Stožer i COVID -19

Što je stožer? Skupina strukovnih i stručnih ljudi kojoj je Vlast dala ovlaštenje da vodi brigu, nadzire događanja i izdaje naredbe oko pandemije. Stožer etimološki gledano je stup, motka na gumnu za koji se vežu konji kod vršidbe žita.

Prezentacija  starih metoda vršidbe

 Postoji i stožina motka nasred stoga sijena ili kukurozovine. U vojsci i u zdravstvu valja poštivati i slušati stožere. Znakovita je priča o Stožeru kojem je američki predsjednik Roosevelt dao nalog da se izradi prva atomska bomba. Od 1942. do 1946. Manhattan Projekte bio je pod vodstvom general-bojnika Leslieja Grovesa iz Inženjerskog korpusa američke vojske. Bio je to tajni projekt na kojem su radili najbolji fizičari (Robert Openhajmer, Fermi) s mnogo pokusa i računanja. Projekt Manhattan započeo je skromno 1939., ali je narastao i zapošljavao više od 130.000 ljudi i koštao gotovo 2 milijarde američkih dolara (što odgovara oko 23 milijarde dolara u 2019.) 

Kada je general Groves upitao fizičare kako zamišljaju izradu bombe, oni su mu pretpostavili dva koncepta, dva pokušaja. On im je rekao, krenite odmah s oba koncepta. Na početku bilo kakvog pokusa javlja se pitanje DA ili NE, tj. uspjeh ili neuspjeh. Kada su Amerikanci izradili atomsku bombu onda je Rusima bilo riješeno već 50 % nedoumica ili nepoznanica. Osnovno je pitanje bilo je li uopće moguće izraditi atomsku bombu. Ista dilema je i sada  hoće li  čovječanstvo napraviti cijepivo s kojim  će se „ubiti“ Covid -19?. Znanstvenici su vjerovali kako pojavom virusa COVID-19 već imaju 50 % rješiv zadatak, budući da je tehnologija proizvodnje cjepiva već dobro uhodana s cjepivima protiv drugih virusa.

Situaciju s virusom COVID-19.  Svježipodaci upravo dok ovo pišem govore u svijetu ima 369,115,468 oboljeli a umrlo je 5,662,987 ljudi. Znači, kako 1,55%  oboljeli  umire od Covida-19. U svijetu je potrošeno oko 10 milijardi doza cijepiva. Hrvatska je procijepljena s 54,3 %, dok je svjetski prosjek 52,2 %. Svaki cijepljeni građanin o tome može dobiti potvrdu, što je dobro za putovanja.  Hrvatska je 19. siječnja 2022. na svjetskoj rang listi od 168 zemalja bila na devetom mjestu s 3260 umrlih na milijun stanovnika.

Antivakseri. Na TV ekranima gledamo kolone ljudi u cijelom svijetu koje čekaju da se cijepe ili da se testiraju. Ali isto tako gledamo prosvjednike, koji se protive strogim mjerama zaštite koje propisuju državni ili mjesni stožeri civilne zaštite. Prosvjednici se pozivaju na slobodu savjesti. Mnoštvo ljudi ne vjeruju stožeru, kako kod nas tako i u drugim državama. Postoje ljudi, nazvani antivakseri, koji ne vjeruju u uspjeh cijepljenja, iako u bolnicama umire od 70 do 80 % ljudi koji nisu bili cijepljeni. Antivakseri navode više razloga nepristupanju cijepljenju, primjerice: preboljenjem COVID-19 virusa dobivaš puno bolji imunitet nego od cjepiva, prirodna antitijela su bolja, cijepljeni isto prenose virus, strah od nuspojava cjepiva na ljudsko tijelo.

Parlamentarna opozicijska stranka MOST ne vjeruje Vladinom Stožeru civilne zaštite nego organizira referendum s dva pitanja: promjena članka 17. Ustava s dodatkom riječi pandemija i predlaže Zakon o izmjeni zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti gdje se briše riječ stožer. Cilj ovih izmjena je ukinuti "stožerokraciju".Danas svaki dan umire "autobus ljudi" i cijelo se društvo, a ne samo  stožer, mora izjasniti o pandemiji. Naša vlast se  opire referendumu na kojeg  želim izaći, ali ne znam kako  ću glasovati. EU- mjere zaštite  „popuštaju“ te  izgleda kako  će taj virus endemski stalno  živjeti s ljudima, kao i obična gripa. 

Korelacija i uzročnost  Izradio sam pomoću Excel funkcija bio- statističke analize korelacije povezanosti između procjepljenosti u % i broja mrtvih na milijun stanovnika  na slučajnom uzorku od 34 države u svijetu. Koeficijent  korelacije je bio  r = - 0,1017 što je nedovljno za donošenje zaključka o uzročno posljedičnoj povezanosti. Inaće taj  koeficijent bi trebao iznosti oko od + -0,8 do +- 1 za potvrdu  povezanosti. Kada se  promatra situacija procijepljenosti i umrli u Europi onda  je r=-0,089 što također nije dovoljno za  donošenje odluke o povezanosti cijepljenja i smrti. Kada se računa korelacija  bio i socijalni sustava onda se javlja mnogo nepoznanica koje nije moguće „utrpati“ u račune i donositi valjane  odluke.  No, valja ipak vjerovati stožeru i liječnicima koji imaju   podatke kako  ljudi umiru od 75 do 80% koji nisu cijepljeni  i imaju teže kliničke slike oboljenja.To treba vjerovati jer to  nije teorija zavjere.

Kuga. Ova pandemija ima mnoge značajke pandemije ranijih kuga. Primjerice, 430 godina prije Kristova rođenja Atiku je opustošila strašna kuga. U Dubrovniku od 14. stoljeća postoje karantene za migrante koji su željeli ući u grad. Pojava epidemije kuge opisana je u staroj enciklopediji Oekonomische Encyklopädie von J. G. Krünitz koja se može čitati online. Franz von Schrauda govori o kugi u Sirmienu, 1795. i 1796. godine, te povijesti kuge u istočnoj Galiciji. Tada je isto postojao neki stožer: pest policija (pest=kuga) koja je izdavala naredbe vojsci koja je čuvala granice između država i mjesta zaraženih područja, zatim liječnicima, mrtvozornicima i svećenicima koji su se brinuli o bolesnicima i umrlima u selu i gradu. Izvještaji su se slali vlastima iz zaraženih mjesta u obliku tablica, što danas, slično tome, imamo na press-konferencijama stožera. Prema tome, današnji epidemiolozi imaju velika iskustva na osnovi izučavanja pandemija kroz stoljeća i mnogih današnjih znanstvenih istraživanja.

Jednostavne zaštitne mjere su nužne. Ljudski je težiti i živjeti u sreći i blagostanju i bojati se smrti. Kada danas gledamo prosvjede kod nas u EU protiv naredbi koje izriču Stožeri civilne zaštite za sprječavanje širenje virusa COVID-19, onda se moramo pitati jesu li Stožeri dorasli svojoj zadaći ili su u pravu prosvjednici tražeći svoje pravice. Pokušavam proniknuti zašto se ne vjeruje stožerima? Postoji više razloga: mjere zaštite u zadnje dvije godine su mijenjane prema mjestima i broju zaraženih ljudi i zahtjevima gospodarskih, školskih i kulturnih djelatnika i sportskih saveza. Bilo je izjava visokih dužnosnika koji su tvrdili "pobijedili smo COVID-19", a usput se nisu pridržavali mjera koje su sami pripisivali.

