Umjetna inteligencija AI i održivost

 

Ne može me pobijediti računalni šahovski program. G. Kasparov, šahovski velemajstor, prvak svijeta

Uvod; Ipak ga je pobijedio 1997. AI program DEEP BLU. Umjetna inteligencija AI [i] (pokrata od artificial intelligence) sposobnost je nekog uređaja (računala) da oponaša ljudske aktivnosti poput: prevođenja jezika, zaključivanja, učenja, planiranja i pospješivanja kreativnosti, igranja igara. Ovaj tekst može se samo jednim klikom prevesti u bilo kojih od stotinjak svjetskih jezika. Štoviše, može se čavrljati, komunicirati putem chat sučelja ili robota chatbota. Upotreba chatbota jednostavna je kao i razgovor s nekim.

Danas je aktualan jedan svjež algoritam ili program umjetne inteligencije AI koji se naziva ChatGPT (pokrata od Chat Generative Pretrained Transformer) koji je u studenom 2022. tržištu ponudila tvrtka OPENAI. S tim se programom može razgovarati, što je najviša razina komunikacije na relaciji čovjek – stroj. https://en.wikipedia.org/wiki/ChatGPT

Pogledajte moj razgovor sa strojem koji sam pitao koja je ljudska dobrobit rada u vrtu. Naime, u Hrvatskoj oko 60 % stanovništva živi u gradovima, dok oko 40 % ljudi živi u ruralnim područjima koja su blizu nekog komada zemlje za obradu. Količina hrane zajedno s povrćem koja se proizvodi u EU vidljiva je nas lici

                                                        

Razlika vrijednosti stvorenog  proizvoda  i troškova  proizvodnje u EU  poljoprivredi 

je 178,4 milijarde Eura (Iz infograma EU Parlamenta-a

A. Prvo moje pitanje za GPT-u: Kako motivirati ljude da ručno, motikom, obrađuju svoj vrt pokraj stambene zgrade?

Odgovor OPEN GPT-a:

„Postoji nekoliko načina na koje možete motivirati ljude da si obrađuju vrt korištenjem motike:

1. Povećanje svijesti o zdravoj hrani: Povećajte svijest o zdravim i svježim namirnicama koje se mogu uzgajati u vrtu i korištenjem motike. To može uključivati prezentacije, radionice i obilaske vrtova u kojima će se korisnicima pokazati koristi od uzgoja hrane na mjestu.

2. Predstavite prednosti fizičke aktivnosti: Motivirajte ljude da uzgajaju vrt jer će im to omogućiti da se fizički aktiviraju i da provedu vrijeme na otvorenom.

3. Povećajte sigurnost hrane: Povećajte svijest o sigurnosti hrane koju se može uzgajati u vrtu i učinkovitosti same tehnike obrade vrta. To može uključivati informacije o učinkovitom upravljanju zemljom, izbjegavanju pesticida i ostvarivanju značajnih ušteda u odnosu na korištenje proizvoda iz trgovine.

4. Stvorite zajednicu: Osmislite radionice, događaje i druge aktivnosti kojima će se okupiti ljudi koji su zainteresirani za uzgoj hrane na vlastitom vrtu. Ovaj pristup može pomoći ljudima da se osjećaju kao dio zajednice i da dobiju podršku i savjete od drugih.

5. Dajte podršku i alate: Osigurajte potreban materijal, alate i podršku za uzgoj hrane na vlastitom vrtu, uključujući motiku. To može uključivati besplatno ili jeftino sjeme, sadnice, vrtne alate i savjetodavne usluge.

Uključivanjem ovih ili sličnih načina, možete motivirati ljude da si obrađuju svoj vrt i time povećati svijest o značaju uzgoja hrane na vlastitom vrtu, fizičkoj aktivnosti i zdravoj hrani, kao i stvoriti zajednicu koja podržava ovaj stil života.“ (Kraj razgovora)

B. Drugo moje pitanje GPT-u: Postoje li veze između umjetne inteligencije i ekologije i društva?

Drugi odgovor OPEN GPT-a:

„Da, postoje mnoge veze između umjetne inteligencije i ekologije i društva. Evo nekoliko primjera:

1. Praćenje okoliša: Algoritmi umjetne inteligencije mogu se koristiti za analizu satelitskih slika, podataka senzora i drugih izvora informacija za otkrivanje i praćenje promjena u okolišu, kao što su krčenje šuma i onečišćenje vode, pomažući u promicanju održivih praksi i zaštiti okoliša.

2. Održiva poljoprivreda: AI se može koristiti za optimizaciju prinosa usjeva, smanjenje upotrebe vode i poboljšanje održivosti proizvodnje hrane, pomažući u osiguravanju sigurne i održive opskrbe hranom za buduće generacije.

3. Klimatske promjene: AI se može koristiti za modeliranje i predviđanje utjecaja klimatskih promjena, pružajući važne uvide i omogućavajući donositeljima odluka da razviju učinkovite strategije ublažavanja i prilagodbe.

4. Društvena pravda: AI ima potencijal promicati društvenu pravdu omogućavanjem boljeg donošenja odluka, smanjenjem pristranosti i diskriminacije te pružanjem pravednog i ravnopravnog pristupa uslugama i resursima.

Zaključno, AI ima potencijal utjecati na ekologiju i društvo na mnogo načina. Iskorištavanjem AI tehnologija za rješavanje ekoloških i društvenih izazova možemo stvoriti održiviju i pravedniju budućnost. Međutim, važno je osigurati da se razvoj i implementacija AI tehnologija vodi etičkim načelima i vrijednostima te da se utjecaj na ekologiju i društvo pažljivo razmatra i upravlja.“

C. Treće pitanje;  Koju knjigu  kupiti za  rođendan autoru ovog bloga  pitao je moj sin? 

Odgovor OPEN GPT-a:

Dieter Helm; Natural Capital- Valuing the planet, Yale Univesity Press publications, 2016

Zaključak: Budući da živimo u velikim društvenim zajednicama, državi (RH) i savezu država (EU), ljudi se ne uključuju u prizemne stvari kao što su što, tko i kako proizvodi primjerice salatu, kruh i mlijeko. Stabilnost života u državi upravo ovisi o ponašanju pojedinaca koji se moraju uključiti u „politiku“ svojim radom pa makar koristili AI!“ 

Ako ste  proizveli  motikom svoju salatu onda  znajte,   kako za svaki potrošeni euro poljoprivredni sektor stvara dodatnih 0,76 Eura za gospodarstvo EU-a.

