne prihvaćanje rizika
Korisnost/produktivnost	Kvaliteta života
Investicije	Opća potrošnja

Ekonomskim rječnikom rečeno  kako rješavati zaposlenost i potrošnju te standard građana fiskalnom ili monetarnom politikom? . Fiskalnom politikom  Vlada određuje poreze za   prikupljanje novca za opće potrebe   dok monetarnom politikom odlučuje oko  tiskanje i posuđivanja novca. Novac je roba kao i svaka druga roba koja se može nabaviti i prodavati.  Američki dolar $ upotrebljava se kao  obračunska jedinica u međunarodnoj trgovini. No,  dolar je do 1971 g.  imao zlatno pokriće gdje je $35 dolara zamijenjen za 1 unča ( US ounce= 28,349 g) zlata. To je bio tzv. gold standard koji danas više ne vrijedi i ta valuta se  tiska i njome se kupuje nafta koja je krv današnje ekonomije.   Rješavanja svjetskih krize uz mnoge ekonomske studije  nagrađene Nobelom bavile su se istom tom problematikom da li štediti ili se zaduživati.Paul Krugman[iii] nobelovac napisao je knjigu „Odmah okončajmo ovu  krizu!“ gdje se zalaže ne  štedjeti i njemu bi bila  čudna  izjava mojeg oca

U izolaciji sam, sjedim pokraj računala, tražim „izlaze“ čitajući sve što mi dođe pod ruku. Pod dojmom sam poruke iz knjige „uskadištene“ na mojoj Kindle platformi „Kraj rasta“ (The End of Growth) Richarda Heinberga. Poruka iz knjige glasi: Više ne vrijedi mjerilo BDP-a za procjenu dobrog gospodarstva, što slušamo iz svjetskih centara moći. Danas postoje i drukčiji pokazatelji dobrog gospodarenja. Izdvojit ću samo dva, tzv. pravi indikator napretka Genuine Progress Indicator (GPI) i ljudski razvojni indeks Human Development Index (HDI) koji pokazuju i kvalitetu života kroz socijalne, inovativne ili ekološke vrijednosti.  Afera Agrokora je li to možda kriva nova etika?

Fosilna hrana: Konzumiranje naše budućnosti. Za proizvodnju i transport svake kalorije hrane u prosječnoj američkoj prehrani potrebno je oko 10 kalorija fosilnih goriva. Ostale poruke glede hrane iz knjige istog autora su na linku: 

Bolje jeuštedjeti kWh energije i litru vode, nego proizvesti kWh energije i iscrpsti litru vode iz podzemnog izvora. To je pozitivan proces, a nije naveden, tj. sumiran u BDP-u. Stalno slušamo na TV kako se treba zadužiti da bi se postigao neki BDP, tj. kako bi u budžetu bilo novca za sve naše potrebe. Izgleda da je velika mudrost, koju upravo sada rješava Vlada, kako ljude koji sjede u kafićima „natjerati“ k motiki.

Priča br. 3: Kukuruzni, a ne bijeli pšenični kruh.Već su stari Latini znali reći: „Trbuh zadaje čovjeku najviše posla.“ Rim je propao, jer je bilo premalo robova koji bi brodovima dopremili žito iz velikog Rimskog carstva. U najstarijoj molitvi „Oče naš“ postoji rečenica: Kruh naš svagdanji daj nam danas… Od naših staraca čuli smo: Gdje ima kruha ikakva, nema glada nikakva. Ponovite ovu rečenicu, rekao sam svojim unucima. Oni su uz smijeh odgovorili: Gdje nema kruha nikakva, nema glada ikakva.

Mojem je ocu u dubokoj starosti liječnik rekao da nije zdravo jesti bijeli kruh, nego kukuruzni, a špek nikako. Onda sam mu ja jednom kupio kukuruzni kruh uz napomenu da mu je to propisao liječnik. Opsovao je i mene i liječnika: Daj mi bijeli kruh, jer sam cijeli život jeo tvrdi, kukuruzni kruh. Dakako da sam udovoljio tati. Poslije mi je jedan priznati doktor rekao kako starim ljudima nije uputno propisivati stroge dijete.

Sjećam se kako je baka pekla kruh u petak, devet velikih hljebova, koji bi do četvrtka bio strašno tvrd i već pomalo pljesniv. Poslije smo doznali kako je taj kruh zapravo bio zdrav, jer je u toj pljesni bilo penicilina (antibiotik) koji je mnoge ljude izliječio od tuberkuloze.

Za života mog oca prinos kukuruza je bio 0,5 kg po četvornom metru, dok je pšenice bio 0,2 kg, pa se kruh od kukuruznog brašna jeo zbog rentabilnijeg iskorištenja tla kojeg nije bilo dostatno za pšenicu. Danas u industrijaliziranoj proizvodnji hrane navedeni prinosi mogu se skoro udvostručiti, ali se i uzročno-posljedično događa i veće onečišćenje tla i vode.

No, kada dođe prava kriza, onda mnoge ekonomske analize ne vrijede. Ostane nam mudrost naših staraca koji su govorili „krpež i trpež“ drže svijet.
.Uzmimo racionalnom eventualnu mjeru Vlade s uredbom o većem trošenju kukuruznog kruha.

Priča br. 4: Nema gladi dok iz jednog krumpira izrastu tri

Moj ujak Matija vratio se bolestan iz Amerike gdje je radio u rudniku. Dočekali su ga moj djed i moja majka koja je tada bila mala djevojčica i koja mi je to pričala. Ona, jer je bila najmlađa, tada je prvi put vidjela svog brata koji joj izgledao kao starac. On je rekao, kad ga je djed 1909. vozio doma od samoborskog kolodvora do sela Otok: „Tatek, dok god kod nas iz jednog krumpira izrastu tri, ja više nikam nejdem.“ U to se vrijeme zbog neimaštine išlo u pečalbu u Europu i u Ameriku. Već je tada bila poznata uzrečica o „američkom snu“. Danas isto postoji i „europski san“ o radnim mjestima koja sanjaju mlađi naraštaji. Očito je da treba pročitati cijelu Šenoinu pjesmu „Budi svoj“ 

U doba pandemije velik broj ljudi koji su živjeli ili žive u Europi morat će se vratiti doma, što stvara novu nepoznanicu za svaku obitelji i svaku vlast. Rekordi današnjih prinosa su: krumpira je 3,5 kg, kukuruza 1,5 kg i pšenice 1,1 kg po četvornome metru. Ovo su tri naše osnovne hranidbene biljke.

Dakle, sjetva, kakva takva, trebala bi trajati od 20. travnja do 20. svibnja. Neka sjetva krumpira bude najvažnija.

Danas  slavimo Dan Planete Zemlje. Vijest dana! Cijena nafte ispod nule -35$ po barelu!!??Špekulanti su u igri-izgleda. Inaće je cijena nafte 18,14 $ po barelu.

---

[i] Wilhelm Ockham, franjevac i filozof, živio oko 1280 g. rekao je:  „Besmisleno je koristiti više pretpostavki, ako se neki pojam može pojasniti s manje pretpostavki.“ Ili, preneseno, treba odstraniti sve što je suvišno ili ako se nešto može postići s manje, uzaludno je trošiti više.

[ii] Prema  časopisu: Bussness horizonts 1984 (3) 5

[iii]  Paul Krugman: Odmah okončajmo ovu krizu, Algoritam, Zagreb, 2014