Stožeri skoro svih država propisali su jednostavne zaštitne mjere: nosite maske, držite razmak od 2 m, perite i dezinficirajte ruke te se što manje družite. No razlog nepovjerenja prema stožerima puno je dublji. Ljudska zajednica stoji pred zadatkom uništenja nepoznatog virusa koji ranije nije postojao. Svaka zemlja je propisivala svoje mjere koje su bile vrlo drastične, npr. lockdown, određena zatvaranja vitalnih aktivnosti (posao, škola, trgovina, sport) do liberalne, čekajući da se stvori tzv. "imunitet krda". Veliku su buru kod prosvjednika izazvali zahtjevi Stožera da se izdaju digitalne potvrde o cijepljenju, lako provjerljive pomoću mobitela. Odgovor prosvjednika je bio: "Hoće nas podijeliti i razdvojiti te nam ukinuti slobodu".

Sloboda mišljenja i savjesti. Valja priznati da je sloboda mišljenja i savjesti upisana u mnogim ustavima i poveljama o ljudskim pravima. Čovjek želi sam oblikovati svoj život na temelju uvida u samu stvar. Ne želi se pokloniti tutorstvu autoriteta?! Odmah se pojavljuje pitanje: Što je sloboda? No, ljudski je rod vjekovima pronalazio krjeposti – vrline[i] kojima si je pomagao u teškim životnim prilikama. Što je krjepost? Krjepost je postojana i čvrsta spremnost činiti dobro. Postoje stožerne krijeposti: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost.

Razboritost upućuje razum da u svim prilikama (pa tako i kod pandemije) razabere naše istinsko dobro. Razboritost nas upućuje na načela savjesti. Postoje tri opća načela: 1) nikada nije dopušteno činiti zlo da se postigne dobro; 2) tzv. zlatno pravilo: "Sve što želite da ljudi vama čine, činiti i vi njima."; 3) Ljubav se uvijek izražava poštovanjem bližnjega i njegove savjesti, makar to ne znači da prihvaća kao dobro ono što je objektivno zlo. Misli na druge, cijepi se, jedna je od naredbi našeg HR stožera.

Kada se govori o slobodi savjesti, onda se mora spomenuti činjenica kako u životu neka savjest vara tj. savjest može bit dvojbena.[ii] Dalje, postoje granice slobode savjesti, postoji odgoj savjesti putem poučljivosti od autoriteta. Pitanje je koga izabrati za autoritet. Je li to Stožer čije izvještaje slušamo svakog dana? Tko treba upravljati Stožerima? Može li šef policije ili neki general armije biti predsjednik Stožera? Može!

Sadašnje cjepivo, koje su ljudi boje primijeniti na sebi, zapravo je korišteno na uzorku od 10 milijardi doza te pokazuje pozitivne rezultate smanjenim brojem oboljelih i blažim kliničkim slikama bolesnika. Zaključak – idite se cijepiti i mislite na svoje najmilije i nas 80+ susjede!

[i] Katekizam Katoličke Crkve – Kompendij, Hrvatska biskupska konferencija, Verbum, Split, 2006., pitanje 377.

[ii] Alojzije Šustar, Sloboda savjesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982., str. 30.

 

Održivost i dekarbonizacija

 Božić  1948.

Unatoč pandemiji ljudi se raduju dolasku Božića. Danas aktualna tema održivosti uoči Božića vraća me u neka prošla vremena. Danas, kad su mnoge kuće i dvorišta rasvijetljena sitnim kineskim lampicama (diodama), sjećam se 1948. godine i početka elektrifikacije u rodnom selu. Znalo se tada da postoje „jake“ i „slabe“ žarulje. Iako je otac naredio mojem bratu Rudeku da kupi „slabu“ žarulju, jer ćemo tako struju plaćati manje, on je kupio „najjaču“, od 100 W. Tada se struja plaćala prema broju žarulja u domaćinstvu. Na Badnjak nam je u posjet došao stric Adam, pa je već s vrata povikao: „Kod vas je najjače svjetlo u selu, kao u Betlehemu.“ Danas bismo trebali isključiti „standby“ opciju na računalima i TV prijemnicima kada ih ne koristimo. To malo crveno svjetlo, npr. za neku konfiguraciju računala, godišnje potroši oko 80 kWh primarne energije. Valja započeti štedjeti energiju baš od tih najmanjih trošila. Moji preci  znali su   postiti i odricati se!

Deseta obljetnica ekovalena

U blogu koji je narastao kao veliko drvo pišem tekstove o problematici održivosti. Danas ću ga kao božićno drvce „nakititi“ mnogim novim konceptima i pojmovima. Kovačem pojma održivost smatra se Hans Carl von Carlowitz koji je još 1732. godine napisao: Ne možeš više šume posjeći od njezina prirasta. Ilustracijom problematike života[i] na zemlji prikazujem pojam fotosinteze i respiracije, što je vitalno za stvaranje kisika (O₂) i smanjivanje ugljičnog dioksida (CO₂) iz atmosfere.

                                                          

Godišnje Sunce „dozrači“ energiju koja od vode i CO₂ stvara prinos biomase kod  šuma od 1,12 do 1,18 m³/ha

Pojam održivosti spominje se kao načelo u UN izvještaju iz 1987. g. (Brundtland) koje govori kako kod održivog razvoja valja misliti na generacije koje će nas naslijediti. Održivost znači zadovoljavanje vlastitih potreba bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Održivost kao pojam pridružuje se dalje pojmu održivo gospodarstvo ili održiv energetski sustav. U kontekstu klimatskih promjena, održivost obično znači promjenu naših energetskih, prometnih i drugih sustava kako ne bi doprinijeli zagrijavanju planeta.

No, kroz vrijeme, drvo održivost razgranalo se na mnoge sastavnice i grane.

Tri načela održivosti. Održivost se najčešće definira kao zadovoljavanje potreba sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje. Ova sastavnica ima tri glavna stupa: ekonomski, ekološki i društveni. Ova tri stupa neformalno se nazivaju ljudi, planet i profit. Za postizanje održivog razvoja ključno je uskladiti: gospodarski rast, socijalnu uključenost i zaštitu okoliša. Sve je to važno za dobrobit pojedinaca i društava.

Četiri načela održivosti. Pojam održivosti široko se koristi za označavanje programa, inicijativa i akcija usmjerenih na očuvanje određenog resursa. Pojam četiri stupa održivosti odnosi se na četiri različita područja: ljudsko, društveno, gospodarsko i okolišno.

Pet načela održivosti. Sadrži: Poboljšanje sposobnosti uvjeta života, stvoriti prilike za ekonomski prosperitet, poticati odgovornost prema okolišu, prihvatiti izvrsnost dizajna proizvoda i usluga, pokazati vizionarsko vodstvo i svrsishodno upravljanje.

Neprofitne organizacije neka razmotre njihov učinak u okviru pet ključnih pokretača održivosti: društveni učinak, fokusirana poslovna strategija, ekonomska održivost, prilagodljivost i kapacitet sustava za isporuke proizvoda i usluga.