 

 

---

[i] Naziv je 1956. godine osmislio John McCarthy iz MIT Massachusetts Institute of Technology

Obnovljivi izvori energije

 Prva energetska kriza koju rado prešućujemo jest krčenje šuma. John U.Nef str [i]

1. Uvod. Kada se nalazite blizu neke biljke, npr. drveta, skinite jedan list i poklonite mu se kao „bogu života“, budući da je milijune godina fotosintezom proizvodio biomasu i skladištio je kao fosilnu energiju, koju danas nemilice trošimo. U ranoj geološkoj fazi Zemlje biomasa se pretvorila i uskladištila u utrobi Zemlje kao ugljen, nafta i plin. Fotosinteza je proces u kojem zelena biljka pomoću klorofila, ugljikovog dioksida i vode stvara šećer u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku. Jednostavna jednadžba fotosinteze glasi:

Ugljkov dioksid 6 CO₂ +  voda 6 H₂O + foton ↔ glukoza C₆H₁₂O₆ + kisik 6 O₂

Foton iz sunčeva zračenja ili svjetla pobuđuje elektron u listu i nastaje složena kemijska reakcija (smjer strelice u desno), koja se svakodnevno odvija, stvarajući kisik i glukozu od kojih živimo. Noću, kada nema sunčeva zračenja, odvija se "natraške" proces respiracije (smjer strelice u lijevo) gdje glukoza i kisik stvaraju biomasu celulozu, škrob, vodu i ugljikov dioksid. Za 1 g bio mase biljci je  potrebno 21 kJ energije. Čovjek udišući zrak s kisikom (isto smjer strelice u lijevo) za 24 sata izdahne 1 kg CO₂.

Krava pase travu( također i  alergen ambroziju) koja raste pomoću fotosinteze                                                                  dajući gnoj,  odjeću, obuću,  i hranu.

Sada smo sučeljeni s problemom prevelikog trošenja energije koju nazivamo energetska kriza, s posljedicom globalnog zagrijavanja. Uz trošenje energije – izgaranjem fosilnih goriva – ljudi moraju riješiti i prevelike koncentracije plinova koji se stvaraju u atmosferi, tzv. stakleničke plinove. Ovi plinovi su isto dio života, jer da njih nema, temperatura atmosfere na Zemlji bila bi -73 ^°C. Globalno zagrijavanje prepoznato je kao ozbiljan problem. Predstavnici brojnih država postigli su 1997. u Kyotu sporazum (Protokol iz Kyota) radi smanjivanja emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova. Protokolom se propisuje tj. smanjuje ispuštanje šest stakleničkih plinova: ugljikovog dioksida, metana, dušikovog oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. No, i vodena para je također staklenički plin. Otprilike 60 do 70 % efekta staklenika posljedica je vodene pare. Mjerni podaci toplinskog učinka stakleničkih plinova preračunavaju se na zajednički nazivnik i prikazuju se kao potencijal globalnog zatopljenja ugljikovog dioksida (GWP) CO₂ eq.

2. Uz fosilna goriva postoje i obnovljivi izvori energije. Nedostatak fosilnih goriva i emisija CO₂ prisiljavaju čovječanstvo na usmjeravanje prema obnovljivim izvorima energije.

Zbog te problematike EU je izdala  propisala smjernice o obnovljivim izvorima energije  na osnovi kojih je Hrvatska izdala  zakon . Na početku zakona definirani su važni pojmovi:

1. energija iz obnovljivih izvora – energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarnaenergija (toplinska i foto naponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime i oseke, energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda.

2. bio otpad – biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije.

3. biomasa – bio razgradljiv dio  otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla.

4. bioplin – plinovita goriva proizvedena iz biomase.

3. Bioplin . Biomasa uz prisustvo kisika (smjer strelice u lijevo) truljenjem propada tj. aerobno se oksidira stvarajući opet ugljikov dioksid. No, ako se biomasu pusti da propada bez kisika (anaerobno) uz djelovanje methano bakterija, gdje se ugljikov dioksid reducira u metan CH_4, nastaje smjesa plinova sastava: metan 50 –70 %, ugljikov dioksid 30 –50 %, vodik 1 – 3 %, kisik 0,5 – 1 % te ostali plinovi 1 – 5 %. Toplinska ili ogrjevna moć kubnog metra bioplina iznosi od 5,2 do 6,5 kWh/m³.

Razgradnja ili fermentacija hrane kod goveda bez prisustva kisika (anaeroban proces) u buragu koji je dio želuca odvija se pomoću methano bakterija i ostalih mikroorganizama. Kao krajnji rezultat nastaju razni tekući i plinoviti spojevi, primjerice metan koji izlazi iz probavnog sustava preživača. Govedo prosječne tjelesne mase (550 kg), u procesima probave, dnevno proizvede oko 250 L metana.

Tablica 1  Lit. II

Upravo imamo politički problem odvoz i  odlaganje  gradskog smeča na  odlagališće   Prudenec/Jakuševec,  na kojem  ima oko 8 milijuna kubnih metara  komunalnog otpada. Odlagališće je  zapravo bioreaktor koji stvara  odlagališni plin i zagađenu vodu . U periodu od 15 do 25 godina iz jedne  tone komunalnog  otpada  nastaje 100 do 200 m³  odlagališnog   plina koji ima do 50% metana. Problematiku odlagališća i teoriju stvaranja metana vidi u ovom linku,https://hrcak.srce.hr/file/191236.

Od travnate smjese može se po jednoj toni suhe tvari dobiti od 400 do 500 kg bioplina, što je dvostruko od količine koja se može dobiti iz gnojnice. Zato se danas za proizvodnju bioplina u fermentorima najviše koristi smjesa trave, biljaka u silaži i gnojnice, što se sve usitnjuje i miješa, te se tako pretvara u tekuću masu unutar različitih fermentatora. [ii]

Proizvodnja bioplina iz tekućeg stajskog gnojiva – gnojnice, po dosadašnjim zapadno europskim tehnologijama, ekonomična je samo za postrojenja koja prerađuju gnojnicu od najmanje 80 do 100 UVG (Uvjetno grlo je preračunata jedinica od 500 kg težine životinja). Za prehranu 70 uvjetnih grla potrebna je biomasa silaže s 25 hektara.

Bio plinsko postrojenje koncipirano je za kontinuirani proces fermentacije. Iz toga se u postupku proizvodnje ili kogeneracije može proizvesti 83,8 % upotrebljive energije, dok su ostalo gubici u pretvorbi.

Biowatt  je prvo i najsuvremenije bio plinsko postrojenje u RH koje koristi higijenizirani biotpad. Obradom bio otpada iz kantina, kuhinja te prehrambene industrije dobivamo električnu energiju koju vraćamo u elektroenergetski sustav.

4. LCA i metan. Prelaskom na energiju iz obnovljivih izvora energije trebat će osmislite mnoge proizvodne procese i lance snabdijevanja s računima rentabilnosti i LCA procjenama.

LCA (pokrata od engl. Life-Cycle Assessment), procjena životnog ciklusa proizvoda, tehnika je za utvrđivanje i procjenu ukupnog djelovanja na okoliš: izrade, korištenja i odlaganja proizvoda. To je sustavno vrednovanje ekoloških aspekata produkta ljudskog rada (proizvoda i usluga) kroz sve faze njegovog životnog ciklusa.

Kada se drvo zapali ono stvara ugljikov dioksid koji je dio stakleničkih plinova. No kada se napravi LCA procjena ukupnog djelovanja na okoliš, onda se mora izračunati koliko je drvo proizvelo ugljičnog dioksida kod izgaranja i koliko ga je stvorilo fotosintezom kod rasta. Bilanca je nula tj. drvo nije štetno za okoliš. Slično se može izraditi LCA procjena krave koja proizvodi 65 % proteina za ljudsku prehranu, ali koja proizvodi i štetan staklenički plin metan. Krava pase travu( također i  alergen ambroziju) koja također raste pomoću fotosinteze uzimajući ugljikov dioksid iz zraka i dajući mlijeko koje je nezaobilazna hrana. No krava daje i stajsko gnojivo iz kojeg se može praviti metan, ali i gnoj za stvaranje humusa njiva i travnjaka. U Indiji se kravlja balega suši i služi kao gorivo za peći i za proizvodnju metana. Zbog čuvanje bio mase šuma stanovnici  Švicarske ne  krče  šume  zbog  groblja nego pepeo pokojnika stavljaju pokraj stabla. Vlast u Japanu stimulira ljude da napuste  Tokio i otiđu živjeti u ruralni dio  Japana uz  poticaj od  milijun jena 

 Protein u ljudskoj prehrani potječe 65 % od životinja, a 35 % od bilja. Tako znanstvenaLCA analiza dokazuje kako se za 100 g proteina kojeg konzumiramo od sira proizvede 11 g, dok iz tofu vegetarijanske prehrane samo 2 g CO₂ eq.

---

[i] Bio- Energie,Fischer alternativ, Frankfurt am Main, 1978 str 47

 

[ii] Bio- Energie,Fischer alternativ, Frankfurt am Main, 1978 str 128

Moderno doba

 Moderno doba je došlo/tehnika svijetom vlada/oružje pravdu kroji/poštenje u zaborav pada./U čovjeku bijesni zvijer/urliče i traži žrtve/ kud ide čini pustoš/od živih ljudi pravi mrtve./Čemu nam tehnika dakle/ čemu znanosti druge/zar zato da činimo pustoš/i mrtvačke truge.

Uvod. Moderno doba ili moderno društvo ili industrijsko društvo ili antropocena je stanje društva u kojem je čovjek zaposjeo i izmijenio Zemlju. Čovjek se  sada bori za čist zrak, vodu i tlo. Možda pjesma u prologu nije primjerena za ovo doba, kada se s Božićem nadamo i slavimo radosne vijesti. Pjesma, meni nepoznatog autora, antiratna je poruka ne samo u  ovom Europskom ratu ( mojoj generaciji treći rat), nego i ratu čovjeka prema okolišu. Čovjek ne živi u skladu s ekološkom etikom i uništava biosferu, on jednostavno urliče i čini pustoš. Znanstvenici navode kako je globalno zatopljenje, uzrokovano ljudskim djelovanjem, diljem svijeta tako duboko izmijenilo Zemlju da je vrijeme da se proglasi kraj 11 700 godina dugog razdoblja holocena.

Moderno doba čovjek je postupno stvarao kroz više etapa industrijske revolucije: početak je bio parni stroj Thomasa Newcomena 1712. g. kojeg je poboljšao James Watt. On je svojim izumima povećao učinkovitost parnog stroja od 0,5 do 18 %. Primjerice, 1910. g. parni strojevi su postizali uz potrošnju 1 kg kamenog ugljena srednje kvalitete oko 1,4 kWh dobivene radne energije pare. Izumima se tražio porast učinkovitosti strojeva!? U daljnjoj etapi industrijske revolucije najvažniji su bili izumi Otto i Disel motora s unutrašnjim izgaranjem, te primjena izuma Nikole Tesle[i] kod električne struje. Krajem 1938. njemački kemičar Otto Hahn otkrio je nuklearnu fisiju, proces kojim je bilo moguće stvoriti lančanu nuklearnu reakciju. Bio je to početak atomskog doba, stvaranja  atomske bombe i reaktora za dobivanje  električne energije. Slijedi početak digitalizacije, odnosno početci razvoja informatike i kompjutorizacije. Danas imamo vodeće izume u robotici i umjetnoj inteligenciji.  Zemlja je opasana  kablovima od bakra, aluminija, stakla, željezničkim tračnicama i  avio  koridorima. Informacije „putuju“ satelitima od jednog kraja  Zemlje do drugog, gdje se svi osječamo da smo dio jednog sela. Sve te etape razvoja doživljavamo kao napredne učinke modrenog doba. Ali...