Šest načela održivosti. Uključuje: Cirkularnu ekonomiju (poboljšati učinkovitost resursa kroz bolje gospodarenje otpadom), uštedu energije, održiv izbor materijala, ekološku deklaraciju proizvoda, stalno istraživanje i inovacije, društvenu odgovornost.

Šest načela održivog razvoja. Poštivanje i briga za sve oblike života, poboljšati kvalitetu ljudskog života, čuvanje vitalnosti i biološke raznolikosti Zemlje, minimiziranje iscrpljivanja prirodnih resursa, promjena osobnog stava i prakse prema okolini, omogućiti zajednicama da se brinu o vlastitom okolišu.

Devet načela održivosti. Upravljanje prema ciljevima, zajednička odgovornost, prevencija, upravljanje energijom i resursima, konzervacija, upravljanje otpadom, rehabilitacija i rekultivacija, znanstvene i tehnološke inovacije.

Deset načela održivog razvoja. Očuvanje ekosustava, održivi razvoj društva, očuvanje biološke raznolikosti, kontrola stanovništva, očuvanje ljudskih resursa, povećanje sudjelovanja stanovnika, očuvanje kulturne baštine, uključenje dopuštenog kapaciteta Zemlje.

Gore navedeno povezano je s klimatskim promjenama i zato je društvena zajednica pod vodstvom UN izdala popis sa 170 ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena.

Održivost u Bibliji. U Bibliji ne postoji imenica održivost, ali postoje glagoli: održale se, održali, održao.

Citiram dva biblijska izvoda: „Jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka i zato je postavio tebe za kralja da činiš pravo i pravicu.“ (2. Ljet 9, 8, odnosi se na kralja Salamona)

„Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.“ (Izr 29, 4)

Dekarbonizacija

Pojam dekarbonizacija doslovno znači smanjenje ugljika. Upravo se misli na pretvorbu u ekonomskom sustavu  koji održivo smanjuje i kompenzira emisije ugljičnog dioksida (CO₂) glavnog uzročnika promjene klime.  Dugoročni cilj je stvoriti globalno gospodarstvo bez CO₂. No, to je duga  priča i valja joj   postupno pristupiti s razumijevanjem mnogih  elemenata  održivosti.

Ovog su se mjesec dogodili pozitivni trendovi glede čiste energije i klimatskih prilagodbi. Predsjednik Vlade Andrej Plenković svečano je 13. prosinca u probni rad pustio Vjetroelektranu Senj, koju je ulaganjem oko 200 milijuna eura u okolici Senja i Brinja izgradila kineska tvrtka Norinco, što je ujedno i najveće kinesko ulaganje u čistu energiju u Hrvatskoj. Vjetropark se prostire na oko 60 četvornih kilometara, snaga mu iznosi 156 megavata (MW), a ima 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri megavata. Godišnja proizvodnja električne struje bit će na razini od oko 0,5 teravatsati (TWh).

Istovremeno smo na TV vidjeli gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaškovića kako sadi drvo u nekom zagrebačkom parku. Pošumljavanje je sada u modi, jer mnogi političari tako šalju poruku o spašavanju planeta. No, pošumljavanje je ozbiljan zadatak, jer kako tvrdi „Drawdown“ plan, moguće je do 2050. godine sekvestirati tj. spustiti pomoću obnovljenih šuma iz atmosfere od 5 do 8 gigatona ugljičnog dioksida glavnog dijela stakleničkog plina.

Na kraju energetska učinkovitost je riječ koja  se ćesto koristi i koju valja imati na pameti

Kada se uzmu u obračun površine zemlje  našeg podnevlja onda  Sunce dozraćuje energije koju  čovjek može iskoristiti pomoću i vjetro i sunčanih elektrana  godišnje od  7,2 do 8,3 kWh po četvornom metru. 

---

[i] D. Botkin, E. Keller: Environmental science, John, Wiley & Sons Inc, Hoboken, New York ,2010. str. 93

 

Klima i čista energija

Kad raziđe se dim / Kad nestane k'o pjena / Sagradit ćemo grad / Grad za sva vremena… pjevao je Vice Vukov 1992. godine.

Održivost je ovaj mjesec bila „prisutna“ u mnogim domaćim i globalnim događanjima.

                                                             Vertikalna šuma

                                                                    New Delhi

Zbog prekomjernog smoga Vlasti u New Delhiju bile su primorane zatvoriti škole, termoelektrane i gradilišta. U smogu je koncentracija lebdećih čestica od 2,5 i 10 μm (mikrometar) bila oko 350 μg/m³. Uzrok toj pojavi su izgaranja ugljena u ložištima termoelektrana, kao i emisije plinova iz automobila. Također, u nekim četvrtima grada Zagreba koncentracijaštetnih tvari u stakleničkim plinovima ove je godine također dosezala nedopuštene granice (crveno). Vidi  moj tekst o smetlištu u zraku, .

                                                                        Glasgow

Predstavnik delegacije Indije uspio je u završni dokument Glasgow Climate Packt „ugurati“ izraz umanjiti umjesto izbaciti ugljen kao gorivo do 2050. godine. Naime, u SAD-u, Kini i Indiji ugljen je glavno gorivo u termoelektranama za proizvodnju električne energije.

Ove je godine od 2. do 12. studenog u Glasgowu održana  je konferencija  od 200 nacionalnih delegacija, gdje je postignut dogovor o globalnom zatopljenju (promjena klime) kojim je malo tko zadovoljan.

Ta priča već dugo traje. Prva konferencija o toj temi održana je na Svjetskom summitu u organizaciji UN-a u Rio de Janeiru 1992. godine. Tada je 189 država potpisalo Okvirnu konvenciju o dobrovoljnom smanjenju plinova koji pridonose efektu staklenika, a ta se konvencija 1997. godine razradila u Kyotu. Zapravo, o okolišu se pregovara preko UN-u od 1972. godine – „Konferencija o ljudskom okolišu“.

Ako baš hoćemo biti malo točniji, već su 1969. definiranegranice rasta ovog industrijskog načina života . U „Granici rasta“ predložene su mjere za globalnu ravnotežu prema podacima iz 1970. g.: potrošnju sirovina smanjiti za 25 %, onečišćenja okoliša smanjiti za 25 %, proizvodnju materijalnih dobara usmjeravati u usluge (zdravstvo, obrazovanje), ustaljeni rast populacije, a kapital usmjeravati prema proizvodnji hrane. Ako bi se postigli ti ciljevi moguća je globalna ravnoteža uvjeta života na Zemlji.

Dosta dugo su se znanstvenici prepirali je li do promjene klime došlo zbog ljudskog djelovanja (anthropogenic drivers) ili je ta promjena uzrokovana nekim geofizičkim djelovanjem, primjerice Sunca. U dokumentima  Međuvladinog panela  (IPCC) stoji kako je aktualna  klimatska promjena uzročno vezana uz porast stakleničkih plinova osobito CO₂, čime upravlja čovjek

                                     Udjeli i uzročnici nastanka  stakleničkih  plinova

  Na javnim protestima traži se od globalnih Vlasti da učine nešto. Glavni slogan ove konferencije bio je: Možemo učiniti, ali to moramo učiniti odmah.