Prije izgradnje  vodovoda 1982 -1990 godine   voda se nosila u posudama i brenti iz izvora. Danas treba  0,3 do 0,5 kWh energije za protok  jednog  kubnog metra vode do potrošača.

Iskorištavanje resursa Jevonsov učinak

Već u počecima primjene parnog stroja mnogi su bili zabrinuti da se rezerve ugljena brzo smanjuju. Tada su stručnjaci smatrali da bi poboljšanje tehnologije smanjilo potrošnju ugljena. Jevons je tvrdio da je ovo gledište netočno. Jevons je primijetio da je potrošnja ugljena jako povećana nakon što je James Watt predstavio parni stroj, koji je uvelike poboljšao učinkovitost parnog stroja. Jevonsov učinak postaje sindrom ili skup više nepovoljnih elemenata, koji se ogledaju primjerice kod nestašica vode, čistog zraka, šuma i ostalih sirovina i hrane. Zamislite koliko stabala treba posjeći da se otisne na papiru e-mail ili pismo koje se jednim klikom preko Interneta pošalje na tisuću adresa širom Zemlje.

Potrošnja i rasipanje  vode 

Moderno doba stvorilo je niz „bojnih polja“ zbog nestašica vode, energenata, različitih metala i hrane i ogromne količine otpada i smeća.

Voda se nosila u brenti i škafovima s izvora. Prije 40 godina počinje se graditi vodovod u našem selu. Vodovod je tekovina modernog doba, gdje se susrećemo s Jevansovim učinkom, jer se zalihe vode smanjuje zbog prevelikog iskorištavanja. U jednoj njemačkoj televizijskoj emisiji tvrdilo se kako u njihovim podzemnim rezervama nedostaje vode u količini jednog Bodenskog jezera. Treba li se racionalizirati potrošnja vode? Da, to je jedna od strategija, htjeli mi to ili ne. U Arapskom svijetu vodu dobivaju desalinizacijom, jer imaju zalihe nafte i plina. No i te rezerve energenata su ograničene.

Kad govorim o problemima modernog doba, onda se javlja druga misao, pa ne možemo se vratiti natrag, u prethistoriju. Ja odgovaram da to je točno, ali što je s našim rasipništvom, pohlepom i odbacivanjem u smeće mnogih stvari koje se još mogu koristiti, a nisu u modi. Rasipništvo nas vodi natrag,  a ne u napredak, Odbacivanjem proizvoda i rasipništvom ne možemo stvoriti kapital za obnovu  kanalizacije i vodovodne mreže!  Moramo li graditi novi stadion za nogometaše koji su postali brončani u Katru? To ne znači da moramo stari betonski stadion rušiti umjesto rekonstruirati ga. Jer krpež i trpež drži ovaj svijet.

Zaključak Parola uz koju smo rasli i vrijedila je prije 50 godina glasi: elektrifikacija + industrijalizacija = socijalizam. Sada je valja zamijeniti novom: minimalizacija gubitaka + maksimalizacija učinkovitosti i djelotvornosti = eko-proizvod. To se odnosi na sve procese u održivom gospodarstvu, gdje svim čimbenicima mora biti jasno kako učinkovitost znači izraditi jeftin proizvod, a djelotvornost – pravi proizvod ili uslugu, koja uključuje i odricanje i štednju.

Sretan i miran Božić  uspješnu  i zdravu 2023 godinu  želim od srca svim čitaocima.

[i] Na početku nove 2023. godine u Hrvatskoj smo na euro kovanice stavili lik Nikole Tesle koji je rođen u obitelji pravoslavnog svećenika 1856. u Hrvatskoj, u dijelu tadašnje Austro-Ugarske Monarhije.

8 milijardi ljudi

 

1. Uvod. Ovog smo mjeseca svjedoci dvaju uzročno povezanih događaja: ljudska populacija narasla je na osam milijardi ljudi – osammilijardito rođeno dijete jest curica na Filipinima imena Vinice Mabansag. Drugi događaj održao se od 6. do 18. studenog u Egiptu, Sharm el-Sheikh – velika COP 27 UN konferencija o promjeni klime. Naime, čovjek je „kriv“ jer se njegovom brojnošću i aktivnostima stvara godišnja emisija ugljičnog dioksida od 50 Gt. Taj staklenički plin u atmosferi pospješuje njeno zagrijavanje. No brojnost stanovništva na svakom pojedinom kontinentu pritom nema uvijek negativnu ulogu. Primjerice, u Africi živi 1,3 milijarde ljudi koji su odgovorni za samo 3 % emisija ugljičnog dioksida. Što se tiče ublažavanja klimatskih promjena, dionici konferencije na COP 27 složili su se da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C zahtijeva brzo, duboko i održivo smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, odnosno njihovo smanjenje za 43 % do 2030. u odnosu na razinu iz 2019. godine.  Svaki stanovnik naše planete trebao  bi proraditi i postupiti  po 170  UN  ciljeva  održivosti koji su već upisani kao podsjetnik u  mobitelima (Samsung)

Moj treći razred  u školi Lug 1951. godine

2. Kaya formula.  Kaya formula je matematički izraz za grubo računanje utjecaja čovjeka na klimu. Ona kaže da se ukupna razina emisije stakleničkog plina ugljičnog dioksida CO₂ može izraziti kao produkt četiri faktora: ljudske populacije, BDP-a po glavi stanovnika, energetskog intenziteta (po jedinici BDP-a) i intenziteta ugljika (emisije po jedinici potrošene energije). Produkt četiri faktora izražen je kroz općenitiju jednadžbu: I = P × A × T (uobičajeno izgovarano „eye-pat>“) kojom se određuje ljudski utjecaj na klimu.

U ovoj formuli I označava utjecaj na okoliš; P označava stanovništvo; A označava potrošnju (konzumerizam), T označava tehnologiju. Nadalje, „eye-pat“ prikazuje elemente globalnog gospodarstva s kojima se može računati i djelovati na smanjenje emisije CO₂. U tekstu razmatram samo demografski faktor stanovništvo (P), jer čovjek svakim svojim korakom utječe na okoliš različitim intenzitetom.

3. Stanovništvo – planiranje.  Povijesno gledano,  demografske politike o demografiji su vodile KINA, INDIJA, SAD i RUSIJA, čiji udjeli emisije CO₂ su najveći i protežu se u atmosferi po cijelom planetu.

Kina ima 1,452 milijarde stanovnika. Vlada je od 1978. do 2014. uvela politiku pod nazivom „jedno dijete“ za ublažavanje društvenih i ekoloških problema. Prema vladinim objašnjenjima to je spriječilo 400 milijuna rođenja djece. Politika je kontroverzna zbog negativnih ekonomskih i društvenih posljedice, npr. žensko čedomorstvo. U istočnjačkim kulturama, najstarije muško dijete ima odgovornost brinuti se za njegu roditelja u starosti. No godine 2015. dopušta se rođenje i drugog djeteta, ali pod kontrolom vlasti.

Indija ima 1,412 milijarde stanovnika.  Planiranje obitelji u Indiji temelji se na naporima koje uglavnom sponzorira indijska vlada. Od 1965. do 2009. uporaba kontracepcije se više nego utrostručila (s 13 % udanih žena 1970. na 48 % 2009.), stopa plodnosti se više nego prepolovila (s 5,7 1966. na 2,4 2012.), no nacionalna stopa plodnosti u apsolutnim brojevima ostaje visoka, što izaziva zabrinutost za dugoročni rast stanovništva. Indija svakih 20 dana doda do 1.000.000 ljudi svojoj populaciji i sljedeće će godine preteći Kinu.

USA ima 335 milijuna stanovnika. Program za planiranje obitelji provodi se putem Ureda za pitanja stanovništva pri Uredu za javno zdravstvo znanosti i obitelji. Obrazovanje i usluge koje pružaju klinike financirane su iz budžeta i podupiru mlade pojedince i osobe s niskim primanjima. Ciljevi razvoja zdravih obitelji postiže se pomaganjem pojedincima i parovima da odluče trebaju li imati djecu i kada je za to prikladno vrijeme. USA je potrošio 1,3 milijarde dolara za planiranje obitelji. „Fundamentalistički protestanti” imaju veći natalitet od umjerenih i liberalni protestanata.

Rusija ima 146 milijuna stanovnika.  Vladimir Putin uputio je 2006. g. parlamentu da usvoji 10-godišnji program za zaustavljanje naglog pada ruskog stanovništva, uglavnom nudeći financijske poticaje i subvencije za poticanje da žene imaju više djece.

Navest ću još neke zemlje (čiji udio u emisiji CO₂ nije značajan) po današnjem broju stanovnika.: Indonezija 280 mil., Nigerija 219 mil., Brazil 216 mil., Bangladeš 168 mil., Meksiko 132 milijuna.

Iran, Izrael i Turska preferiraju porast stanovništva, dok Španjolska i Japan ne potiču porast stanovništva. Ne spominjem neke zemlje koje uvode prisilne abortuse i čak sterilizaciju.

Hrvatska ima 3871833 stanovnika.

Vlast daje različite potpore, naknade i dopuste bračnim parovima kao bi natalitet porastao. Sufinanciraju se jaslice i vrtići, daju se učeničke i studenske stipendije. Natalitet se pokušava povezati s ekonomski mjerama, iako znamo da se prije 80 ili 100 godina rodilo više djece kod siromašnih nego bogatih obitelji. Jednokratnu novčanu potporu za rođenje jednog djeteta u iznosu od 2.328,20 kuna isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a pravo na nju imaju sve zdravstveno osigurane osobe. Više nam ljudi umire nego se rodi. Stari Grci su imali demografsku politiku: što manje ljudi u gradovima zbog lakšeg upravljanja, a što više u ruralnim prostorima kako bi imali što više vojske.

4. Zaključak

Jasno je da nas je svaki dan sve više na Zemlji a to znači, u prvom redu, da prestajemo biti društvo za odbacivanje proizvedenih roba, jer sada se moraju dijeliti svi resursi na više usta. Zaključci COP 27 mogu se izreći ukratko – kako klimatske promjene postaju svakodnevna stvarnost za sve više ljudi, solidarnost i odgovornost će igrati sve važniju ulogu.

Svjetlosno onečišćenje

Leptir ki oko svijeće leti, najposlije izgori- hrvatska  poslovica.

Svjetlosno onečišćenje povezano je s potrošnjom energije i biološkom raznolikosti. Održivost i štednja energije teme su o kojima danas ljudi često govore zbog potrebe ublažavanja ekoloških, ekonomskih i gospodarskih prilika. No, valja uzeti u obzir neke slične prilike pređašnjih vremena kada su se sijali konoplja i lan te se navečer prela pređa iz kudelje za platno. Moja mi je majka pričala kako moj djed nije dopustio koristiti lampe ili svijeće za osvjetljenje (posvit) kada se navečer prelo, ako je bila mjesečina. On bi rekao: „Vi znate presti na kolovratu i u kmici tj. u mraku.“ Zašto ovu djedovu tvrdnju ne primijeniti i danas te zagasiti uličnu rasvjetu u noći punog mjeseca (Vidi tablicu 1).