Nabrojit ću neke akcije koje su usuglašene na konferenciji:

- osigurati globalnu neto nultu koncentraciju ugljika do sredine stoljeća i držati  globalnu temperaturu na razini 1,5 ^°C. Globalnu temperaturu smo već postigli od 1.1^°C 

- ubrzati umanjivanje ugljena kao energenta i smanjiti krčenje šuma,

- zaštititi i obnoviti ekosustave,

- koristiti aktivna putovanja kao što su pješačenje i biciklizam ili javni prijevoz, gdje je to moguće,

- davanje prioriteta alternativnim izvorima energije s niskim ugljičnim otiskom,

- dati prednost lokalnim i sezonskim namirnicama kako bi se smanjila kilometraža za prijevoz, dati        podršku lokalnom poslovanju,

- zapošljavati lokalno stanovništvo za određene poslove,

- poticanje ponovne upotrebe i recikliranja materijala,

- mobilizirati financije za ubrzavanje inovacija u primjeni čiste energije. Pohlepe bogatih zemalja uzrok su ove promijenjene klime (rekao je indijski sudionik) i sada se traži od njih da pomognu u rješavanju krize,

- na konferencije je bio Bill Gates koji je rekao: Pokrenuo sam Breakthrough Energy Ventures (BEV) kako bih nadopunio obveze iz 22 zemlje za povećanje istraživanja i razvoja kroz inovacijske misije. BEV je do sada prikupio više od 2 milijarde dolara i uložio u više od 80 tvrtki iz 11 zemalja na četiri kontinenta.

-poštivati   pariški dogovor (Paris Agreement.)

                                                                         Kosinj

Što naša Vlast smjera učiniti glede preorijentacije na čiste izvore energije? U Lici kraj Otočca priprema se velika investicija iskorištavanjem rijeka  ponornica Gacke i Like izgradnjom dodatnog akumulacijskog jezera površine 12 milijuna kvadratnih metara, kako bi se povećala proizvodnja struje i pitke vode potrebne za turizam 

Danas, hidro energetski sustav Lika – Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh. Izgradnja objekata 2. faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta  ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja 1,5 TWh.

Sliv rijeke Like ima površinu od 1.125 km² i prirodno se površinski drenira prema ponornoj zoni u Lipovom polju. U razdoblju od 1970. do 1995. godine srednji protok rijeke Like na profilu Kosinj iznosio je 25,86 m³/s. Rijeka Lika ima veće varijacije u protocima tijekom ljetnog razdoblja. Tijekom ljetnih sušnih razdoblja prosječni mjesečni protoci iznose oko 1 m³/s, dok maksimalni prosječni mjesečni protoci dosižu i 50 m³/s.

Sliv rijeke Gacke ima površinu od 584 km². Rijeka Gacka ima donekle ujednačene količine protoka tijekom cijele godine. Njeni prosječni mjesečni protoci variraju od 7 m³/s u ljetnom sušnom razdoblju, pa sve do 20 m³/s tijekom ostalog dijela godine. U periodu od 1970. do 1995. godine srednji protok je iznosio 14,63 m³/s. Od 1965. godine pregrađena je i usmjerena u umjetno korito koje ju vodi sve do Gusić jezera.

No sada taj zahvat neće biti lagan, jer se do 2028 g. mora potopiti naselja  Mlakva i dio Bakovca i Kosinjsku dolinu..

Rentabilnost navedene investicije pokazuje kako je vrijednost električne struje deset puta veća od vrijednosti recimo prinosa salate, sa površine zemlje koju će potopiti akumulacijsko jezero za hidroelektranu. Ali nije lako izračunati gubitak zemljišta i nekih mjesta , jer nestaje   mjesto Kosinj gdje je bila prva tiskara u Hrvatskoj. 

Zaključimo,  budućnost donosi  velike brige svih nas i Vlade oko racionalne  proizvodnje i trošenja  hrane, energije zbog zaštite okoliša..

Naša svagdanja hrana

Daj nam svakog dana našu zdjelu, / Pa makar jeli pasulj, puru, rižu, / i makar pili vodu tek na vrelu, / brojeći kapi što se k usni skližu... Tin Ujević: Molitva za koru kruha i zdjelu leće

1. Uvod Kinezi imaju uzrečicu: Žetva je najveći događaj godine, Rimljani su govorili: Trbuh čovjeku stvara najveće tegobe, kršćani mole Očenaš, u kojem je navedena prošnja: Kruh naš svagdanji daj nam danas (Mt 6.11). Već nad tanjurom valja razmišljati o održivosti prehrane.

                              Na strmim humcima raste  isto zlatno klasje. Foto August Frajtić

U ovom postu „rasvjetljavam“ kako ishrana utječe na emisiju stakleničkih plinova. Ovaj mjesec, 19. 10. 2021., u povodu Svjetskog dana hrane, FAO je u Turskoj organizirao 7. samit o održivoj hrani. Dvodnevni je samit bio usredotočen na budućnost hrane, ocjenjujući najnovije trendove i brze promjene u sektoru hrane i poljoprivrede. Konkretno, od 2000. do 2010. godine emisije ugljikovog dioksida od poljoprivrede povećavale su se za 1,1 % godišnje, dosegavši 4,6 Gt CO₂.

Zajednički nazivnik mjera (strategija, planova, modela) prilagodbe klimatskim promjenama jest smanjenje emisije stakleničkih plinova i smanjenje koncentracije istih u atmosferi. Te se mjere odnose na sektore energije, hrane, zgrada, korištenja zemlje, prometa, različitih materijala i edukacije.

Kako se čovjek mora pripremati ili prilagođavati ovom stanju klime? Očito je kako se mora nešto najprije mjeriti, jer nema gospodarenja u okolišu ako se ne mjere određene pojave. Mjerenje temperature zraka, vode i tla nije teško, kao i mjerenje koncentracije (količine) ugljikovog dioksida u atmosferi i vodi. No, nije lagan zadatak odrediti količinski točne izvore i brzinu nastajanja stakleničkih plinova. Ovi podaci su potrebni zbog smanjivanja istih. Međuvladina komisija o klimatskim promjenama (IPCC) izdaIa je za znanstvene institucije metode izrade inventara emisija GHG plinova .

Globalno se u poljoprivredi svakodnevno proizvodi u prosjeku 23,7 milijuna tona hrane, uključujući 19,5 milijuna tona žitarica, korijena, gomolja, voća i povrća, 1,1 milijun tona mesa i 2,1 milijarda litara mlijeka. Svakodnevno se ribolovom i berbom akvakulture izlovi više od 400 000 tona ribe. Šume osiguravaju 9,5 milijuna kubičnih metara drva i ogrjevnog drva. U jednom danu za biljnu proizvodnju potroši se 7,4 bilijuna litara vode navodnjavanjem i 300 000 tona gnojiva. Ukupna vrijednost tog jednog dana poljoprivredne proizvodnje procjenjuje se na 7 milijardi USD.