Kolovrat uspomena na majku koja je prela i pri mjesečini

Cilj nam je minimalizirati potrošnju električne struje i emisiju CO₂. Kod kupnje žarulje moramo se pozabaviti njezinom svjetlosnom učinkovitošću. Primjerice, svjetleća dioda ili LED žarulja (light-emitting diode) snage 7 W daje količinu svjetlosnog toka od 600 lumena (lm) kao i žarulja sa žarnom niti od 50 W. 1 lumen je onaj svjetlosni tok koji daje točkasti izvor svjetlosti od 1 kandele u prostorni kut od 1 steradijana. Tako, primjerice, petrolejka ima svjetlosni tok od 100 lumena, električna žarulja od 100 W 1750 lumena, a halogena žarulja od 400 W 40000 lumena.

Da bismo mogli tehnički opisivati različitu potrošnju potrebno je sedam osnovnih mjernih veličina (duljina, masa, vrijeme, električna struja, termodinamička temperatura, količina tvari i svjetlosna jakost) usporediti s odgovarajućih sedam mjernih jedinica koje prepoznajemo po znakovima: m = metar, kg = kilogram, s = sekunda, A = amper, K = kelvin, mol = mol i cd = kandela. Dalje, iz optike i fotometrije za razumijevanje problematike važno je nabrojiti ostale fotometrijske mjerne veličine s mjernim jedinicama. Vidi tablicu 2.

Vanjsko svjetlosno onečišćenje skupo je na druge načine. Međunarodna udruga za tamno nebo procjenjuje da se 30 posto toga rasipa. Što se tiče troškova, to iznosi 3,3 milijarde dolara. To je također ekvivalentno 21 milijunu tona ugljičnog dioksida koji se ispusti u atmosferu svake godine, a to je samo od svjetala u Sjedinjenim Državama. Svake godine trebalo bi posaditi 875 milijuna stabala kako bi se nadoknadile sve te emisije. Prema američkom Ministarstvu energetike, 13 posto električne energije koju koriste domaćinstva je za vanjsku rasvjetu, a 0,5 kilovat-sati energije po kući gubi se zbog loše rasvjete. Godišnje se u Sjedinjenim Američkim Državama potroši oko 120 teravat-sati energije samo za osvjetljavanje ulica, parkirališta i drugih otvorenih prostora. Hrvatska troši oko 726 kWh po osobi električne energije za istu svrhu.

Zakon o zaštiti okoliša definira svjetlosno onečišćenje na sljedeći način: "Svjetlosno je onečišćenje promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem." Dobivena vrijednost od 36 cd/m² po stanovniku, nažalost, prilično je velika, što pokazuje mogućnost poboljšanja javne rasvjete i smanjenja rasipanja električne energije. https://hrcak.srce.hr/file/107383

Na fotografijama noćnog neba vidi se kako je Zagreb jednako osvjetljen kao i Beč i Budimpešta, iako je površinski i po broju stanovnika daleko manji. Čitam, te pozdravljam kako se u mom rodnom gradu stara ulična rasvjeta zamjenjuje LED rasvjetom. Svjetiljke LED ne bi trebale imate više od 30 W za uličnu rasvjetu.

U jesen drveće pod uličnom rasvjetom može dulje zadržati zeleno lišće, što nije dobro. Svjetla također mogu utjecati na biljku koja se oslanja na prirodne cikluse dan/noć, što ne samo da ima implikacije na biljni život već i na divlje životinje koje ovise o njima. Ptice se noću ubijaju na  osvjetljenim zgradama. Više ne vidim krijesnice u noći da svijetle!? Previše izlaganja svjetlu tijekom noćnih sati stoga može biti štetno i za naše zdravlje. U velikim gradovima ne postoji znakovita razlika između noći i dana!?

Redukcija struje

 1.       Današnje prilike

Ovo nas ljeto, a izgleda i jesen, prisiljavaju da živimo u stanju višestrukih kriza. Evo što o tome kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA European Environment Agency – EU agencija za okoliš: "Čini se kao da smo proživljavali jednu krizu za drugom — pandemiju, ekstremne toplinske valove i sušu zbog klimatskih promjena, inflaciju, rat i energetsku krizu. S ovim višestrukim krizama koje nas pogađaju, bilo da se radi o nestašicama energije bilo o ekstremnim vremenskim prilikama ili rastućoj inflaciji, nemamo izbora nego djelovati, i to hitno. A naše akcije, odluke i politike trebaju težiti pružanju održive budućnosti tj. ulaganja u znanja o održivosti“.

Obvezna redukcija struje jedna je od politika koju je kao akcijski plan najavila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije EU. Sve Vlade i mnoga tijela koja su pridružena Vladama sada trebaju pod hitno djelovati davanjem uputstava oko konkretnih akcija.

                                Neka nam  termometar bude pri ruci  vani i unutra gdje živimo !

2.     Načela za provedbu akcija

Kada se proizvodi električna struja onda za Hrvatsku vrijedi ova relacija:  Emisija  CO₂ za proizvodnju  i  potrošnje električne   energije od 1 kWh   iznosi oko  0,2 kg . Taj  ugljični dioksid CO₂ je  glavni uzrok ovom zatopljenju  u  okolišu. Najveći dio  energije   trošimo  za postizavanje toplinske ugode našeg tijela i to i ljeti i zimi, ljeti klima uređajima  a  zimi  pećima .

Što je to toplinska ugoda? Ravnoteža ljudskog tijela u fizičkom i psihičkom pogledu jest komfor ili ugoda. Najvažnija je toplinska ugoda čovjeka, koja se definira kao skup mikroklimatskih uvjeta ili čimbenika prostora u kojem čovjek biva i koji ne smetaju na toplinsku ravnotežu ljudskog tijela. Čovjek zapravo regulira svoju ugodu pomoću tri vrsta svojih "koža"s kojima graniči prema životnom prostoru. Prva koža je njegova vlastita koža, zatim odjeća i obuća je druga koža, dok je treća koža obodna konstrukcije nastambe u kojoj provodi skoro 2/3 svog vremena.