Postoji više načina kojima se prati utjecaj na klimu i okoliš. Tako američka organizacija za zaštitu okoliša EPA https://www.epa.gov/ghgemissions/sources-greenhouse-gas-emissions prikazuje izvore nastanka GHG plinova 2019. g. u USA: proizvodnja električne struje 25 %, industrija 23 %, zgrade 13 %, promet 29 %, poljoprivreda 10 %. Zbog načina života i gospodarenja podaci o udjelima stvaranja stakleničkih plinova razlikuju se vremenski i prostorno. Godišnje se globalno u atmosferu emitira 36 Gt (gigatona) stakleničkih plinova sastavljenih pretežno od ugljikova dioksida. Oko polovica stakleničkih plinova ostaje u atmosferi i stvara problem s klimom.

 2. Usporedbe valjanih podataka Utjecaj proizvoda i usluga na okoliš u gospodarstvu EU za mene je prvi pouzdan izvor podataka  kojim se može prikazati udio glavnih faktora ili čimbenika na stvaranje stakleničkih plinova. Na preračunavanju podataka u tablici radilo je nekoliko EU instituta. Zato uzimam podatke iz ove tablice kao vrlo pouzdane Temeljitiji opis tablice je u mojem postu od prije 5 godina. 

Drugi podaci koje sam koristio potječu iz ovog izvora koji tretira utjecaj na okoliš po različitim grupama hrane: 1. Žitarice i proizvodi od žitarica, 2. Škrobno korijenje i gomolji i njihovi proizvodi, 3. Mahunarke i njihovi proizvodi, 4. Povrće i njihovi proizvod, 5. Voće i proizvodi od njih, 6. Orašasti plodovi i njihovi proizvodi, 7. Šećer, slatkiši i sirup, 8. Meso i perad i njihovi proizvodi, 9. Jaja i njihovi proizvodi, 10. Riba i proizvodi od njih, 11. Mlijeko i proizvodi od njih, 12. Masti i ulja, 13. Pića, 14. Ostala hrana.Ova web adresa slikovito ocrtava podatke koji utječu na okoliš za pojedine tipove hrane: Ugljični otisak kg CO₂/kg , Ekološki otisak gm²/kg, Potrebno vode L/kg, Emisija CO₂ za 1000 kcal, Eutrofikacija PO₄ g/kg, Emisija CO₂ /100 g proteina, Ponderirana potrošnja vode L/kg. Analizirani su podaci od 36 000 farmi iz 119 zemalja. Iz tog izvještaja proizlazi kako je 26 % stakleničkih plinova uzrokovano proizvodnjom i distribucijom hrane.

Hrana koju jedemo jest energija koju je već Sunce „spustilo“ na Zemlju. Sunce u jednoj poljoprivrednoj sezoni dozrači 4,94 milijarde kcal energije na hektar polja sa žitaricama, od čega se potroši 1,28 % za rast biljke, a oko 0,4 % pretvoreno je u zrno krušarica. Odrastao čovjek od 70 kg dnevno treba „energenata“ od 3000 kcal (12,6 MJ) izraženo masom od 3585 g, što uključuje 2220 g vode, 523 g hrane, 862 g kisika.

3. Jelovnici i statistika A)  Državni zavod za statistiku  objavljuje podatke opotrošnji građana kako u novcu tako i u materijalnom obliku. Kalorička vrijednost hrane iznosi za 2019. godine za prosječnoga građanina RH 3077 kcal/dnevno 

B) Pogledao sam neke jelovnike od kojih izdvajam ovaj za nedjelju u jednom staračkom domu (vidi str. 293).Netko će reći: pa nećemo se hraniti kao starije osobe. Ja odgovaram: u industrijskom društvu nestao je teški fizički rad koji dnevno zahtijeva unos hrane više od 3000 kcal/st. Najveći broj ljudi radi i živi u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, koje imaju značajke sjedenja i gledanja u ekrane računala. Prema tome, dnevni unos hrane od 2073 kcal nije izgladnjivanje, iako treba naglasiti da smo na globalnoj listi debelih ljudi (BMI > 30) na 22. mjestu. Dakle, smanjivanje masti u našim tijelima smanjivanje je stakleničkih plinova!

C) No, jedan od jelovnika koji je baziran na znanstvenim podlogama objavljen u znanstvenom medicinskom časopisu „Lancet“ valjalo bi poštivati. EAT-Lancet Komisija za hranu okupila je 37 vodećih svjetskih znanstvenika iz cijelog svijeta kako bi odgovorila na ovo pitanje: Možemo li buduću populaciju ljudi, njih 10 milijardi, nahraniti zdravom prehranom unutar planetarnih granica?

Taj je jelovnik dobra podloga na koju valja spustiti našu prehrane. Kalorička vrijednost iznosi 2473 kcal. Misija Lanceta je da medicina služi društvu i to znanjem koje transformira društvo. Znanost mora dovesti do boljeg života /.Kalorije potijeću  od  životinja 18% a od bilja 82%, dok  proteini  "dolaze" 37 %   od životinja a  63%  od  bilja.

Jelovnik EAT Lancet komisije

Klimatske prilagodbe

Voda riče, a mlini melju (hrvatska poslovica)

Mikro i male hidroelektrane,

U Glini je na rijeci Glini izgrađena mala  od 450 kW.hidroelektrana.  Na tom je mjestu bio „Fajerov mlin“, koji je ranije, dok nije bio srušen, bio u funkciji – služio je ljudima kao mlin i davao je određenu količinu električne energije.

Između ostalog, gradnja malih i mikro hidroelektrana jedna je od strategija prilagodbe klimatskim promjenama, o čemu je Hrvatski sabor objavio opširnu studiju. Smanjivanje emisije ugljičnog dioksida i „spuštanje“ iz atmosfere u more, u bilje i na tlo, generalna je strategija borbe protiv klimatskog zatopljenja.

 Vodenica prve  hrvatska tvornica štapova Allnoch (1884) na  rijeci Bregana. 

Foto;Griesbach

Ugljični otisak,

Dokazano je kako je čovjek svojim djelovanjem stvorio previše tzv. stakleničkih plinova u atmosferi među kojima je ugljični dioksid glavni krivac. Količina stakleničkih plinova mjerljiva je veličina, nazvana ugljični otisak, a izražava se u gigatonama (Gt). Ugljični otisak je ukupna količina stakleničkih plinova koji nastaju našim djelovanjem (uključujući ugljični dioksid i metan i ispuštena rashladna sredstva iz klima uređaja i hladnjaka). Prosječan ugljični otisak za stanovnika u Sjedinjenim Državama je 16 tona, što je jedna od najvećih količina u svijetu. Hrvatska ima 6,2 tone po stanovniku.

Čovjek može pratiti bilancu ugljika u atmosferi i na zemlji (tlo i voda). Ugljik je jezgra drveća i trava, sisavaca i ptica, lišajeva i mikroba. Povezujući jedan atom sa sljedećim i s drugim elementima, to je temeljni materijal svih živih organizama. Biljke i zdravi ekosustavi imaju neusporedivu sposobnost apsorbiranja ugljika putem fotosinteze i pohranjivanja u živu biomasu. 

Iz osnova kemije znamo da ako izgori 12 g ugljika (iz ugljena, nafte i drva) nastane 44 g ugljikovog dioksida ili 22,4 L plina. Taj dioksid zajedno s ostalim stakleničkim plinovima sprječava hlađenje Zemlje, što se onda očituje u povećanju temperature i to se naziva globalno zatopljenje, koje pak uzrokuje promjenu klime koju proživljavamo sada. Godišnje se globalno emitira 36 gigatona ugljikova dioksida u atmosferu. Kolika je to masa? Predočimo si je![i] Jedna milijarda tona je masa vode koja stane u 400.000 olimpijskih bazena. Pomnože li se te dvije brojke, dobije se 14.400.000 bazena u koji stane masa vode koja odgovara masi ugljičnog dioksida koji se godišnje emitira u atmosferu, gdje ga 56 % ostaje, a ostatak se vraća u more i tlo. Ove mamutske brojke koje predstavljaju masu ugljičnog dioksida dobiju se zbrajanjem od svakog materijala proizvoda i usluga koje čovjek proizvodi i koristi u godinu dana.

To se naziva otisak ugljika ili ugljični otisak. Ugljični otisak (engl. „Carbon Footprint“) mjera je ukupne emisije stakleničkih plinova koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj.

Dakle, ugljični otisak je uračunati dio ekološkog otiska koji se pak mjeri u globalnim hektarima po stanovniku. Tako su zemlje EU 2016. imale ekološki otisak 4,56 gha/st po stanovniku od čega 2,76 gha/st otpada na ugljični otisak.  Definicije Ekološki otisak, bio kapacitet i ekološko prekoračenje, ekološki dug te globalni hektar važne su za razumijevanje djelovanja čovjeka na okoliš i važne su za odmjeravanje akcija i postupaka kod klimatske prilagodbe. Primjerice, za  urod ili prinos 1 kg krumpira potrebno je:  59 L vode, 0,88 m2 tla, emisija CO2 je 0,46 kg. Nema  prilagodbe ako se ne mjere aktivnosti i podaci uspoređuju!

Raspodjela površine zemlje prema ekološkom otisku iz priložene tablice iz 2016. godine pokazuje da na stanovnika EU otpada na: 1. izgrađenu (betoniranu ) zemlju 0,09; 2. vode za uzgoj riba 0,22; 3. šumsko zemljište 0,84; 4. pašnjake 0,1 i 5. obradivo tlo 0,74 gha/st, što ukupno čini 1,99 gha. Ako se to izrazi u postocima, onda na ugljični otisak otpada najviše 60 % od ekološkog otiska.

Kako izgledaju podaci za Hrvatsku? Ekološki otisak je 3,72 gha/st, pa, preračunato, ugljični otisak iznosi 2,17 gha/st, što čini 58,3 %. Podatke o ekološkom i ugljičnom otisku vidi na linku: 

Globalni projekti klimatske prilagodbe

U prošlom postu ekovalena iznosim vrlo informativan izvor podataka za akcije klimatske prilagodbe https://drawdown.org/. Od 80 globalnih projekta od 2020. do 2050. g., kojima se rješavaju klimatske prilagodbe, izgradnja mikro i mini hidroelektrana rangirana je na 48. mjestu po svom utjecaju. Opis utjecaja izgleda ovako: udio snabdijevanja električnom strujom iznosit će 1,7 % čime će se smanjiti emisija ugljičnog dioksida za 4 Gt (gigatone) i smanjiti 1,8 bilijuna $ (US dolara) energetskih troškova. Troškovi gradnje bit će 202,5 milijarde $ što će dati pouzdane uvjete snabdijevanja električnom strujom u ruralnim krajevima gdje žive ljudi na Zemlji.

Doba manufakture;  mlinovi, pilane, proizvodnja bakra i  štapova

Vratimo se na  potoke i mikro  hidro elektrane.. Jasno, ponekad pamtimo podatke protoka vode velikih rijeka kao što su: Jangtze s 31.000, Parana 25.000, Sava 1700, Dunav 6400 m³/s, gdje postoje velike hidroelektrane. Ali u kraju u kojem živim postoje potoci koji su bili „energetsko zlato“ s mnogim mlinovima koji danas mogu postati mikro hidroelektrane. Imena tih potoka su Bregana, Bistrac, Gradna, Rakovica, čiji su protoci vode od 0,23 do 1,5 m³/s. Najstariji uređaj za pretvaranje vodne energije u mehanički rad bilo je vodeničko kolo koje se može zamijeniti malim sofisticiranim turbinama.

Iz knjige[ii] prepisujem vlasnike mlinova (da se  buduće generacije podsjećaju), od kojih sam neke poznavao: Na potoku Gradna: Mirko Lehpamer, Rude; Mišel Borovečki, Ulle, Bastijančić, Žibrat, Praumšperger, Guliš, Josip Vuković, Zdenka Vuković, Franjo Vuković, Ankica Rezar, Planinc, Kovačićek, Bedeničić, Rožman, Grgos, Žokalj, Bezjak („Reklamin“ mlin), Bradač, Terezija Horvat i sinovi, Šimec, svi iz Samobora. Obitelj Kos u selu Gradna. Na potoku Rakovica Franjo Cesnik. Na potoku Bistrac Vid Bencalić, Mala Jazbina; Franjo Horvat, Bobovica najstariji mlin iz 1242. g., . Na potoku Breganica Marijan Svinjarić.   Barbičev mlin. Na potoku Bregana  Kršlinov mlin,,Hribarov mlin, koji je kupio Karlo Lang, otac velikog učitelja, pisca i kroničara Milana Langa,  Rangusov mlin, Zora Sveško, Ivan Srebre, Ivan i Josip Vukovinski. Prva hrv. tvornica  štapova Allnoch, Na lijevoj strani Bregane (Slovenija) su bili  mlinovi Mohorovičev, Jožeta i Ivana Strižiča te Kalinova pilana.

DITS (Društvo inženjera i tehničara Samobor) želi obnoviti (postupak je u toku) mlin Bezjak u formi mikro hidroelektrane. 

---

[i] Paul Hawken, Drawndown, Penguin, New York, 2017., str. XIV

 [ii] Mira Čebušnik i Boris Debogović, Voda, most, mlin, Gradska knjižnica Samobor, Samobor, 2007. g.

Klimatske promjene i Olimpijada

 Ovaj je mjesec bio ispunjen sportskim, klimatskim i zdravstvenim događanjima.

 A Sport

Nedjelja je, 8. kolovoza 2021. g. Gledamo na TV-u završetak 32. Ljetnih olimpijskih igara. Arigato Tokyo! 11000 sportaša dva se tjedna borilo u različitim disciplinama. Bilo je tamo i 250 konja. Gledao sam kako su konji koji su sudjelovali u natjecateljskom jahanju poslušni svojim jahačima. Volim gledati taj duo sport čovjek – životinja. No bio je jedan konj koji nije bio poslušan, jahačica plače, uzbuna, zove se veterinara. On kaže, konj je zdrav. Može li jedan dresirani konj biti neposlušan čovjeku? Može! Jer i on ima narav koja mu katkada govori – budi svoj.