Kako optimizirati ugodu i potrošnju energije? Općenito, na udobnost čovjeka u nekoj prostoriji uz fizičku aktivnost i primjerenu odjeću djeluju sljedeće veličine: temperatura, vlažnost i strujanje zraka te površinska temperatura zidova, poda i stropa. Naši su starci nekad radili u polju i po velikoj vrućini, a borbu s Celzijusima vodili su mokrim rupcima na glavi. Opće je poznato kako se isparavanjem vode troši toplina koja struji iz okoline, odnosno iz ljudskog tijela. Recimo, ako na rubac prelijete čašu od 100 ml vode od 25°C onda treba 244.000 J topline da se voda ispari. Isparavanjem vode hladi se tijelo i olakšava rad srca. 

Druga koža je  odjeća i obuća . Toplinska izolacija odjeće izražava se malo poznatom jedinicom clo, što dolazi od engleske riječi clothing (odjeća). Za potpuno neodjevenu osobu, bez ikakve toplinske izolacije, određena je vrijednost od clo = 0, dok osobi u normalnom poslovnom odijelu pripada clo = 1. U fizikalnom smislu, 1 cio iznosi 0,155 (m₂K/W). To je praktično mjerilo kojim se svaki pojedini odjevni predmet može odrediti prema izolacijskim svojstvima. i opisati clo-vrijednostima. Na primjer, potkošulja i gaćice imaju 0,03 do 0,06 clo, suknje i hlače 0,15 do 0,25 clo, kaputi i džemperi 0,50 do 0,70 clo, čizme 0,53 clo . Temperatura zraka u sobama može biti 18 do 19 ⁰C  ako se toplo obučete! Isto, umjesto klima-uređajem koji ždere 1500 W (a sve češće i 3000 W!), tijekom većeg dijela ljeta nužna se toplinska ugoda može postići i malim ventilatorom snage 20-40 W. Naime, ugoda se postiže kod temperature zraka od 26C do 28°C, pri strujanju zraka brzine od 0,4 do 0,5 m/s.

O trečoj koži sam  mnogo pisao. Obodne  zidove i stropove valja  pravilno izolirati s toplinskim izolatorima od 10 i više centimetara. Energetske uštede i smanjenje utjecaja na okoliš su ogromne,  jer se godišnja potrošnja energije od 45313 (kWh/a) snizila na 6965  (kWh/a) a emisija CO₂  će se smanjiti od 22 t na 3,3 t. Vidi link https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

Ujutro treba zatvoriti prozore i grilje i spriječiti ulaz toplog vanjskog zraka. Strujanje toplog zraka kroz otvorene prozore stvara samo privid ugode, no taj topli propuh istodobno grije zidove, pod i strop, pa i najdublji zakutak stana na kraju ima jednaku temperaturu kao i ulični pločnik.

3.       Mjerne jedinice potrebne za gospodarenjem energijom

U školi su nas učili kako mjerne jedinice moramo učiti tako,  da ih doživljavamo našim osjetilima. Našim precima je bilo lakše, jer su imali mjerne jedinice vezane uz ljudsko tijelo kao što su pedalj, lakat, stopalo, jutro ili ral (radnja za dan oranja njive). No, danas koristimo složene jedinice vezane za snagu,  energiju i rad kao što su džul (J), kilovat (kW), kilovatsat (kWh) tona ekvivalentne nafte, 11600 kWh. Ekvivalentna nafta je nositelj primarne energije koja još nije pretvorena u toplinu ili električnu energiju. Podatak koji valja imati stalno na pameti jest da se 65 % energije u ekvivalentnoj nafti izgubi u pretvorbi da bi se dobila električna struja koju imamo u utičnicama ili sklopkama (šalteri). Sve energetske analize i bilance daju se s podacima o proizvodnji i potrošnji u ekvivalentnoj nafti.

Jedan kilovatsat (kWh) električne energije može zagrijati 10 l vode do vrenja. Ili bliže poimanju današnje potrošnje energije – 1 kilovatsat ćemo potrošiti za 5 sati gledanja televizora u boji. Srcu treba jedan džul energije za jedan otkucaj.

U novinama i službenim izvještajima čitamo da je ukupna potrošnja energije po stanovniku u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila 2 286 kg ekvivalentne nafte = 26517,6 kWh te je u odnosu na odgovarajuću potrošnju u Europskoj uniji (EU 27) bila manja za 34,4 posto, a potrošnja prirodnog plina po glavi stanovnika iznosi 626 kg te tekućih goriva 684 kg ekvivalentne nafte. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 13 385,3 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 65,0 %.

4.    Domaćice su glavni igrači u gospodarenju energijom

Prvo logično pravilo jest ne trošiti energiju, a naročito ne električnu struju ako vam nije potrebna!!! Više puta u mjesec dana gledajte podatke na mjerilu za potrošnju električne energiju i plinomjeru.

Prije 20 godina Ministarstvo za gospodarstvo otisnulo je kuhinjsku krpu za vješanje na zid „Kuharice manje zbori da ti ručak ne pregori“ kao podsjetnik na potrošnju energije. Kod redukcija morat će se kombinirati korištenje kućanskih aparata zbog minimalizacije potrošnje. Evo prijepisa „krpe“:

1 kilovatsat potrošit ćete za...