Opis slike: Toplinskom sanacijom u Zagrebu  30 m²  fasadnog zida  s  EPS polistiren pločama debljine od 5 cm smanjit će se (uštedjeti) toplinska potreba za grijanje i hlađenje zgrade u razdoblju 2020 -2050 g za 39393 kWh. To odgovara smanjenju emisije  ugljikovog dioksida za 11,3 tone. Materijali:  SAMOBORKA po smjernicama: HUPFAS

B Klima

Klimatske promjene nose strepnju da uzrokuju mnoge požare kod nas na Mediteranu, pa i u čitavom svijetu. Prije mjesec dana vidjeli smo velike poplave u Njemačkoj i tornado u Češkoj, što isto spada u ove „sportove“ globalnog zatopljenja. Prijetnjama klimatskih promjena čovjek traži lijek. Možda uz poslušnost sportaša svojim trenerima sada treba tražiti i poslušnost običnih ljudi u rješavanju klimatskih promjena. Pitanje je kome biti poslušan, kojem tipu stožera?

Klimatske promjene događaju se u svakoj regiji na globalnoj razini, prema najnovijem šestom izvješću Međuvladine komisije o klimatskim promjenama (IPCC).

U izvještaju postoji tvrdnja: ljudski utjecaj na klimatski sustav sada je utvrđena činjenica. Možemo djelovati na klimatske promjene, ali vrijeme istječe. Ovo izvješće na bazi znanstvenih procjena definira promjene koje su bez presedana u tisućama, ako ne i stotinama tisuća godina. Naglašava se kako još ima vremena za djelovanje, ali to se mora dogoditi odmah. Ograničavanje klimatskih promjena zahtijeva snažno i trajno smanjenje emisije stakleničkih plinova od primjerice sagorijevanja fosilnih goriva. Izvješće predviđa da će se u sljedećim desetljećima klimatske promjene povećati u svim regijama. Za 1,5 °C globalnog zatopljenja bit će sve veći toplinski valovi, dulje tople i kraće hladne sezone. Na 2 °C globalnog zatopljenja, ekstremi topline češće bi dosegli kritične pragove tolerancije za poljoprivredu i zdravlje.

Postoje već mnoge direktive, odnosno preporuke koje ljude upućuju na akciju (vidi ovaj post) 

Istaknut ću CILJ 7. iz UN preporuke: PRISTUPAČNA ENERGIJA IZ ČISTIH IZVORA. Osigurati pristup pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj energiji. Pitanje br. 69. – Poboljšajte toplinsku izolaciju svoje kuće. (vidi sliku!)

 No, postoji najsveobuhvatniji plan, ikad predložen, za poništavanje globalnog zatopljenja o kojem se može informirati kako kroz knjigu[i] tako i kroz web stranicu https://drawdown.org/.

Plan je da se dostigne točka u kojoj će se razina stakleničkih plinova u atmosferi prestati penjati, a počet će se stalno smanjivati, čime će se zaustaviti katastrofalne posljedice. Računski je obrađeno osamdesetak modela spuštanja koncentracije stakleničkih plinova iz sektora graditeljstva, energije, hrane, korištenja tla, materijala, prometa, obrazovanja žena.

Procjene globalnog spuštanja koncentracije stakleničkih plinova obrađene su kroz tri scenarija u periodu od 2020. do 2050. godine u gigatonama (Gt). Ukupno je moguće ukloniti ili spustiti od 1051 Gt do 1612 Gt ekvivalentnog ugljikovog dioksida. Najveći udio od 90 Gt spušteni su ili reducirani staklenički plinovi od rashladnih sredstava u klima-uređajima. Uz ugljikov dioksid i vodenu paru najopasniji su staklenički plinovi rashladna sredstva u klima-uređajima. Svaki hladnjak i klima-uređaj sadrže kemijska rashladna sredstva koja apsorbiraju i oslobađaju toplinu radi hlađenja. Rashladna sredstva freoni krivci su za oštećenje ozonskog omotača. Nadomjestak freona, primjena vjetroturbina i redukcija otpada hrane smatraju se „nositeljima medalja“ u redukciji stakleničkih plinova. Stalno IMAJMO NA PAMETI glavne onečišćivače atmosfere koji potječu od proizvodnje struje 25 %, proizvodnje hrane 24 %, industrije 21 %, prometa 14 %, graditeljstva 6 %, ostale emisije 10 %. U periodu od 30 godina potrebo je uložiti 129 bilijuna US dolara, što je ekvivalentno 440 $ po osobi na godinu.

Vrlo brzo (duboko se nadam!?) morat će se formirati različiti stožeri (lokalno i globalno) koji će primijeniti procedure za smanjenje tj. spuštanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Koliko posto ljudi će biti neposlušno? Nema još nekih čvrstih organizacijskih odbora (od vrtića do akademija) za klimatske promjene kao što su Olimpijski odbori u svakoj državi, gdje se regrutiraju sportaši za Olimpijske igre. Postoji inicijativa organizirati neke odbore, stožere, koje ćemo slušati kao što smo slušali Vladin stožer za pandemiju. Tu se susrećemo s istim problemom neposlušnog konja, jer ne možemo sve ljude prisiliti da budu poslušni. Ali treba krenuti od vrlo mladih ljudi, skejtbordera (tinejdžerski sportaši na Olimpijadi) koji su možda poslušniji nego odrasli ljudi.

C. Zdravlje

Usput imamo i četvrti val pandemije novog soja virusa Covid-19 zbog kojeg se ljudi ubrzano cijepe, ali ne dovoljno. Na Olimpijadi jedan konj nije bio poslušan. Ali kod cijepljenja momentalno oko 50 % ljudi nije „poslušno“ Stožeru. U mnogim gradovima svijeta ljudi protestiraju protiv mjera stožera, jer žele zadržati svoje slobode. Autoritet vlasti i sloboda građana u sukobu su interesa. Ima li čovjek mudrosti to riješiti? Dokazano je da u 80 % slučajeva, tvrdi naš Stožer, obolijevaju oni koji nisu cijepljeni.

---

[i] Paul Hawken: Drawndown, Penguin Books, New York, 2017.

Život na našem planetu

 Ljudska bića možda su ingeniozna, ali su istodobno svađalice. Našim povijesnim knjigama dominiraju priče o ratovima, borbi naroda za prevlast. No, tako ne možemo nastaviti. David Attenborough

1. David Attenborough

Nakladnik Školska knjiga objavio je značajnu knjigu[i] o svjedočanstvu života na Zemlji velikog istraživača Davida Attenborougha starog 94 godine, kojeg smo gledali u mnogim BBC-jevim TV emisijama o okolišu. Podnaslov je knjige Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti.

                        Svjetski poznati istraživač života na našem planetu David Attenborough

Njegovo svjedočanstvo i vizija trebali bi nas poticati da promijenimo način života kako bismo zaustavili propadanje ove naše civilizacije. Upravo to on razlaže u drugom dijelu svoje knjige. On kaže kako se rodio u geološkom dobu koje se naziva holocen, a umrijet će u antropocenu kojeg su geolozi označili da je započelo 1950. godine. Antropocen (antropo = grčki, čovjek) doba je u kojem čovjek ostavlja trag svog života na Zemlji. Geološka doba raspoznaju se prema vrstama i starosti različitih stijena u kojima se nalaze različiti fosili flore i faune. Buduće generacije naše civilizacije, ako opstanu, u stijenama će pronaći markere poput plutonija, plastike i kosti životinja koje je čovjek pripitomio. Holocen je epoha stara oko 11 000 godina i u kojoj je čovjek „izmislio“ poljoprivredu, gdje je sa svojom i životinjskom živom silom živio održivo u granicama svog okoliša u kojem se rodio.

Attenborough je knjigu podijelio, grubo gledano, na tri dijela. Naslov prvog dijela je Moje svjedočanstvo, drugog Što nas čeka i trećeg dijela Vizija budućnosti; Kako svijet ponovo učiniti divljim. Njemu se mora vjerovati, jer je putovao po tlu i vodi po cijeloj kugli zemaljskoj, gledao je sjeverne medvjede kako se bore za život, jer nema dovoljno leda, gorile koje izumiru i koje žive u prostoru koji čovjeku treba za njegove rijetke metale, grebene koralje koji mijenjaju boju od crvene u bijelu, što je indikator da su umrli.

2. Indikatori promjene na Zemlji

Attenborough navodi neke indikatore promjena kroz vrijeme, koji se zapažaju na našoj Zemlji; broj ljudi, ugljik u atmosferi i preostala divljina. Tako je 1937. svjetsko stanovništvo brojilo 2,3 milijarde, ugljika je u atmosferi bilo 280 dijelova na milijun, a preostale divljine bilo je 66 %. Globalan utjecaj čovjeka vidi se 2020. godine, jer se stanovništvo povećalo na 7,8 milijardi, ugljik se povećao na 415 dijelova na milijun, dok je divljine preostalo samo 35 %.

Riblji fond u morima smanjio se na kritičnu razinu, jer se svake godine izvlači 80 milijuna tona morske hrane. Naziv ugljik ovdje je naveden kao kratica za ugljikov dioksid, a njegova prekomjerna količina štetna je u atmosferi, dok se element ugljik nalazi u fosilnim gorivima i flori i fauni i kao takav nije štetan za okoliš. Štoviše, procesom fotosinteze biljke od ugljikova dioksida i vode stvaraju kisik i ugljikove spojeve koji su sastavni dio organske tvari u biosferi. Fotosinteza je i u kvantitativnome smislu presudan proces, jer se svake godine više od 200 milijardi tona ugljika pretvori u 500 mlrd. tona organskih tvari, pri čemu se oslobađaju goleme količine kisika potrebnog za disanje. Zato svako zagađivanje atmosfere iz nečistih industrijskih tehnologija ugrožava fotosintetske procese, a time i život na Zemlji.

Zbog toga su divljina i/ili biološka raznolikost važan indikator života na zemlji. Kao osamdesetgodišnjak, sjećam se nekadašnje veće bio raznolikosti u mom rodnom kraju u odnosu na današnju. Sjećam se žena  kako ljeti na livadi Zamlaća suši sijeno u zimskim čizmama. Zašto? Jer je to bilo vodotopno zemljište na kojem su živjele bjelouške, neotrovne zmije (Natrix natrix), kojih se ljudi boje. Sjećam se jata ptica selica, lastavica i divljih pataka koje su na jesen letjele prema toplijim krajevima Afrike i Indije. Lastavica ima više od 100 vrsta. U našim krajevima živi lastavica rusogrla (Hirundo rustica) koja svoja gnijezda gradi na stropovima štala u kojima ima domaćih životinja. Kada se u proljeće vrati u naše krajeve, odmah traži svoje gnijezdo ili gradi novo, ako je staro gnijezdo već zauzeto. U štalama ima mnogo različitih muha, kukaca dvokrilca, hrane koju lastavice love u letu. No kako tradicionalan lokalni uzgoj životinja opada, štale su prazne, pa opada i broj lastavica u našem okolišu. Veselim se kada ugledam neku pticu koju dugo nisam vidio, pitajući se je li možda izumrla. Jučer sam posjetio rođaka koji ima štalu s pet krava i vidio sam lastavice i  mnogo lastavičjih gnijezda. Pomislim, je l' to znak tih preostalih 35 % bio raznolikosti. Jasno u padu bioraznolikosti u našem kraju su žabe i hruštevi koje više ne vidim.

3. Akcije spašavanja Zemlje

No čovjek ipak nešto čini, ali se postavlja pitanje koje akcije provodi i jesu li dostatne, budući da se približavamo kritičnim točkama i vrhuncima potrošnje, a koje ne smijemo prijeći. Na velikim konferencijama dogovaraju se stručnjaci o akcijama o alarmantnoj brzini zagrijavanja planeta i o zaštiti bioraznolikosti.

Nabrojimo neke akcije. U zadnjih 30-40 godina uspješno je započelo spašavanje kitova. Oko 50 milijuna kvadratnih kilometara mora na južnoj hemisferi određeno je za život kitova, jer propisuje zabranu kitolova. Veliki gradovi počinju smanjivati promet automobila na račun pješačkih zona. Dalje, u Singapuru se propisuje kako svaka zgrada zbog koje je izgubljeno raslinje na svom krovu to mora obnoviti. Spremanje kišnice je imperativ. Raste broj fotonaponskih i vjetroelektrana koje su važne za razvoj elektromobila. Pokrata (kratica) REED+ je inicijativa Ujedinjenih naroda o smanjivanju emisija uzrokovanih deforestacijom i uništavanjem šuma. Tehnologija spremanja tople vode i grijanje prostora pomoću Sunca stara je više od 100 godina, ali ta se praksa tako sramežljivo oživotvoruje. Čitam u dnevnim novinama kako će se za dobivanje investicijskih kredita uvesti kriterij vezan uz ponašanje prema okolišu. Ne možeš dobiti dozvolu za kupovanje energetskog trošila, primjerice automobila, ako nisi dokazao da si nešto učinio za smanjenje potrošnje energije. Tako ja „kao mali Ivica“ doživljavam buduću zakonodavnu Vlast.

Ova pošast Covida prisilila nas je da se virtualna informacija sve više koristi za komunikaciju na daljinu. Ne treba se voziti avionom kako bi se prisustvovalo nekoj konferenciji. To je značajan pristup smanjenju potrošnje energije. Isto, gledam kod nas, kako se skoro svaka fasada zgrada oblači u toplinsku zaštitu, čime se poboljšava energo učinkovitost.

Attenborough navodi važni internetski "rudnik" informacija za održivost iz kojih se mogu pronaći podaci, primjerice o ribolovu, o gubitku leda, ugljikovu budžetu, koraljnim grebenima,  modelu krafne, o tome koliko je hrane potrebno, vegetarijanstvu, vrijednosti šume, o populaciji i siromaštvu, kružnoj ekonomiji, energetskomprobražaju, izumiranju, megagradovima, ublažavanju klime itd.

4. Zaključak

Oko 30 % hrane propada!? Postoje podaci koji govore kako smo postali društvo koje je naučilo da se mnoge stvari odbacuju ili propadaju kada se iskoriste. Teorija reciklaže, oporabe, nije još temeljito primjenjiva u praksi. Popravci predmeta koji nas okružuju su rijetkost.

Ingenioznost naše vrste u antropocenu trebamo dokazati. Naprotiv, ingenioznost nekih vrsta u flori i fauni  primjerice pčele dokazuje se njihovom grčevitom borbom za opstanak.

---

[i] David Attenborough: Život na našem planetu, Školska knjiga d. d., Zagreb, 2020.