Oni   čitatelji koji žele više doznati o energetskoj učinkovitosti i energetskoj intenzivnosti  te proizvodnji i  potrošnji energije u RH  kliknite na ovaj link:

https://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2022/01/Velika_EIHP_Energija_2020.pdf

 

Post i suša

 

Od mene ištu pravedne sudove, i žude da im se Bog približi:

„Zašto postimo ako ti ne vidiš, zašto se trapimo ako ti ne znaš?“

Izaija 58, 2 (800-700 g. prije Krista)

 

A Uzeti ili ne uzeti

Imaju li veze post i okoliš, koji danas gledamo kroz sušu, požare i potrebe uštede energije, plina i električne struje? Imaju, dakako, veze, direktno ili indirektno. Post, suzdržavanje od hrane i pića (potpuno ili djelomično) ili drugih tjelesnih užitaka iz religioznih razloga. Pojmovi uštede trošenja i post su dominantni, ali i slične silnice kojima se moramo koristiti kako bismo smanjili konzumerizam koji je indirektno vezan i uz ovu žegu. Post je odricanje. Ovdje se može sučeliti mudrost naših djedova koji su postili s našom praksom maksimalnog trošenja. Čovjek je jako senzibilan kada gleda pun ili prazan tanjur na stolu. Ne uzeti sve što poželite. U Raju (Post 2,16) je ta dilema uzeti ili ne uzeti prikazana stablom spoznaje dobra i zla s kojeg nije dopušteno jesti. No Sotona ili Zlo ili konzumerizam sugeriraju – jedite, bit ćete kao Bogovi, dok je pravilna odluka – ne jesti tj. postiti, što slikovito prikazuje 40 dana života u pustinji (Mojsije, Isus). Ako ikada onda se  danas  čovjek mora duševno i fizički kontrolirati od  potrošnje svega pa i hrane.

Moja generacija je doživjela 1949 g. racionalizaciju hrane,  koju je propisala  Vlast pomoću                                                             potrošačkih   kartica.

B Post i potrošnja

Kada je jedan fratar slavio106. rođendan, netko ga je pitao što je jeo da je dočekao tako duboku starost. Na to je on odgovorio: „Nije važno što ti jedeš, nego što tebe jede.“[i] U rimokatoličkoj vjeri postoji pet crkvenih zapovijedi, a u drugoj zapovijedi stoji: „Posti zapovijedane postove i određene dane ne mrsi.“ Strogi postovi (post i nemrs) su u korizmi (Čista srijeda i Veliki petak). Crkva na Zapadu s vremenom je ublaživala zapovijedi o postu, pa danas imamo post u užem smislu kao nemrs (suzdržavanje od mesa).

Izraelci su postili tzv. veliki post uz dan pomirbe (Levitski zakon 16). U islamu post ima naglašenu vrijednost, tijekom cijeloga mjeseca ramazana, i treća je od pet obveza muslimanskih vjernika. Protestantizam ne propisuje nikakav post!!! Nije li konzumerizam krenuo od zemalja koje prakticiraju protestantizam i zapravo je cijeli svijet preuzeo te običaje da se maksimalno troši i troši? Konzumerizam je politika usmjerena na povećanje potrošnje kroz reguliranje proizvoda, usluga, metoda i normi proizvođača, prodavača i oglašivača u interesu zadovoljenja što više kupaca. Sada nam preostaje da se počnemo suzdržavati i „postiti“ od današnjeg trošenja čime će se postići krajnji cilj: smanjenje potrošnje energije i smanjenje emisije CO₂.

Potrošnju ekonomisti smatraju konačnom svrhom gospodarske djelatnosti, a razina potrošnje po osobi promatra se kao središnja mjera uspjeha nekog gospodarstva. Istraživanje potrošnje i ponašanja kupaca igra središnju ulogu u makroekonomiji i mikroekonomiji. Nažalost, ekonomisti ne uzimaju ili ponekad zaboravljaju najvažniju varijablu ili limitirajući faktor gdje je okoliš na Zemlji ograničavajući resurs. https://ekovalen.blogspot.com/2012/08/globalizam-i-okolis.html

Ponovimo si definiciju okoliša: zrak, tlo, voda, klima, živa bića i međusobni odnosi. I tu počinju sve priče koje gledamo u medijima. Na Bloomberg TV gledam kako je potrošnja u padu tj. označena je crveno. Moramo ozbiljno pitati je l' to pozitivna ili negativna pojava. Očekujem kako ćemo od Vlasti dobiti oštre smjernice, zakone i naredbe glede potrošnje energije, vode, pa i hrane.

 

 

C Smjernica za smanjenje potrošnje

EU komisija propisala je direktivu ili smjernicu za smanjenje potrošnje plina. Radi se o smanjenju potrošnje ovog energenta za 15 %. Vlada je prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se, uz ostalo, predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje. Građanima se preporuča da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja, ako ih ne koriste. Isključivanjem televizora – postimo od njega – a ujedno pomažemo nuklearnoj elektrani u kojoj ima nuklearne energije, ali niska razina Save dovodi do smanjenja proizvodnje električne struje. U svijetu (Kina , Europa, Amerika) razina vodostaja je vrlo niska.

Smjernice se odnose na promjene u ponašanju trošenja u domaćinstvima i svakog čovjeka. Evo malo računice glede potrošnje energije. Oko 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama. Tijelo odraslog čovjeka od 70 kg dnevno treba „energenata“ oko 3000 kcal (12,6 MJ) izraženo masom tvari od 3585 g, što uključuje 2220 g vode, 523 g hrane, 862 g kisika. U dnevnom jelovniku EAT LANCET komisije predlaže se 2473 kcal/d. Dakle, dnevni post je razlika između 3000 – 2473 = 527 kcal/d (2,21 kJ/d). Više o toj temi vidi u mojem lanjskom postu.

 

Na  štednji hrane (post) moguće je smanjiti  do 12,4 % emisiju stakleničkih plinova koji uzrokuju ovu sušu. Sam otpad od hrane stvara oko 8 % – 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova.. Godišnje se u EU nakupi oko 88 milijuna tona otpadne hrane. To je jednako:174  kg po osobi, odnosno 143 milijarde eura ili 170 Mt  CO2. (megatona=10⁶)

https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

 

---

[i] Fra Marinko Šakota: Duševna (nutarnja) dimenzija posta, GLASNIK MIRA, 7/2022, str. 38